Istinomjer je u proteklom mandatnom periodu pratio rad Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, a i ovog puta rezultati ukazuju na nizak procenat ispunjenosti predizbornih obećanja partija koje su formirale vlast na državnom nivou.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je krajem decembra 2019. godine formiralo šest političkih partija – Stranka demokratske akcije (SDA), Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Demokratska fronta (DF), Savez za bolju budućnost (SBB) i Demokratski narodni savez (DNS).
Istinomjer je tada zabilježio ukupno 209 predizbornih obećanja koja su se odnosila na državni nivo vlasti, ali nakon što su SBB i DNS napustili ovu koaliciju, nastavili smo pratiti 189 predizbornih obećanja ostale četiri partije (SDA, HDZ BiH, SNSD, DF).
Potrebno je istaći da su obećanja prikupljena iz programa stranaka koje su formirale vlast, uz napomenu da SNSD nije imao program za Opće izbore 2018. godine, te je njihova obećanja Istinomjer prikupio tokom izborne kampanje iz javnih istupa zvaničnika/ca ove stranke. Inače, četiri obećanja ove partije koja su ocijenjena kao neispunjena odnose se na odbijanje daljeg napretka ka članstvu u NATO savezu, odbijanje vršenja vojnih vježbi na teritoriji RS, ukidanje Ureda visokog predstavnika u BiH i odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.
Od tog broja, u potpunosti je ispunjeno njih šest (3,1%), a još pet (2,6%) obećanja ocijenjeno je kao ispunjeno većim dijelom. Djelimično je ispunjeno 21 (11%) obećanje, a njih 47 (24,8%) ispunjeno je manjim dijelom. Najveći broj obećanja, njih 109 (57%), ostalo je neispunjeno, a jedno obećanje ocijenjeno je kao neutemeljeno.
Većinu obećanja koja su bila obuhvaćena monitoringom Istinomjera dale su Stranka demokratske akcije (SDA), njih 89, i Demokratska fronta (DF), 87, dok je Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) imala devet obećanja, a Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) tek četiri. Važno je napomenuti da SNSD nije imao program za Opće izbore 2018. godine te je njihova obećanja Istinomjer prikupio tokom izborne kampanje iz javnih istupa zvaničnika/ca ove stranke.
U tabelama ispod prikazan je broj ispunjenosti predizbornih obećanja po partijama koje su činile vlast na državnom nivou, kao i broj ispunjenih obećanja po oblastima.
Najviše datih obećanja u oblasti ekonomije
Od 189 obećanja, najveći broj zabilježen je u oblasti ekonomije – 82, a ispunjena su svega četiri obećanja, uključujući ono o porastu BDP-a sa 8.800 KM na 10.600 KM. Naime, u 2018. godini, prema podacima Agencije za statistiku BiH, bruto domaći proizvod po stanovniku iznosio je 9.556 KM, dok je u 2019. godini iznosio 10.108 KM. U 2020. godini došlo je do pada BDP-a po glavi stanovnika na 9.858 KM, dok je, prema prvim podacima u 2021. godini, BDP po glavi stanovnika iznosio 11.196 KM.
Nakon što je prosječna plata u BiH u maju 2022. godine iznosila 1.106 KM, ocjenu ispunjeno dobilo je i obećanje o podizanju prosječne plate na 1.100 KM u 2022. godini. Također, sredinom juna 2021. godine Vijeće ministara usvojilo je Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom BiH za period 2020 – 2023, a u aprilu 2021. godine i Okvir za realizaciju Ciljeva održivog razvoja u BiH, čime su ispunjena obećanja o donošenju Strategije za upravljanje javnim dugom, odnosno Strategije održivog razvoja.
Pored navedenih, dva obećanja koja su se odnosila na rast broja novouposlenih u realnom sektoru i pad broja nezaposlenih ocijenjena su kao ispunjena većim dijelom. Prema podacima o zaposlenosti Agencije za statistiku BiH, uoči Općih izbora 2018. godine zabilježeno je 808.627 zaposlenih osoba, dok je u maju 2022. godine broj zaposlenih iznosio 844.792. U decembru 2019. godine broj registriranih nezaposlenih osoba u BiH iznosio je 401.846, a prema posljednjim objavljenim podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, na dan 30.6.2022. godine u BiH je bilo 359.607 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja.
Određene aktivnosti zabilježene su, između ostalog, i na obećanjima koja su se odnosila na uspostavljanje novog modela održivog razvoja, rast industrijske proizvodnje u prosjeku od 5% godišnje, povećanje javnih infrastrukturnih investicija u BIH i gradnju Koridora V-c, te su ocijenjena kao djelimično ispunjena.
Među obećanjima ispunjenim u manjoj mjeri izdvajaju se ona o izgradnji autoputa na trasi Jadransko-jonske ceste kroz Hercegovinu, izgradnji autoputa Sarajevo – Beograd, kreiranju investicionih programa, zaštiti domaće proizvodnje i promoviranju energijske efikasnosti i upotrebe energije iz obnovljivih izvora.
Ipak, na više od pola datih obećanja iz oblasti ekonomije nisu zabilježene aktivnosti, te je 49 obećanja neispunjeno. Radi se o obećanjima poput uvođenja diferencirane stope PDV-a, formiranja fonda za razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća, smanjivanja otpada, promoviranja zelenih javnih nabavke i ekoporeza, podrške izvozno orijentiranim kompanijama, rasta broja dolazaka na aerodromima do tri miliona godišnje.
Od 32 obećanja u oblasti državnog uređenja ispunjena samo dva
Državno uređenje oblast je u kojoj je nakon ekonomije zabilježen najveći broj obećanja, njih 38, od čega je većina ostala neispunjena.
Jedno od ispunjenih obećanja jeste ono o provedbi Odluke Ustavnog suda BiH za Grad Mostar, nakon što su Sporazumom pod nazivom “Politički sporazum za Grad Mostar” stranke potpisnice usaglasile model Izbornog zakona BiH, odnosno način izbora vijećnika/ca i broj vijećnika/ca koji se bira po gradskim područjima, kao i izmjene Statuta Grada Mostara. U julu 2020. godine usvojene su izmjene Izbornog zakona BiH, čime su stvoreni uvjeti za održavanje izbora u Mostaru. Lokalni izbori u Mostaru održani su 20.12.2020. godine.
Drugo ispunjeno obećanje iz oblasti državnog uređenja glasilo je Bez nove teritorijalne reorganizacije BiH na etničkim principima, a s obzirom na to da nije došlo do novih teritorijalnih reorganizacija tokom mandata, obećanje je ocijenjeno ispunjenim.
Jedno od obećanja koje je dobilo ocjenu djelimično ispunjeno jeste obećanje Izmjene Zakona o javnim nabavkama. Krajem 2020. godine saopćeno je da je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama krenuo ka usvajanju. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama usvojen je u konačnici u Predstavničkom domu PSBiH u junu 2021. godine, dok je u Domu naroda usvojen u drugom čitanju godinu dana (15.6.2022). Izvještaj Zajedničke komisije Predstavničkog doma za usaglašavanje teksta PZ, koja je imenovana krajem juna 2022. godine, usvojen je 27.7.2022. godine. Još uvijek se čeka na usvajanje izvještaja Zajedničke komisije Doma naroda.
Određene aktivnosti zabilježene su i kada su u pitanju obećanja da će se rad javne uprave učiniti “javnim i otvorenim“ za građane i podići nivo transparentnosti i odgovornosti u radu javne uprave.
Među obećanjima koja su ispunjena manjim dijelom nalaze se obećanja o e-vladi i tehnološkom osavremenjavanju, digitalizaciji i informatizaciji upravnih procesa u organima uprave i unapređenju sistema e-uprave. Vijeće ministara BiH je na 1. sjednici, održanoj 30.12.2019. godine, izrazilo svoju opredijeljenost da se sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine otvore za javnost. U julu 2020. godine donesena je Odluka o pokretanju postupka nabavke usluga održavanja servisa na sistemu e-vlade, a 3.12.2020. godine Odluka o pokretanju postupka za nabavku – obnovu licenci i održavanje softvera za kontrolu pristupa i sigurnosti podataka na sistemu e-vlade. U maju naredne godine donesena je Odluka o imenovanju članova Koordinacije za interoperabilnost Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koju je predložio Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH. Na ovaj način formira se stručni i savjetodavni organ Vijeća ministara BiH za oblast uvođenja elektronskih servisa i usluga za privredu i građane koje su u njegovoj nadležnosti i uspostavlja horizontalna interoperabilnost između institucija BiH. Također, u oktobru 2021. godine prezentiran je prvi portal otvorenih podataka u BiH.
Još jedno obećanje koje izdvajamo, a koje je dobilo ocjenu ispunjeno manjim dijelom, odnosi se na provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava. Do sada je provedena samo jedna presuda Evropskog suda za ljudska prava – “Baralija protiv BiH” – koja se odnosi na provođenje izbora u Mostaru. Od decembra 2020. godine bosanskohercegovačke vlasti pred sobom imaju novi zadatak – implementaciju presude po tužbi Svetozara Pudarića. U proteklom mandatu značajnijeg napretka s ciljem ispunjenja ovog obećanja nije bilo.
U većini obećanja u ovoj oblasti nisu zabilježene aktivnosti na njihovoj realizaciji, stoga su 23 obećanja ocijenjena kao neispunjena. Među tim obećanjima naročito se izdvajaju Reformska rješenja za jačanje države, Reorganizacija državne uprave, Odlazak visokog predstavnika u BiH (ukidanje OHR-a), Reforme Ustava koje osiguravaju ravnopravnost svih naroda i građana u BiH i Procjena radnih mjesta i zapošljavanje kompetentnih kadrova u JU.
Neispunjena obećanja prevladavaju i u oblasti spoljne politike
U kategoriji neispunjenih obećanja čak je 14 obećanja neispunjeno, dok je 12 ispunjeno manjim dijelom. Ocjenju neispunjeno dobila su obećanja o vraćanju otuđene imovine BiH, rješavanju pitanja granične linije sa Srbijom i Hrvatskom, uspostavljanju ministarstva za dijasporu, a Vijeće ministara BiH nije se bavilo ni donošenjem zakona o saradnji sa iseljeništvom, revizijom Zakona o državljanstvu BiH i potpisivanjem bilateralnih sporazuma o državljanstvu, kao ni izradom strategije o preraspodjeli, s akcentom na jačanje i/ili otvaranje novih diplomatsko-konzularnih predstavništva.
Blago veći angažman zabilježen je pri obećanjima o sticanju kandidatskog statusa u EU, korištenju EU fondova, podršci filantropskim aktivnostima i humanitarnim akcijama iseljeništva, kao i mobilizaciji investicijskih i finansijskih resursa iseljeništva u BiH, čime su ova obećanja ocijenjena kao ispunjena manjim dijelom. Kada je sticanje kandidatskog statusa u EU u pitanju, nije bilo konkretnih pomaka u ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Ostala obećanja koja su dobila ovu ocjenu su: Razvijanje pet osnovnih mehanizama ekonomske diplomatije, Predstavništva dijaspore u zemljama prijema, Zaštita investitora, Promovirati iseljeništvo i njegove razvojne resurse, Podržavati aktivnosti civilnog sektora u iseljeništvu koje doprinose jačanju veza BiH i iseljeništva te Očuvanje maternjeg jezika, kulture i identiteta.
Određene aktivnosti zabilježene su na sedam obećanja te su spomenuta obećanja ocijenjena kao djelimično ispunjena, uključujući članstvo BiH u NATO-u, uknjižbu vojne imovine na teritoriji cijele BiH, odnosno rješavanje problema putnih isprava i olakšavanje poslovanja s Kosovom. Naime, nadležne institucije poduzele su tokom mandata pri isteku korake na aktiviranju Akcionog plana za članstvo u NATO-u putem dokumenta pod nazivom Program reformi BiH. Program reformi BiH za 2021. godinu tretira i pitanje vojne infrastrukture te pokretne i nepokretne imovine, naglašavajući da se, u skladu s Odlukom Predsjedništva BiH o veličini, strukturi i lokacijama OSBiH, knjiženje perspektivnih vojnih lokacija nastavlja.
U kategoriji ispunjenih obećanja nalaze se samo tri koja su dobila ocjenu ispunjeno većim dijelom, a tiču se jačanja učešća u operacijama podrške miru i vojnim vježbama s članicama NATO-a, kao i saradnje sa susjednim državama na polju sigurnosti i u borbi protiv terorizma. U proteklom mandatu organizirano je nekoliko vojnih vježbi Oružanih snaga BiH s Oružanim snagama SAD-a, a BiH je učestvovala i na NATO samitu u junu 2021. godine.
Bez ispunjenih obećanja u oblasti pravne države
Kada je u pitanju oblast pravne države, na tek tri obećanja zabilježene su određene aktivnosti, zbog čega su djelimično ispunjena, no ostatak obećanja, njih 18, u kategoriji je neispunjenih obećanja.
Vijeće ministara BiH je djelimično ispunilo obećanje u vezi s borbom protiv organiziranoga kriminala, korupcije i terorizma, kao i povećanjem budžeta koje će omogućiti ulaganje u odbrambene kapacitete BiH, pri čemu je, pored ostalog, Vijeće ministara BiH na svojoj 1. sjednici, održanoj 30.12.2020. godine, donijelo Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o višegodišnjem projektu nabavke helikoptera za Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH. Novi helikopteri tipa Bell Huey II za potrebe Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OSBiH) dopremljeni su u decembru 2021. godine iz Sjedinjenih Američkih Država na Međunarodni aerodrom Sarajevo.
Istu ocjenu dobilo je i obećanje koje se odnosilo na dosljedno provođenje Zakona o zabrani diskriminacije. Podsjećamo, između ostalih aktivnosti u tom pravcu, na 54. redovnoj sjednici, održanoj 28.7.2022. godine, Vijeće ministara BiH usvojilo je Akcijski plan za unapređenje ljudskih prava i osnovnih sloboda LGBT osoba u Bosni i Hercegovini za period 2021 – 2024. Tom prilikom iz Vijeća ministara BiH navedeno je da je usvajanje ovog akcijskog plana potvrda opredijeljenosti BiH da doprinese poštovanju, zaštiti i ostvarivanju prava i sloboda LGBT osoba te suzbijanju predrasuda i stereotipa prisutnih u društvu.
Manjim dijelom ispunjena su obećanja u vezi s procesuiranjem slučajeva korupcije i organizovanog kriminala, institucionalnom borbom protiv korupcije i organiziranog kriminala, povećanjem odgovornosti i transparentnosti u oblasti javnih nabavki, transparentnosti VSTV-a i poboljšanja kapaciteta UDT-a, donošenjem zakonskih propisa kojima će se preciznije regulirati ekstradicija, status imigranata i tražitelja azila, te zaštitom prava na slobodno ispoljavanje vjere i vjerskih uvjerenja.
Neispunjena su ostala obećanja poput onog o potpisivanju ugovora Islamske vjerske zajednice BiH s državom BiH, odlaska stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, poboljšanja saradnje akademske i pravosudne zajednice, imenovanja većeg broja dodatnih sudija na period duži od dvije godine, bržem popunjavanju sistematiziranih mjesta sudija/tužilaca, dodatnom afirmiranju instituta sudske nagodbe i medijacije, kao i razmatranju mogućnosti uspostavljanja zasebnog budžeta za pravosudne institucije te ubrzanju procesa donošenja i provođenja sudskih odluka uvođenjem novih tehnologija.
Izostale aktivnosti u oblastima obrazovanja i socijalne politike
Kada je riječ o oblasti obrazovanja, stranke koje su činile Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u proteklom mandatu dale su ukupno osam obećanja, no Istinomjer nije uspio registrirati bilo kakve aktivnosti u tom pravcu, te je svih osam obećanja dobilo ocjenu neispunjeno.
Radi se o obećanjima u vezi s usvajanjem Zakona o finansiranju sporta u BiH, definiranjem kriterija za dodjelu priznanja i nagrada za postignute vrhunske sportske rezultate, izgradnjom nacionalnog stadiona za reprezentativne sastave BiH, podržavanjem zaštite i rekonstrukcije kulturno-historijskih objekata u BiH, donošenjem zakona o dodjeli priznanja istaknutim umjetnicima, podrškom zajedničkoj kulturnoj baštini, potpunom ravnopravnosti sve djece i građana Bosne i Hercegovine u obrazovnom sistemu te uvođenjem državnog priznanja i trajne novčane nagrade za osvajače medalja na olimpijskim i paraolimpijskim igrama.
I u oblasti socijalne politike zabilježena su tek četiri obećanja, koja su također neispunjena. Radilo se o obećanjima koja su se odnosila na formiranje posebnog ministarstva za demografiju, porodicu, mlade i socijalnu politiku, donošenje zakona o pravima logoraša, žrtava torture i drugih civilnih žrtava rata te na populacijsku politiku BiH. Četvrto obećanje iz ove oblasti ticalo se smanjenja siromaštva. Međutim, u anketnom istraživanju UNICEF-a i UNDP-a o procjenama posljedica pandemije Covid-19 na društvo u Bosni i Hercegovini, objavljenom u junu 2022. godine, prikazana su zapažanja da je “usljed krize smanjen dohodak i ograničen pristup osnovnim uslugama, što je dovelo do povećanja multidimenzionalnog siromaštva i nejednakosti”.
Protekli mandat Vijeća ministara BiH obilježile su brojne blokade rada državnih izvršnih i zakonodavnih institucija, prvenstveno od SNSD-a, te velike nesuglasice koalicionih partnera u pogledu ključnih pitanja u zemlji, kao što su izmjene izbornog zakonodavstva, ustavne reforme i euroatlantske integracije. Može se konstatovati i potpuni zastoj na putu ka članstvu u EU, s obzirom na to da se vrlo malo radilo na ispunjavanju 14 prioriteta navedenih u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU iz 2019. godine. I pandemija Covid-19, koja je proglašena početkom 2020. godine, također je obilježila protekli mandat.
(Istinomjer.ba)