Započeto

Korištenje EU fondova

Partije: HDZ BiH | Oblasti: Spoljna politika

Uz pomoć i iskustvo stručnjaka iz Republike Hrvatske, sa svrhom idejnoga osmišljavanja, kreiranja i realizacije razvojnih projekata, formirati ćemo stručne timove radi boljeg korištenja dostupnih sredstava iz EU fondova. Nastaviti ćemo koristiti ponuđene mogućnosti da u zajedništvu s Europskom unijom krenemo dalje u našem gospodarskom izjednačavanju s najrazvijenijim dijelovima EU, kako bi koristeći iskustva drugih država još pripremljeniji dočekali našu europsku realnost. Realizacija projekata iz oblasti očuvanja okoliša, razvoja poljoprivrede, turizma, ruralnoga razvoja, razvoja ljudskih resursa, poticanja malog i srednjeg poduzetništva i obiteljskih gospodarstava, značajno će utjecati na gospodarski razvoj i povećanje broja zaposlenih, a samim time i bolje opće gospodarsko stanje u BiH.

Obrazloženje

Tokom prvih godinu dana rada Vijeće ministara BiH provodilo je određene aktivnosti na ispunjenju ovog obećanja.

Izvor: Program HDZ-a BiH- Europska i euroatlantska orijentacija

Na svojoj 3. sjednici održanoj 30. 01. 2020. godine Vijeće ministara BiH usvojilo je dokument „Socioekonomske reforme u Bosni i Hercegovini za period 2020 – 2022. godina“, a koji su prethodno usvojile vlade Republike Srpske, Federacije BiH.  S tim u vezi u saopšetnju nakon pomenute sjednice se navodi:

Politike definisane u ovom dokumentu u potpunosti su usaglašene sa Programom ekonomskih reformi za period 2019 – 2021. godina i bile su osnova za izradu Programa ekonomskih reformi za period 2020 – 2022. godina. Ključne mjere dokumenta „Socioekonomske reforme u Bosni i Hercegovini za period 2020 – 2022. godina“ usmjerene su na održiv i ubrzan ekonomski rast, veću konkurentnost privatnog sektora i bolje poslovno okruženje, depolitizaciju i povećanu efikasnost preduzeća u javnom vlasništvu, reformu zdravstvenog sistema, zaustavljanje odlaska mladih ljudi iz zemlje i omogućavanje mladim i ženama da dostignu svoj puni potencijal. Mjere će biti provođene u skladu sa ustavnim nadležnostima svakog nivoa vlasti i razrađivane u saradnji sa Evropskom unijom i međunarodnim finansijskim institucijama, što će podržati usklađenost zemlje sa zahtjevima za pristupanje Evropskoj uniji i ubrzati proces pridruživanja. Provođenje zacrtanih socioekonomskih reformi doprinijet će provođenju Višegodišnjeg akcionog plana regionalne ekonomske zone (REA MAP), koji se temelji na standardima EU i olakšat će integraciju BiH u regionalne i evropske vrijednosne tokove. Bolja povezanost sa susjednim zemljama u oblasti transporta i energije dodatno će ojačati pristup zemlje i njenu integraciju na regionalnom tržištu. Stvaranje regionalnog digitalnog prostora i bolje integrisanih tržišta rada sa susjednim ekonomijama će omogućiti nove prilike za mlade Bosne i Hercegovine, što je važno u svjetlu njihove visoke stope nezaposlenosti. Svi nivoi vlasti će učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi se povećala saradnja i koordinacija na usklađivanju zakonodavstva u najvećoj mogućoj mjeri, te osnažio jedinstveni ekonomski prostor u zemlji. To će biti ostvareno jačanjem koordinacije svih nivoa vlasti, kako je navedeno u Mišljenju Evropske komisije na zahtjev BiH za članstvo u EU.

Vijeće ministara BiH. 31. januar 2020. 

Na istoj sjednici, Vijeće ministara BiH je na prijedlog Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) BiH, usvojilo i Program ekonomskih reformi za 2020 – 2022. godinu (PER BiH 2020 – 2022).

Program ekonomskih reformi za 2020 – 2022. godinu izrađen je prema smjernicama Evropske komisije i sadrži srednjoročni makroekonomski okvir i okvir fiskalne politike, uključujući i fiskalne mjere te sveobuhvatan program strukturalnih reformi s ciljem poboljšanja rasta i konkurentnosti zemlje. DEP BiH je zadužena da dokument prevede na engleski jezik i dostavi Direkciji za evropske integracije (DEI) BiH, koja će ga proslijediti Evropskoj komisiji najkasnije do 31. 1.  2020. godine.

Vijeće ministara BiH. 31. januar 2020.

Evropska komisija predstavila je 6. 10. 2020. godine Ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan u kojem se pored ostalog navodi da je njegov glavni cilj “potaknuti dugoročni ekonomski oporavak regiona i regionalnu ekonomsku integraciju” te da je “utoliko potrebniji zbog ogromnih negativnih posljedica COVID-19 na ekonomije Zapadnog Balkana, koje su i ranije zaostajale u smislu ekonomske konvergencije s EU, te se suočavaju sa izazovima usljed slabe konkurentnosti, visoke nezaposlenosti i strukturnih slabosti”.

Ovisno o usvajanju predstojećeg Višegodišnjeg finansijskog okvira i povezanih pravnih osnova, Evropska komisija je ovim predložila mobilizaciju do 9 milijardi eura bespovratnih sredstava iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć IPA III za period 2021. do 2027. godine za podršku ekonomskoj konvergenciji s EU.

Plan utvrđuje deset vodećih investicijskih inicijativa u ključnim oblastima za ekonomski razvoj, kao što su održiva transportna i energetska povezanost, zelena i digitalna transformacija, jačanje konkurentnosti privatnog sektora i podrška zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj zaštiti, uključujući Garantni fond za mlade za stvaranje mogućnosti zapošljavanja mladih. U kontekstu zelene i digitalne tranzicije, Komisija će analizirati troškove, koristi i uticaj navedenih vodećih investicijskih projekata i njihovih pratećih projektnih prijedloga s ciljem aktivnog i svrsishodnog napretka.

Evropska komisija, 6. 10. 2020. 

Plan je, kako se još navodi, snažno usmjeren ka pojačanoj regionalnoj ekonomskoj integraciji na regionalno tržište temeljeno na pravilima EU-a te se podržavaju napori vlasti u regionu na razvoju nove vizije za uspostavljanje regionalnog ekonomskog područja:

Komisija podržava napore vlasti u regionu na razvoju nove vizije za uspostavljanje regionalnog ekonomskog područja za koje se očekuje da će dobiti podršku na predstojećem samitu u Sofiji u novembru. Izgradnja Zajedničkog regionalnog tržišta, temeljenog na pravilima EU, važna je prekretnica u pripremama za pristupanje EU. Uspješna regionalna ekonomska integracija pomoći će utrti put ka dubljoj ekonomskoj integraciji s jedinstvenim tržištem EU. U tom kontekstu, Ekonomski i investicijski plan također će nastojati da ekonomski bolje integriše Zapadni Balkan, međusobno i sa EU. Plan utvrđuje načine kako postići bližu ekonomsku integraciju regiona s EU-om, npr. digitalno tržište, industrijska i potrošačka roba, bankarske transakcije.

Evropska komisija, 6. 10. 2020. 

Lideri zemalja Zapadnog Balkana su na Samitu u Sofiji u okviru Berlinskog procesa 10. 11. 2020. godine potpisali Izjavu o zajedničkom regionalnom tržištu što je u ime Bosne i Hercegovine, uz prethodnu saglasnost Predsjedništva BiH, učinila ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković. Time su se države Zapadnog Balkana su obavezale na poštivanje slobodnog protoka robe, usluga, kapitala i ljudi u izjavi koja se sastoji iz osam tačaka. 

Tom prilikom, Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji izjavio je da je Zapadni Balkan prioritet ove Evropske komisije od početka njenog mandata.

Budućnost cijele regije je u Evropskoj uniji i u našem je zajedničkom strateškom interesu da regiju uvedemo u EU, rekao je Varhelji i iznio nadu da će se na sastanku fokusirati na važnost regionalne saradnje koja vodi do EU.

Oliver Varhelji, 10. 11. 2020. 

 

Ukoliko imate dodatne informacije o ispunjenju ovog obećanja, pošaljite ih timu Istinomjera i mi ćemo ih, nakon provjere, uključiti u konačnu ocjenu ovog obećanja. Putem ove forme možete nam poslati i dokumente, fotografije ili video-snimke koji se odnose na ispunjenje ovog obećanja.


Pitajte Istinomjer!