U 2024. godini, na Istinomjeru smo zabilježili preko 200 neistinitih i neutemeljenih tvrdnji. Kao i prethodnih godina, brojne od njih odnosile su se na ustavno uređenje i rad Ustavnog suda BiH, EU i NATO integracije, ali i druge teme.
Neistinite tvrdnje o Ustavnom sudu BiH kretale su se od onih da većina sudija Ustavnog suda BiH nije imala nikakvo pravosudno iskustvo, preko tvrdnje da Ustavni sud BiH nikada nije mogao odlučivati o nečemu što je sastavni dio Ustava, do tvrdnje da se Ustavni sud BiH zasniva na etničkom principu izbora i odlučivanja. Pojedini politički zvaničnici iznijeli su neistinite tvrdnje o Pravilima Ustavnog suda BiH.
Svjedočili smo i neistinama, najčešće dužnosnika iz RS, koje su se odnosile na državno uređenje, pa se tako tvrdilo da je BiH konfederalna zajednica, da je nastala sporazumno, ali i da su u momentu potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma bh.entiteti Republika Srpska i Federacija BiH bile samostalne države.
Pored domaćih političkih aktera, takve tvrdnje iznosio je i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, koji je nakon sastanka sa predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom izjavio da su entiteti stvorili Bosnu i Hercegovinu.
I u 2024. godini, česte neistine iznošene su i na temu Dejtonskog mirovnog sporazuma – od toga da je disolucija BiH moguća u skladu s važećim Ustavom, do tvrdnji da u Ustavu BiH piše da je BiH sastavljena od dva entiteta.
Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović neistinito je ustvrdio da su“Bonske ovlasti” dejtonska kategorija, a ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji Christopher Hill da je Dejtonski mirovni sporazum “osnivački dokument” Bosne i Hercegovine.
Nakon što je u maju 2024. godine na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici, neistinito se govorilo i o ovoj temi. Tako je javnost imala priliku čuti neistinite tvrdnje da se rezolucijom o genocidu u Srebrenici Srbi i Republika Srpska označavaju genocidnim narodom, ali i da rezolucija Ujedinjenih nacija (UN) o holokaustu iz 2005. godine karakteriše Nijemce kao genocidan narod.
Predsjednik Skupštine grada Banja Luka Ljubo Ninković neistinito je optužio potpredsjednicu Stranke slobode i pravde iz Srbije, Mariniku Tepić za potpisivanje prijedloga rezolucije o genocidu u Srebrenici koja spominje genocid koji su počinili Srbi. Ministrica za brigu o porodici i demografiju Republike Srbije Milice Đurđević Stamenkovski iznijela je neistinu da na glasanju za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici nije postignuta ni prosta većina.
Česta tema javnih istupa političara bila je i vansjkotrgovinska razmjena, pa smo i na tu temu zabilježili brojne neistine i poluistine. Tvrdilo se da je Njemačka jedina zemlja sa kojom je BiH ostvarila suficit (1, 2), uvećavali su se podaci o padu izvoza, ali i umanjivao značaj tržišta EU i Srbije.
Neistinite tvrdnje mogle su se čuti i na temu zaduženosti, poput toga da se dug kantona ne ubraja u ukupni dug Federacije BiH kao i da je Plan zaduživanja Federacije BiH napravila prošla, a ne aktuelna Vlada FBiH.
Komentarišući finansije Sjedinjenih Američkih Država, premijer Republike Srpske Radovan Višković iznio je neistinitu tvrdnju da je dug ove države tajan, te da Vlada SAD-a može posuditi novac od svoje centralne banke.
Kada se radi o Fondu solidarnosti FBiH, neistinite tvrdnje išle su od onih da je Vlada FBiH u aktuelnom sazivu prvi put u 20 godina uplatila sredstva za Fond do one da su aktuelne federalne vlasti “više nego duplo” uvećale iznos za ove namjene.
Nezaobilazna tema bili su i lokalni izbori, Izborni zakon BiH, te nadležnosti Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH). Neistinito se govorilo o broju biračkih mjesta na kojima su se primjenjivale nove tehnologije, do toga da je SNSD izgubio izbore na biračkim mjestima gdje su one primijenjene. Neistinitom je ocijenjena i tvrdnja zastupnice u državnom parlamentu Mire Pekić da se na izborima u Hrvatskoj koriste elektronska pomagala.
Generalni sekretar Narodne skupštine Republike Srpske Boran Bosančić iznio je neistinitu tvrdnju da su Lokalni izbori 2020. godine odgođeni protivno Izbornom zakonu, iako je Sud BiH utvrdio suprotno.
Česta tema u javnosti bile su EU i NATO integracije, a i na tu temu iznošene su neistine poput onih da Turska s Evropskom unijom pregovara 40 godina, da je Crna Gora u postupku pregovora s Evropskom unijom duže od 15 godina, kao i da Sjeverna Makedonija još uvijek nije otvorila proces pristupnih pregovora s EU. Tvrdilo se i da je Crna Gora zatvorila 90% pregovaračkih poglavlja s EU, ali i da Izmjene Izbornog zakona BiH nisu zahtjev Evropske komisije za otvaranje pregovora.
Nakon što je Evropsko vijeće (EV) odobrila otvaranje pristupnih pregovora sa BiH u martu 2024. godine, iznošene su neistine poput one da je BiH najbrže na Balkanu došla od kandidatskog statusa do preporuke za otvaranje pregovora kao i da su uslovi za pristupanje EU za našu zemlju olakšani.
Pored toga, neistinitim su ocijenje tvrdnje da “nijedna zemlja nije postala članicom EU, a da prethodno nije bila članicom NATO-a”, da BiH ne teži članstvu u NATO savezu i da ne postoji NATO put BiH, ali i da se proširenje NATO-a na Istočnu Europu dogodilo nakon zračnih napada NATO saveza na Saveznu Republiku Jugoslaviju 1999. godine.
Komentarišući zračne napade NATO saveza, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ponovio je staru neistinu da je operacija NATO-a protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije nosila ime “Milosrdni anđeo”.
Izabrani i imenovani dužnosnici iznosili su i brojne druge neistine tokom protekle godine. Za očekivati je da će se ovaj trend nastaviti i u narednoj godini, a Istinomjer će nastaviti pratiti i analizirati tvrdnje političkih aktera sa svih nivoa vlasti u zemlji.
(Istinomjer.ba)