Neistina

Bosna i Hercegovina nije “nastala” sporazumno

Savjetnik predsjednika Republike Srpske iznio je nedavno neistinitu tvrdnju da je Bosna i Hercegovina “nastala” sporazumno, misleći pri tome na Dejtonski mirovni sporazum. Istinomjer je u više navrata neistinitim ocijenio slične tvrdnje političkih aktera/ki.

Screenshot: RTRS

Prilikom gostovanja u Jutarnjem programu na RTRS-u 15. februara 2024. godine, Marko Romić govorio je o sudskom procesu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića, kao i drugim aktuelnim političkim temama. Tom prilikom je, između ostalog, iznio tvrdnje da je Bosna i Hercegovina “državna zajednica” te da je “nastala” sporazumno:

Vidite, tu moramo da se vratimo malo u historiju nastanka ove državne zajednice u kojoj mi sada živimo, doduše, sve više prinudno. Naime, BiH nastaje sporazumno. To znači da je osnov njenog postojanja jedan međunarodni ugovor.

Marko Romić, 15.2.2024.

Podsjećamo, Istinomjer je u više navrata neistinitim ocijenio tvrdnje domaćih političkih aktera/ki da je Bosna i Hercegovina “državna zajednica”, budući da se taj termin ne nalazi ni na jednom mjestu u Dejtonskom mirovnom sporazumu, a među ocijenjenima su se našli Borjana Krišto, Milorad Dodik, Srđan Mazalica i Denis Šulić.

Tragom Romićevih tvrdnji da je BiH “nastala” sporazumno, izvršili smo uvid u važeći Ustav Bosne i Hercegovine, kao i Ustav SFRJ iz 1974. godine. Pored toga, analizirali smo historijske činjenice koje su se odigrale prije i poslije održavanja referenduma o utvrđivanju statusa SRBiH iz marta 1992. godine.

Prema članu 2. Ustava Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) iz 1974. godine, Bosna i Hercegovina bila je jedna od socijalističkih republika u SFRJ. U narednom članu istog Ustava (član 3) jasno je definisano da je svaka socijalistička republika država. U uvodnom dijelu Ustava SFRJ iz 1974. godine navodi se da su se narodi Jugoslavije ujedinili u saveznu republiku i stvorili SFRJ, “polazeći od prava svakog naroda na samoopredjeljenje, uključujući i pravo na otcjepljenje”.

U skladu s tada važećim Ustavom SRBiH i Zakonom o referendumu SRBiH, na zajedničkoj sjednici Vijeća Skupštine SRBiH održanoj 24. i 25. januara 1992. godine donesena je odluka o raspisivanju republičkog referenduma o utvrđivanju statusa Republike Bosne i Hercegovine. Ova odluka objavljena je u Službenom glasniku SRBiH 27. januara 1992. godine.

Bosna i Hercegovina je nezavisnost od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije proglasila 1. marta 1992. godine, nakon održanog referenduma. Zemlje članice tadašnje Evropske zajednice su 6. aprila 1992. godine priznale Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu, a dan kasnije to su učinile i Sjedinjene Američke Države, dok je BiH 22. maja 1992. godine postala članica Ujedinjenih naroda.

U novembru 1995. godine parafiran je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum, a ovim dokumentom zvanično je okončan rat u BiH. Potpisnice, tj. strane Dejtonskog mirovnog sporazuma, bile su Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija.

Njime je potvrđen kontinuitet postojanja, suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Bosne i Hercegovine kao države. Određeno je da se BiH sastoji od dva entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske – i da je čine konstitutivni narodi: Bošnjaci, Hrvati i Srbi, zajedno s ostalima. Propisane su nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija BiH, ali i način izmjene Ustava BiH.

Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada “Bosna i Hercegovina”, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim organizacijama.

Ustav Bosne i Hercegovine

Uzimajući u obzir odredbe važećeg Ustava Bosne i Hercegovine, kao i ustava SFRJ i SRBiH, na osnovu kojih je jasno da je Bosna i Hercegovina prije raspisivanja referenduma bila država, te uzimajući u obzir i činjenicu da su zemlje članice tadašnje Evropske zajednice i SAD priznale BiH u aprilu 1992. godine kao nezavisnu državu i da je BiH u maju 1992. postala članica Ujedinjenih naroda, Istinomjer tvrdnju Marka Romića da je BiH “nastala sporazumno” ocjenjuje neistinitom.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!