Suprotno tvrdnji državnog ministra sigurnosti, iz odluka nadležnih tijela u BiH, ali i višegodišnjeg učešća naše zemlje u MAP-u, jasno je da postoji NATO put BiH.
Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić gostovao je u programu BHT1, gdje je izjavio da BiH ne teži NATO putu. Član 84. Zakona o odbrani BiH, u kojem je navedeno da će nadležna tijela provoditi aktivnosti za prijem BiH u NATO, demantuje ovu tvrdnju ministra Nešića.
Mi ne težimo ka NATO-u. To neko očigledno potencira ko nema pojma šta se dešava. Znači, nema NATO puta BiH, nema unutrašnjeg dogovora ka NATO putu. Mi smo 2020, ako se ne varam, usvojili MAP, mi smo dio Partnerstva za mir, naša delegacija djeluje u okviru Parlamentarne skupštine NATO, tu je isto delegacija Srbije. (…) Postoji konsenzus o saradnji sa NATO paktom, ali o kandidatskom statusu, o članstvu BiH, mislim da se radi o zamajavanju javnosti.
Nenad Nešić, 26.3.2024.
Na sjednici Parlamentarne skupštine NATO saveza održanoj u Talinu u martu 2024. godine, Stalni komitet ovog tijela složio se, u sklopu sveobuhvatne reforme, da stvori novi status za one države koje teže da se pridruže Alijansi. Tako bi Ukrajina, Bosna i Hercegovina i Gruzija trebale dobiti status NATO kandidata. Ove promjene u partnerstvu mora da ratifikuje Skupština u punom sastavu na zasjedanju krajem maja 2024. godine.
NATO put BiH postoji
Opredijeljenost Bosne i Hercegovine za članstvo u NATO-u definisana je Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine, koji je usvojen u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 28. septembra 2005. godine i na sjednici Doma naroda 5. oktobra 2005. godine. Članom 84. navedeno je da će “Parlamentarna skupština, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provesti potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a”.
U junu 2009. godine, za vrijeme mandata Nebojše Radmanovića kao člana Predsjedništva BiH, Predsjedništvo BiH usvojilo je zaključak o upućivanju formalnog zahtjeva Bosne i Hercegovine za Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP). Nakon održane sjednice, saopšteno je da je “usvojen tekst pisma koje će predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović uputiti generalnom sekretaru NATO-a Jaapu de Hoop Schefferu”.
Zahtjev Bosne i Hercegovine za Akcioni plan za članstvo u NATO savezu zvanično je predao tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić nekoliko mjeseci kasnije, u oktobru 2009. godine.
U aprilu 2010. godine, na samitu NATO-a u Talinu, pred Bosnu i Hercegovinu postavljeni su uslovi koji su trebali biti ispunjeni da bi se aktivirao Akcioni plan za članstvo. Uslovi su se odnosili na knjiženje perspektivne vojne imovine na državu Bosnu i Hercegovinu. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je, iako spomenuti uslovi nisu u potpunosti bili ispunjeni, 5. decembra 2018. godine obavijestio javnost da je Bosna i Hercegovina dobila zeleno svjetlo za Akcioni plan za članstvo u NATO.
Ubrzo nakon toga, na zvaničnoj stranici NATO-a našla se obavijest da je, pored Sjeverne Makedonije, i Bosna i Hercegovina učesnica MAP-a.
Program reformi usvaja se od 2018. godine
Bosna i Hercegovina je ponudu za Akcioni plan za članstvo u NATO-u dobila nakon što su ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a krajem 2018. godine odobrili prvi Godišnji nacionalni program (ANP). Nakon toga, krajem 2019. godine, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo je Program reformi BiH. Podsjećamo, u javnosti su se mogla čuti različita mišljenja bh. funkcionera/ki da li je Program reformi isto što i ANP te se termin ANP često koristi kada se govori o Programu reformi.
Krajem 2020. godine, tadašnji ministar odbrane BiH Sifet Podžić istakao je i da je “pored specifičnih uvjeta funkcionisanja uzrokovanih pandemijom Covid-19 i limitiranog budžeta, više od 70% obaveza iz Programa reformi BiH za 2020. godinu ispunjeno”.
Vijeće ministara je na sjednici održanoj krajem februara 2021. godine, između ostalog, usvojilo dokument “Realizacija Programa reformi Bosne i Hercegovine 2019–2020“, zaduživši Ministarstvo vanjskih poslova da cjelovit dokument dostavi Predsjedništvu BiH i da ga proslijedi u sjedište NATO-a u Briselu.
Na sjednici Vijeća ministara BiH održanoj 9. novembra 2022. godine, na prijedlog Komisije za saradnju s NATO-om, usvojeni su programi reformi Bosne i Hercegovine za 2022. i 2021. godinu, što je tokom posjete Bosni i Hercegovini pozdravio i zamjenik pomoćnika generalnog sekretara NATO-a za politička pitanja i sigurnosnu politiku Javier Colomina. Prethodno je, početkom oktobra 2022. godine, potvrda da Bosna i Hercegovina trenutno učestvuje u MAP-u navedena i na zvaničnoj stranici Alijanse.
Shodno činjenici da je članom 84. Zakona o odbrani definisana opredijeljenost BiH ka NATO savezu, ali i da BiH već nekoliko godina NATO savezu dostavlja Program reformi, Istinomjer tvrdnju Nenada Nešića da BiH ne teži NATO putu ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)