Povelja UN-a i pregled dokumenata koje je usvojila Generalna skupština UN-a pobijaju tvrdnju ministrice za brigu o porodici i demografiju Republike Srbije Milice Đurđević Stamenkovski da na glasanju za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici nije postignuta ni prosta većina, kao i tvrdnju da Kina nikada nije glasala protiv rezolucije koja se nije direktno odnosila na samu Kinu.
Ministrica za brigu o porodici i demografiju Republike Srbije Milica Đurđević Stamenkovski 19. juna 2024. godine gostovala je u emisiji “Telering” na RTRS. Đurđević Stamenkovski je tokom gostovanja rekla da je Rezolucija o genocidu u Srebrenici u UN-u usvojena prostom većinom tako što su eliminisani suzdržani te je posebno istakla da je Kina prvi put glasala protiv nečega što se ne odnosi na samu tu zemlju.
Znači, oni ne mogu da menjaju pravila, nisu imali prostu većinu, zato što su eliminisali uzdržane. Oni uzdržane sada nisu računali. Ali hoću da vam kažem, pre svega, mi imamo države sa snagom veta. Kina je sada prvi put glasala protiv nečega što se ne odnosi na samu Kinu.
Milica Đurđević Stamenkovski, 19.6.2024.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) je 23. maja 2024. godine usvojila Rezoluciju o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici nakon glasanja država članica. Prema podacima sa službene stranice UN-a, za Rezoluciju su glasale 84 države, protiv je glasalo 19, suzdržanih je bilo 68, a nisu glasale 22 države.
Rezolucije slične ovoj, koje su imale za cilj proglašenje međunarodnih dana posvećenih žrtvama, jesu Rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja na žrtve holokausta i Rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Ruandi, koje su usvojene bez glasanja. Rezolucije se usvajaju bez glasanja kada sve države članice UN-a postignu konsenzus oko teksta dokumenta, a ukoliko samo jedna država traži glasanje, onda se mora provesti procedura glasanja u skladu s Poveljom UN-a.
Povodom usvajanja Rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici nije postignut konsenzus pa je Generalna skupština UN-a održala glasanje. Povelja UN-a u članu 18. u stavu (2) propisuje koje se to odluke Generalne skupštine donose dvotrećinskom većinom. U stavu (3) navedeno je da se odluke o drugim pitanjima donose prostom većinom članova onih koji su prisutni i glasaju. Pošto Rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici nije pitanje o kojem se treba odlučivati dvjema trećinama glasova, ona je usvojena prostom većinom.
Ova rezolucija nije jedina koja je usvojena prostom većinom, i na stranici UN-a navodi se da je Rezolucija “Revidirane procjene koje se odnose na Nezavisnu instituciju za nestale osobe u Sirijskoj Arapskoj Republici” usvojena iako je 80 zemalja glasalo “za”, 12 je glasalo protiv, 37 je bilo suzdržano, a 64 države nisu glasale. Rezolucija “Stanje ljudskih prava u Islamskoj Republici Iran” također je usvojena iako je 78 država glasalo “za”, 30 protiv, 68 je bilo suzdržano, a 17 država nije glasalo. Rezolucija “Stanje ljudskih prava na privremeno okupiranim teritorijama Ukrajine, uključujući Autonomnu Republiku Krim i grad Sevastopolj” također je usvojena iako je 79 država bilo sudržano, 78 je bilo za, 15 je bilo protiv, a nije glasala 21 država.
U svim navedenim slučajevima Kina je glasala protiv.
Generalna skupština UN-a je i prije usvajanja Rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici usvajala slične dokumente prostom većinom na način da se broje glasovi “za” i “protiv”, a ne računaju glasovi suzdržanih i država koje nisu glasale. Također, pregledom usvojenih rezolucija može se ustanoviti da je Kina više puta glasala protiv rezolucija koje se nisu ticale ove zemlje. S obzirom na sve navedeno, Istinomjer tvrdnje ministrice Milice Đurđević Stamenkovski ocjenjuje neistinitim.
(Istinomjer.ba)