Analize

Najčešće neistine u 2021. godini: Od tema zapošljavanja, preko OHR-a, “zajedničkih institucija” do koronavirusa

Tokom 2021. godine, koja je na izmaku, Istinomjer je, u skladu sa svojom metodologijom, između ostalog imao priliku i ocjenjivati istinitost izjava velikog broja kako izabranih, tako i imenovanih zvaničnika/ca i funkcionera/ki na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. I ove, kao i prethodnih godina, zabilježili smo nemali broj izjava koje su, ispostavit će se nakon provedenog istraživanja, bile neistinite.

Foto: FENA
Foto: FENA

No, kada su neistinite tvrdnje u pitanju, ono što je bilo karakteristično u tom smislu za 2021. godinu jeste što se izdvajaju četiri teme koje prednjače, odnosno u vezi s kojima je najviše neistina rečeno.

Jedna od takvih je ona koja se odnosila na plate i broj zaposlenih – od poređenja plata u Bosni i Hercegovini sa primanjima u drugim državama, tvrdnji o visini prosječnih plata u entitetima u našoj zemlji, neistina o povećanju plata u pojedinim javnim preduzećima do onih o povećanju plata u doba pandemije.

Tako je predsjednik SDA Bakir Izetbegović, komentarišući inicijativu “mini Schengena”, iznio i netačnu tvrdnju u pogledu visine prosječnih plata u Sjevernoj Makedoniji, ustvrdivši da je prosječna plata u Bosni i Hercegovini za 40% viša nego u toj zemlji. Tragom ove tvrdnje, Istinomjer je utvrdio da je prosječna neto plata u Sjevernoj Makedoniji u maju ove godine iznosila 28.721 denar, odnosno 911,73 KM.

Neistinite tvrdnje iznošene su i u vezi s rastom zaposlenosti u entitetima u odnosu na zemlje regije. Takvu tvrdnju iznio je premijer Federacije BiH Fadil Novalić.

“Danas smo najbrže rastuća ekonomija u regiji, dakle imamo veći rast uposlenosti i od Srbije i od Hrvatske, od RS apsolutno, od Makedonije, Crne Gore”, izjavio je Novalić u novembru ove godine, a Istinomjer je utvrdio da podaci ukazuju na to da FBiH nije lider u regionu po rastu zaposlenosti, jer i Hrvatska i Srbija bilježe rast zaposlenih u odnosu na pretpandemijsku, 2019. godinu, dok je FBiH tek na putu da broj zaposlenih vrati na pretpandemijski broj.

Pad broja zaposlenih u entitetima, ali i broja zaposlenih u pojedinim lokalnim zajednicama, također su iznošeni netačno, a pored Izetbegovića i Novalića, neistinite tvrdnje na navedene teme, pored ostalih, iznosili su i ministar saobraćaja u Vladi Kantona Sarajevo Adnan Šteta, premijer Republike Srpske Radovan Višković, kao i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Izjave koje su i ove godine, mahom od zvaničnika/ca iz Republike Srpske, često ponavljane u javnom prostoru, a koje je Istinomjer ocjenjivao neistinitima, bile su i one poput izjave portparola SNSD-a Radovana Kovačevića u kojoj je tvrdio da Bosna i Hercegovina ima “zajedničke institucije” ili predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Nedeljka Čubrilovića da su Srbija i Hrvatska “garanti” Dejtonskog sporazuma.

I drugi/e zvaničnici/e koji/e dolaze iz Republike Srpske dali/e su tokom 2021. godine čitav niz sličnih neistinitih tvrdnji, poput onih da je BiH “zajednica dva entiteta”, da je BiH “sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda”, da u Ustavu BiH stoji da je “BiH asimetrična država” i da ne stoji da je BiH država, kao i da je Bosna i Hercegovina konfederacija, a koju je iznio zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PD PSBiH) i predsjednik Demokratskog narodnog saveza (DNS) Nenad Nešić.

“Vlasnica” izjave da u Ustavu BiH ne stoji da je BiH država jeste zastupnica u NSRS Jelena Trivić (PDP).

“Dobro veče Vama, Mato, dobro veče gledaocima i samo jedna ispravka, ako ste mislili na državu BiH, to nigdje u Ustavu nema napisano, dakle, entiteti da, ali nigdje u Ustavu nemate državni nivo, imate samo Bosna i Hercegovina i zajedničke institucije”, izjavila je tako Trivić u emisiji “Telering” 6.10.2021. godine, a jednostavnim uvidom u Ustav BiH, pored ostalog, nije bilo teško utvrditi da “Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada Bosna i Hercegovina, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država…”

Pored toga, neistinito se tvrdilo i da Ustavni sud BiH mijenja Dejtonski sporazum, kao i da ne postoji nijedna druga država u Evropi koja ima sudije strance, a neke od navedenih tvrdnji Kovačevića, Trivić, Nešića i Čubrilovića iznosili su i zastupnici u NSRS Srđan Mazalica, Darko Banjac, pomoćnik generalnog sekretara Vlade Republike Srpske za pravne poslove Marko Šukalo, te član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Na drugom mjestu po učestalosti u 2021. godini nalaze se tvrdnje iznesene u kontekstu imenovanja Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH.

Neke od njih, koje pripadaju Radovanu Kovačeviću, bile su da se odlazak visokog predstavnika nalazi među 14 prioriteta iz Mišljenja EK, da visoki predstavnik više ne postoji, ali i ona s početka novembra, koju je dao Milorad Dodik, da je Vijeće sigurnosti UN-a, na sjednici održanoj 3.11.2021. godine, odlučilo da visoki predstavnik “više ne postoji”, kao i da se njegove odluke “mogu odbaciti”. U vezi s tim, treba podsjetiti da se na navedenoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a vodila rasprava da li će se u rezoluciji, kao što je do ranije bio slučaj, spominjati OHR, te da li će visokom predstavniku u BiH Cristianu Schmidtu biti omogućeno da na njoj govori i predstavi svoj izvještaj. Rezolucijom se nije odlučivalo o njegovom mandatu, prirodi misije, kao ni ovlastima koje ima, uključujući i bonske ovlasti, te je Vijeće sigurnosti UN-a tom prilikom jednoglasno usvojilo Rezoluciju 2604 (2021), kojom se misiji Althea produžava mandat u BiH na još godinu.

Pored toga, u tom smislu imali smo priliku čuti neistinu tvrdnju predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović o tome da visokom predstavniku bonskim ovlastima nije omogućeno da nameće zakone, prvog čovjeka SDS-a Mirka Šarovića da “visoki funkcioneri” u BiH nisu imali sastanke s bivšim visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inzkom, kao i da se o visokom predstavniku moraju usaglasiti strane potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma, a koja pripada Milanu Petkoviću, zastupniku u Narodnoj skupštini Republike Srpske i potpredsjedniku Ujedinjene Srpske.

Kada je ova tema u pitanju, treba izdvojiti i netačnu tvrdnju zastupnice u Predstavničkom domu PSBiH Sanje Vulić (SNSD) da identifikaciju žrtava genocida u Srebrenici vrši OHR, ali i onu predsjednika SDP-a BiH Nermina Nikšića da je Christian Schmidt bio ministar odbrane Njemačke.

Pored navedenih zvaničnika/ca, neistinite tvrdnje na temu OHR-a i visokog predstavnika u BiH iznosili su još i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, savjetnik u Kabinetu člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, Milan Tegeltija, te zastupnica u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ivanka Marković.

Na kraju, po broju datih, a netačnih izjava, tema koja je u 2021. godini na Istinomjeru zauzela ubjedljivo prvo mjesto jeste ona koja se odnosila na pandemiju Covid-19, počevši od vakcinacije, pa preko rada pojedinih tijela, broja testiranih osoba, uvođenja restriktivnih mjera, smrtnosti, imuniteta, izbora u kontekstu pandemije, kao i tvrdnji o novim sojevima virusa SARS-CoV-2.

Preciznije, kada se radilo se o neistinama u vezi s institucijama BiH u kontekstu pandemije, izdvajamo onu ministra pravde Josipa Grubeše, datu polovinom marta 2021. godine, u kojoj je rečeno da je Ustavni sud BiH prethodno najavio vakcinaciju svojih zaposlenika/ca. Međutim, uvidom u zvaničnu internet-stranicu Ustavnog suda BiH, Istinomjer je ustanovio da je na njoj jedino objavljena vijest o već obavljenoj vakcinaciji zaposlenika/ca ove institucije prvom dozom vakcine protiv Covid-19.

Da je Centralna banka BiH “jedina banka na svijetu koja za vrijeme pandemije Covid-19 nije ništa uradila ni za privredu ni za građane svoje zemlje” izjavio je početkom 2021. godine Radovan Višković, a Istinomjer je utvrdio da je ova institucija vršila aktivnosti za vrijeme pandemije Covid-19, a u cilju otklanjanja njenih negativnih posljedica.

Mnogo više netačnih tvrdnji izneseno je po pitanju vakcinacije, gdje je ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić ustvrdio da evropske zemlje s najvećim procentom vakcinisanih nisu ukinule sve mjere, a pomoćnik ministra zdravstva FBiH Goran Čerkez da su građani Francuske u prvoj fazi vakcinacije primili 5.000 vakcina.

“Ruska vakcina Sputnjik V podrazumijeva i vakcinaciju i revakcinaciju”, još je jedna neistinita Viškovićeva izjava, kao i ona predsjednika stranke Ujedinjena Srpska i poslanika u Predstavničkom domu PSBiH Nenada Stevandića da je Srbija u maju ove godine bila među pet zemalja u svijetu koja ima najbolji “vakcinacioni status”.

Da u evropskim zemljama nisu zabilježeni protesti zbog uvođenja restriktivnih mjera, netačno je ustvrdio ministar zdravstva Kantona Sarajevo Haris Vranić, koji je također i “vlasnik” neistinitih tvrdnji da 130.000 vakcinisanog stanovništva odgovara procentu od 60% odraslih u KS, da građani BiH koji su vakcinisani u Republici Srbiji nisu dobijali pisane potvrde o vakcinaciji u ovoj zemlji, ali i one s kraja januara 2021. godine da je BiH bila jedina država u Evropi koja još uvijek nije nabavila nijednu vakcinu, pri čemu je Istinomjer utvrdio da su se u tom momentu prve vakcine još uvijek očekivale u Crnoj Gori, ali i Sjevernoj Makedoniji.

Iz ove grupe neistinitih izjava izdvajamo i onu Radovana Kovačevića da je Republika Srpska do maja 2021. godine uspjela da vakciniše isti broj građana kao i Slovenija i da je vakcina Sputnik V razvijena metodom koja se decenijama koristi za izradu vakcina, koju je iznijela epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) ZHK Andrea Jurić.

“U BiH je 100 puta više bilo preminulih od korone nego na Novom Zelandu”, 13.5.2021. godine izjavio je poslanik u NSRS Nebojša Vukanović, a Istinomjer je utvrdio da je na Novom Zelandu zabilježeno 26 smrtnih slučajeva izazvanih novim koronavirusom, te da bi 100 puta veća smrtnost iznosila 2.600 smrtnih slučajeva. Kako je u to vrijeme u BiH zabilježen 8.981, odnosno 9.051 smrtni slučaj, to je značilo da je Bosna i Hercegovina bilježila oko 345, odnosno 348 puta veću smrtnost nego Novi Zeland kada su u pitanju smrtni slučajevi izazvani virusom SARS-CoV-2.

Pored toga, uzimajući u obzir da su do 20.1.2021. godine u BiH bili predstavljeni rezultati dva zvanična istraživanja koja nisu bila u skladu s tadašnjim tvrdnjama premijera FBiH Fadila Novalića da od 40 do 45 posto građana ima “imunitet krda”, kao i da je u Kantonu Sarajevo tokom 15 dana novembra evidentirano više od 200 inficirane djece mlađe od 14 godina, Istinomjer je i njih ocijenio neistinitim.

Na kraju, a u kontekstu Lokalnih izbora 2020. godine, izdvajamo i netačnu tvrdnju načelnika Opštine Višegrad Mladena Đurevića da su oni pomjereni za mjesec zbog pandemije Covid-19. Podsjećamo s tim u vezi da je krajem maja 2020. godine Centralna izborna komisija BiH (CIKBiH) donijela odluku o odgađanju održavanja Lokalnih izbora 2020. godine, jer nisu bila obezbijeđena sredstva za njihovo provođenje.

Pored navedenih tema, niz je i drugih u okviru kojih su zvaničnici/e u BiH tokom protekle, 2021. godine, iznosili/e tvrdnje koje je Istinomjer, u skladu sa svojom metodologijom, ocijenio neistinitim, te će Istinomjer i naredne, 2022. godine, u svom fokusu imati promociju odgovornosti političkih partija koje participiraju u izvršnoj vlasti, kao i nosilaca javnih funkcija koji imaju odgovornost prema građanima/kama BiH da politički i javni diskurs u našoj zemlji što više usmjere ka promociji političke odgovornosti kao temeljnog principa demokratije.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!