Kao jedan od javno najprisutnijih političara, Milorad Dodik već godinama nosi titulu šampiona Istinomjera u gotovo svim kategorijama. I u 2023. godini predsjednik Republike Srpske našao se na vrhu aktera po broju neistinitih tvrdnji, neispunjenih obećanja i nedosljednih stavova i djelovanja. Među akterima koji su na Istinomjeru ocijenjeni više puta u protekloj godini našli su se i Dragan Čović, Nenad Stevandić, Edin Forto i drugi.
Tokom 2023. godine Istinomjer se kroz više od 170 tekstova bavio provjerom istinitosti i utemeljenosti iznesenih tvrdnji aktera/ki na domaćoj političkoj sceni. Tvrdnje Milorada Dodika Istinomjer je neistinitim ocijenio 16 puta, dok su još dvije njegove tvrdnje ocijenjene neutemeljenim. Neke od takvih tvrdnji bile su da strane potpisnice Dejtonskog sporazuma imenuju visokog predstavnika, da CIK BiH nije imenovan u skladu sa zakonom, da je BiH “zajednica država RS i FBiH“, da je državna pomoć realnom sektoru zabranjena u EU te da postoji vazdušni prostor RS.
U istoj kategoriji po sedam neistinitih tvrdnji skupili su delegat u Domu naroda PSBiH Radovan Kovačević i predsjednik NSRS Nenad Stevandić, a tvrdnje državnih ministara Edina Forte i Nenada Nešića po pet su puta ocijenjene neistinitim. Po četiri neistinite tvrdnje u protekloj godini imali su Bakir Izetbegović, Elmedin Konaković, Haris Šabanović i Zukan Helez.
Tek dvadesetak tvrdnji tokom protekle godine ocijenjeno je istinitim. Tako su, između ostalih, istinitim ocijenjene tvrdnje ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića o iznosu investicija Ujedinjenih Arapskih Emirata u BiH, premijera Vlade Zapadnohercegovačkog kantona (ZHK) Predraga Čovića da samo ZHK i Kanton Sarajevo u Federaciji BiH imaju pozitivan prirodni priraštaj, kao i tvrdnja poslanika u NSRS Đorđa Vučinića da se broj upisanih učenika/ca u osnovnim školama u desetogodišnjem periodu smanjio za 14 do 15.000.
Istinomjer je tokom 2023. godine poluistinitim ocijenio 15 tvrdnji, šest tvrdnji dobilo je ocjenu većim dijelom istina, a njih 11 ocjenu većim dijelom neistina.
Najviše neispunjenih obećanja tokom 2023. godine imao je lider HDZ-a BiH Dragan Čović, a većina od osam obećanja kojima se bavio Istinomjer ticala se evropskog puta BiH i koraka na tom putu. Čović je tako obećavao da će 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije biti ispunjeno do kraja 2023. godine, da će doći do izmjena Ustava i Izbornog zakona, ali i davao rokove za imenovanje Vlade FBiH i kantonalnih vlada, a koji nisu ispoštovani.
Milorad Dodik dao je pet obećanja koja su ostala neispunjena, a među njima su se našla ona o početku izgradnje HE Mrsovo, o postavljanju kamena temeljca za novu trebinjsku bolnicu, uvođenju identifikacione karte za državljane RS i druga.
Još tri obećanja koja su ostala neispunjena dao je i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.
S druge strane, u 2023. godini Istinomjer je zabilježio i 22 ispunjena obećanja, od kojih se mogu izdvojiti obećanje predsjednika Skupštine Kantona Sarajevo Elvedina Okerića da će Prijedlog budžeta KS za 2024. godinu te Plan i program rada Skupštine KS biti usvojeni do kraja 2023. godine, obećanje ministra privrede KS Zlatka Mijatovića da će do sredine oktobra 2023. godine biti raspisan novi javni poziv za subvencioniranje aviolinija s Međunarodnog aerodroma Sarajevo, kao i obećanje ministra saobraćaja KS Adnana Štete da će rekonstrukcija tramvajske pruge biti završena do kraja augusta 2023. godine.
Milorad Dodik “šampion” je i u kategoriji nedosljednosti sa četiri izjave. Nedosljedan je bio u pogledu odnosa prema civilnom društvu, odnosu prema LGBT zajednici, ali i podrške imenovanju Zlatka Lagumdžije i Damira Arnauta za ambasadore.
Dvije nedosljednosti u protekloj godini zabilježio je i Bakir Izetbegović, a one su se odnosile na održavanje sastanaka i vođenje pregovora u ugostiteljskim objektima i izmjene Izbornog zakona.
S druge strane, dosljednim su u 2023. godini ocijenjeni predsjedavajući Općinskog vijeća Centar Sejad Đozo za svoj stav u vezi s neuspjelim opozivom načelnika Općine Centar Sarajevo Srđana Mandića i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Dennis Gratz zbog svog stava o uvođenju femicida u Krivični zakon FBiH.
(Istinomjer.ba)