Na konferenciji za medije organizovanoj nakon održavanja konstituirajuće sjednice Predsjedništva SDA 10.11.2023. godine, predsjednik te stranke Bakir Izetbegović, govoreći u kontekstu obaveza BiH na njenom evropskom putu, iznio je stav da se u izbornoj godini ne može mijenjati Izborni zakon BiH.
Izjavivši da je iz posljednjeg Izvještaja Evropske komisije o napretku BiH na njenom evropskom putu jasno da aktuelna vlast nije uspjela osigurati potreban napredak u ispunjavanju uvjeta na evropskom putu, Izetbegović je, pored ostalog, pozvao nadležne institucije na stalno zasjedanje da bi se, kako je rekao, do narednog zasjedanja Vijeća EU ispunio barem dio kriterija potrebnih za otvaranje pristupnih pregovora.
Govoreći u tom smislu o izmjenama Izbornog zakona BiH, predsjednik SDA podsjetio je da je na sastanku u Briselu u junu 2022. godine dogovoreno da će se šest mjeseci nakon formiranja vlasti na državnom i entitetskom nivou nakon Općih izbora 2022. godine završiti pregovori vezani za izmjene Izbornog zakona BiH te iznio stav da se u izbornoj godini ne može mijenjati Izborni zakon.
Iduća godina je izborna. U njoj se ne može mijenjati Izborni zakon. Dakle, imamo još nekih 50 dana i insistiramo na tome da se u najmanju ruku usvoje izmjene koje će osigurati integritet i transparentnost izbornog procesa na Lokalnim izborima 2024. godine.
Bakir Izetbegović, 10.11.2023.
Međutim, u periodu od 2014. godine pa do Općih izbora 2022. godine, u kojem je SDA bila dijelom vlasti na državnom nivou, suprotno sadašnjem stavu, Bakir Izetbegović je tokom izbornih godina učestvovao u pregovorima u vezi s izmjenama Izbornog zakona BiH.
U Priručniku za provedbu izbornih preporuka koji je objavio OSCE/ODIHR 2018. godine navodi se da Venecijanska komisija preporučuje da, u cilju da se zajamči stabilnost zakona, temeljni elementi Izbornog zakona ne bi u principu trebali biti otvoreni za izmjene i dopune u godini prije izbora. Drugo rješenje, naglašeno je dalje, može biti da se utvrdi da se, ukoliko su temeljni elementi Izbornog zakona izmijenjeni i dopunjeni, stari sistem primjenjuje na sljedećim izborima, barem u slučaju da se izbori održavaju tokom sljedeće godine, a da novi zakon stupa na snagu nakon toga. S druge strane, provedba preporuka OSCE-a i ODIHR-a smatra se izuzetkom od principa stabilnosti Izbornog zakona na koji se država ne treba pozivati radi održavanja situacije suprotne standardima evropskog izbornog naslijeđa ili radi sprečavanja provedbe preporuka međunarodnih organizacija. Na kraju, u Priručniku se na ovu temu i skreće pažnja da, u idealnom slučaju, provedbe preporuka OSCE-a i ODIHR-a trebaju početi što je moguće prije nakon okončanja izbornog procesa te da izmjene ključnih elemenata procesa vremenski preblizu izborima mogu biti kontroverzne i ne ostaviti dovoljno vremena za odgovarajuću raspravu i provedbu. To se, podvučeno je, posebno odnosi na zakonske reforme, pri čemu dokument o dobroj praksi, koji je donijela Venecijanska komisija, ukazuje na to da osnovne elemente Izbornog zakona ne treba mijenjati i dopunjavati u godinu prije izbora.
U februaru 2014. godine, u kojoj su održani Opći izbori u BiH, SDA i Bakir Izetbegović bili su učesnici propalih pregovora o izmjenama Ustava i Izbornog zakona BiH, koji su bili organizovani pod pokroviteljstvom Delegacije EU u BiH i tadašnjeg komesara Evropske komisije za proširenje Stefana Fülea.
Također bezuspješno, intenzivni pregovori u vezi s izmjena Izbornog zakona BiH vođeni su i uoči raspisivanja Općih izbora 2018. godine. Tako su početkom aprila 2018. godine, u organizaciji tadašnje ambasadorice SAD-a u BiH Maureen Cormack, tim pregovorima prisustvovali i tadašnji šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark, kao i zamjenik pomoćnika državnog sekretar SAD-a za Evropu i Euroaziju Matthew Palmer.
Kada se radi o domaćim akterima, pored Izetbegovića, o izmjenama Izbornog zakona BiH pregovarali su i lideri SDP-a BiH, SBB-a i DF-a Nermin Nikšić, Fahrudin Radončić i Željko Komšić. Tom prilikom sa sastanka je poručeno da je rok za usvajanje eventualnih izmjena maj, u kojem Centralna izborna komisija (CIK) BiH treba raspisati opće izbore.
Pored toga, 17.6.2020. godine, u godini u kojoj su održani posljednji lokalni izbori u BiH, Izetbegović je s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem potpisao Politički sporazum za Grad Mostar, Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH-Grad Mostar-MODEL B i Statut Grada Mostara te Politički sporazum o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH.
U Političkom sporazumu o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH u tački 1. navedeno je da su “stranke potpisnice ovog sporazuma opredijeljene za implementaciju svih odluka Ustavnog suda BiH, kao i svih presuda Evropskog suda za ljudska prava koje se odnose na uklanjanje svih oblika nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu.”
Akter pregovora o izmjeni Izbornog zakona BiH je i 2022. godine bio Bakir Izetbegović, godine u kojoj su održani posljednji opći izbori, kada je konačna runda pregovora održana 20.3.2022. godine u Mostaru.
Ovoga puta posrednici u pregovorima bili su direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst i aktuelni ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy. Kao i ranije, ni ovi pregovori, u kojima su, pored SDA, učestvovali i NiP, HDZ BiH, HDZ BiH 1990, SBB i NES, nisu dali rezultate.
S obzirom na činjenicu da je Bakir Izetbegović od 2014. godine kontinuirano učestvovao u pregovorima u vezi s izmjenama Izbornog zakona BiH u izbornim godinama, njegov stav da se Izborni zakon BiH ne može mijenjati u izbornoj 2024. godini Istinomjer ocjenjuje nedosljednim.
(Istinomjer.ba)