Tokom 2022. godine Istinomjer je, u skladu sa svojom metodologijom, ocjenjivao istinitost izjava velikog broja kako izabranih, tako i imenovanih zvaničnika/ca i funkcionera/ki na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. I ove, kao i prethodnih godina, zabilježili smo nemali broj izjava koje su bile neistinite.
Broj ocijenjenih tvrdnji koje je Istinomjer zabilježio tokom ove godine iznosi oko 200. Kada su neistinite tvrdnje u pitanju, ono što je bilo karakteristično u tom smislu za 2022. godinu jeste što se izdvaja nekoliko tema koje prednjače, odnosno oko kojih je izrečeno najviše neistina.
Neke takve tvrdnje, često ponavljane u javnom prostoru mahom od zvaničnika/ca iz Republike Srpske, koje je Istinomjer ocjenjivao neistinitima, bile su da Bosna i Hercegovina ima “zajedničke institucije”, da su Srbija i Hrvatska “garanti” Dejtonskog sporazuma ili da su nadležnosti s entiteta na državu prenesene “nezakonito i nelegalno”.
Tako je ministrica finansija Republike Srpske (RS) Zora Vidović, nakon saslušanja u Tužilaštvu, iznijela i netačnu tvrdnju u pogledu nadležnosti “oduzetih” od Republike Srpske. Suprotno toj tvrdnji, nadležnosti su s nivoa entiteta na državni nivo prenesene u skladu s Ustavom BiH, kao što su i doneseni brojni zakoni, ali i uspostavljane institucije na državnom nivou, što su svojevremeno podržavali/e i predstavnici/e političkih partija iz RS u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine (PSBiH).
Sličnu tvrdnju iznio je i zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) i potpredsjednik Ujedinjene Srpske Milan Petković, rekavši da su nadležnosti Republike Srpske oduzete nezakonito i nelegalno, što je Istinomjer ocijenio neistinitim, jer za takav čin postoji ustavno utemeljenje.
Neke od navedenih, poput tvrdnji Vidović i Petkovića, iznosili su i zastupnici u NSRS Srđan Mazalica i predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH Nebojša Radmanović.
Na drugom mjestu po učestalosti u 2022. godini nalaze se tvrdnje iznesene u kontekstu Ustava Bosne i Hercegovine i Ustavnog suda BiH.
Tako je Zoran Tegeltija ustvrdio da Bosna i Hercegovina sa sadašnjim ustavnim uređenjem može postati članica Evropske unije. Istinomjer je ovu tvrdnju ocijenio neistinitom s obzirom na sadržaj Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji i presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazuburu, kojima je utvrđeno da Ustav BiH krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Da će Ustav BiH morati biti izmijenjen da bi se one provele, potvrđeno je i Političkim sporazumom o principima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja ostvaruje iskorake na evropskom putu.
Od zastupnika u Predstavničkom domu PSBiH Nikole Lovrinovića mogli smo čuti neistinitu tvrdnju da Ustav BiH poznaje termin “predstavnika” naroda, od bivšeg člana Predsjedništva BiH i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da su Tužilaštvo i Sud BiH “neustavna kategorija”, od zastupnika u NSRS Srđana Mazalice da je BiH “sastavljena od dva entiteta”, da članovi Predsjedništva BiH predstavljaju striktno narod iz kojeg dolaze, kao i da je Bosna i Hercegovina nastala Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Neistinite izjave u vezi s Ustavnim sudom BiH imali/e su zastupnici/e iz oba entiteta, i Federacije BiH i Republike Srpske.
Tako je Denis Šulić iznio neistinite tvrdnje da nijedna suverena država u Evropi i u svijetu nema strane sudije u svom ustavnom sudu te da se članovi Ustavnog suda BiH biraju iz redova srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda. Snježana Novaković-Bursać iznijela je neistinu tvrdnju o nadležnostima Ustavnog suda BiH, a Zoran Tegeltija da 1. mart nije državni praznik, uprkos odluci Ustavnog Suda BiH.
Govoreći o odlukama Ustavnog suda BiH, predsjednik SDA Bakir Izetbegović ustvrdio je da je šest apelacija pred ovim sudom zaustavilo “šest pokušaja da se uzmu rijeke, poljoprivredno zemljište i šume Bosne i Hercegovine i da se vlasništvo prebaci na RS” i da niko osim SDA nije radio uspješne apelacije pred Ustavnim sudom. No, kako je Istinomjer ustanovio, prema dostupnim informacijama, i politički akteri iz drugih političkih partija imali su uspješne apelacije pred Ustavnim sudom BiH.
Još jedna tema u vezi s kojom smo zabilježili veliki broj neistina, uglavnom u izjavama zvaničnika/ca iz Republike Srpske, jeste članstvo Bosne i Hercegovine u NATO savezu. Tako je član Glavnog odbora SDS-a Boris Šukalo, komentarišući ulogu i stav Milorada Dodika za vrijeme zračnih napada NATO-a na Saveznu Republiku Jugoslaviju, iznio neistinitu tvrdnju o nazivu ove akcije.
“Srbija će večeras u Kraljevu obilježiti još jednu tužnu godišnjicu od početka NATO bombardovanja, godišnjicu agresije od koje svijet više nije niti će ikad više biti isti. Milorad Dodik danas bombardovanje Srba od strane NATO uzima kao krunski dokaz svog navodnog protivljenja ulasku BiH u NATO, što je jednako cinično kao i sam naziv NATO akcije – ‘Milosrdni anđeo'”, izjavio je Šukalo krajem marta ove godine.
Istinomjer je utvrdio da naziv akcije nije bio “Milosrdni anđeo”, već “Allied Force” (Saveznička sila). Akcija je kasnije nazvana “Joint Guardian” (Zajednički zaštitnik).
Nakon što je ministar odbrane Bosne i Hercegovine Sifet Podžić tokom jedne panel-diskusije izjavio da je Bosna i Hercegovina u statusu Akcionog plana za članstvo (MAP), Milorad Dodik je na svom Twitter profilu iznio neistinitu tvrdnju da BiH nije u MAP-u. Međutim, da naša zemlja trenutno učestvuje u MAP-u, navedeno je i na zvaničnoj stranici Alijanse. Istinomjer je i slične tvrdnje portparola SNSD-a Radovana Kovačevića, predsjednika Ujedinjene Srpske Nenada Stevandića i zastupnika u Predstavničkom domu PSBiH i potpredsjednika SNSD-a Nebojše Radmanovića ocjenjivao neistinitim.
Nedugo nakon toga, nakon konstituirajuće sjednice novog saziva Predsjedništva BiH 16.11.2022. godine, Milorad Dodik je opet izgovorio neistinu, ovaj put u vezi s NATO putem BiH, ustvrdivši da BiH nema nijednu odluku u kojoj se govori da će biti članica NATO saveza.
“Bosna i Hercegovina nema nijednu odluku u kojoj se govori o tome da je članica NATO ni da će biti, ima neki program reformi”, izjavit će Dodik komentarišući inauguralni govor člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. No Dodika demantuju odluke Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništva BiH te usvojeni programi reformi, kojima se omogućava kontinuiran rad institucija BiH na utvrđivanju prioriteta i realizaciji obveza koje proizlaze iz sudjelovanja BiH u NATO programu “Partnerstvo za mir”.
Poslanik u NSRS i predsjednik Narodne partije Srpske Darko Banjac govorio je, između ostalog, o euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine, iznijevši pritom jednu neistinitu tvrdnju.
“Suština je što je razdvajanje članstva u NATO-u i Evropskoj uniji jako teško uraditi iz jednog prostog razloga što su osnovni zahtjevi Evropske unije u budućnosti, a i sada su već, članstvo u NATO-u kako bi se ušlo u Evropsku uniju”, izjavio je Banjac. Međutim, ni Ugovor o EU, Kopenhagenski kriteriji, Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, kao ni Analitički izvještaj Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, ne spominju članstvo u NATO-u kao uslov za članstvo u EU.
Kao i u 2021. godini, i ove godine učestale su bile tvrdnje iznesene u kontekstu imenovanja Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH.
Zastupnica u Predstavničkom domu PSBiH Snježana Novaković-Bursać iznijela je neistinitu tvrdnju da niko u BiH, osim narodnih poslanika u zakonodavnim organima na različitim nivoima, nema niti bi trebao da ima pravo da donosi zakone. Uvidom u Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski sporazum) i zaključke konferencije Vijeća za implementaciju mira (PIC), održane u Bonu krajem 1997. godine, možemo utvrditi da izjava Novaković-Bursać nije istinita.
Sličnu izjavu imao je i Milan Tegeltija, rekavši da visoki predstavnik nema pravni osnov za zabranu političkog djelovanja pojedincima/kama.
“To je nemoguće. Ne postoji pravni osnov za to. Takvo nešto se ne može desiti, a ako bi se i desilo, to je klasično nasilje i ne znam kako bi se to uopće moglo realizovati”, izjavio je Tegeltija, no kao i u slučaju Novaković-Bursać, Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini i zaključci konferencije PIC-a demantuju ovu Tegeltijinu izjavu, jer, shodno njima, visoki predstavnik ima pravni osnov za zabranu političkog djelovanja pojedincima/kama.
Istinomjer je neistinitim ocijenio i izjavu predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića koji je komentarisao visokog predstavnika u BiH.
“Ili će Zapad natjerati Izetbegovića da se usvoji civilizirano rješenje u skladu sa Daytonom, koje će onemogućiti da se Hrvatima kradu glasovi, da se u Dom naroda biraju ne-Hrvati glasovima ne-Hrvata, to je krađa, ili će visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, čovjek koji je, ustvari, nelegalno tamo, znam, ovo govori i Dodik, ne znam jel’ Putin govori, baš me briga, ja govorim o tome, nije ga izabralo Vijeće sigurnosti”, izjavio je Milanović povodom Dana stradanja i junaštva židovskog naroda – Jom Hašoa. No, da je Christian Schmidt legalni visoki predstavnik u BiH, iako se o tome nije izjašnjavalo Vijeće sigurnosti UN-a, potvrđuje činjenica da od augusta 2021. godine obavlja ovu dužnost, za koju su ga službeno imenovali ambasadori zemalja članica PIC-a, s izuzetkom Ruske Federacije.
Između ostalog, Istinomjer je neistinitim ocijenio i samog visokog predstavnika Christiana Schimdta koji je izjavio da je Banja Luka glavni grad Republike Srpske. Prema članu I Ustava Bosne i Hercegovine i članu 9. Ustava Republike Srpske, glavni grad i Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska je Sarajevo.
Od stranih aktera, osim Christiana Schimdta, Istinomjer je neistinitim ocijenio slične izjave i tvrdnje člana Kluba zastupnika Mosta u Hrvatskom saboru Nine Raspudića te zastupnice HDZ-a u Evropskom parlamentu Željane Zovko. Obje ocijenjene izjave ticale su se Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ustava BiH i člana Predsjedništva BiH.
Od drugih stranih aktera treba spomenuti neutemeljenu izjavu zamjenika pomoćnika američkog državnog sekretara i posebnog predstavnika za Zapadni Balkan Gabriela Escobara o “granicama” Republike Srpske, neistinitu izjavu izvjestitelja njemačke Socijaldemokratske partije (SPD) u Vanjskopolitičkom odboru njemačkog parlamenta (Bundestag) Adisa Ahmetovića o izbornim rezultatima u NSRS te neistinitu izjavu glasnogovornice Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marie Zakharove, koja je negirala genocid u Srebrenici.
Osim navedenih, niz je i drugih tema u okviru kojih su zvaničnici/e u BiH tokom 2022. godine iznosili/e tvrdnje koje je Istinomjer, u skladu sa svojom metodologijom, ocijenio neistinitim te ćemo i naredne, 2023. godine, u svom fokusu imati promociju odgovornosti političkih partija koje participiraju u izvršnoj vlasti.
(Istinomjer.ba)