Neistina

Niz Šulićevih neistina o sastavu, ovlaštenjima i načinu izbora sudija Ustavnog suda BiH

Denis Šulić, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) i kandidat na Opštim izborima 2022. godine za to zakonodavno tijelo, gostovao je protekle sedmice u emisiji “Jutarnji program” Radio-televizije Republike Srpske (RTRS). Komentarišući odluku Ustavnog suda BiH donesenu 22.9.2022. godine, kojom je van snage stavljen Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske, Šulić je iznio nekoliko neistina u vezi sa sastavom, ovlaštenjima i načinom izbora sudija kada se radi o najvišoj sudskoj instanci u Bosni i Hercegovini.

Foto: Facebook/Denis Šulić

U tom smislu, Šulić je prvo ustvrdio da nijedna suverena država u Evropi i svijetu nema strane sudije u svom ustavnom sudu.

Ako neko se zalaže za suverenu državu Bosnu i Hercegovinu, kao što to kažu naše kolege iz političkog Sarajeva, onda ja njima poručujem da nijedna suverena država u Evropi, a i u svijetu, nema strane sudije u svom ustavnom sudu.

Denis Šulić, 24.9.2022.

Komentarišući činjenicu da jedan od tri strane sudije u Ustavnom sudu BiH dolazi iz Albanije, potpredsjednik NSRS izjavio je da strane sudije u Ustavnom sudu BiH “kroje”, odnosno mijenjaju najviši zakonodavni akt u našoj zemlji.

Mi danas imamo situaciju da je član Ustavnog suda BiH sudija iz Albanije. Niko mi ne može reći, bez obzira, ništa ne želim reći ružno o Albaniji, ali niko mi ne može reći da je ustrojstvo Albanije toliko ispred ustrojstva Bosne i Hercegovine da nam trebaju doći stručnjaci iz oblasti prava, sudije Ustavnog suda iz Albanije, da nam ovde kroje Ustav Bosne i Hercegovine.

Denis Šulić, 24.9.2022.

Na kraju ovog dijela izlaganja Šulić se osvrnuo na način izbora sudija Ustavnog suda BiH, izjavivši da se oni biraju iz reda konstitutivnih naroda u Bosni Hercegovini – Srba, Hrvata i Bošnjaka.

Ako međunarodna zajednica želi dobro Bosni i Hercegovini, ako političko Sarajevo stvarno želi suverenu Bosnu i Hercegovinu, prvi korak je, da bi se otkočili procesi ovdje, da se stranim sudijama zahvalimo i na onaj način na koji se biraju već sada članovi Ustavnog suda iz reda srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda na taj način da se zamijene strane sudije tim ljudima, na isti način kako i do sada biramo sudije Ustavnog suda.

Denis Šulić, 24.9.2022.

Kada se radi o tvrdnji da nijedna suverena država u Evropi i svijetu nema strane sudije, podsjećamo i da je sličnu izjavu ranije dao i Šuliićev stranački predsjednik i aktuelni član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, a koju je Istinomjer ocijenio neistinitom.

Podsjećamo, u publikaciji “Strane sudije u ustavnim sudovima”, koju je 2018. godine objavila Anna Dziedzic s Pravnog fakulteta Univerziteta u Hong Kongu, koja je i specijalistkinja za uporedno ustavno pravo s posebnom ekspertizom o ustavnim implikacijama učešća stranih sudija u sudovima u ostrvskim državama Pacifika, navedeno je da “u preko 30 zemalja širom svijeta strane sudije djeluju u najvišim sudovima i odlučuju o ustavnim pitanjima”.

Mapa sa zemljama u kojima djeluju strane sudije dostupna je na ovom linku, a govoreći o zemljama Evrope, radi se o Andori, Monaku, Lihtenštajnu, San Marinu, Kosovu i Bosni i Hercegovini, dok su strane sudije prisutne i u Hong Kongu, Palau, Papua Novoj Gvineji, Solomonskim Ostrvima, Maršalovim Ostrvima, Sejšelima, Svazilandu, Lesotu, Bocvani, Namibiji, Gambiji, Vanuatu, Tuvalu, Fidžiju, Bahamima itd.

Da je i Šulićeva tvrdnja da strane sudije u Ustavnom sudu BiH “kroje”, odnosno da imaju mogućnost da mijenjaju Ustav BiH netačna, jasno je upravo iz najvećeg zakonodavnog akta naše zemlje.

Naime, u članu VI Ustava BiH, “Ustavni sud”, u dijelu koji govori o njegovoj jurisdikciji, prije svega se navodi da će “Ustavni sud podržavati Ustav BiH” te su nabrojane njegove nadležnosti, u kojima ne postoji ona koja daje mogućnost ili pravo Ustavnom sudu BiH da mijenja Ustav BiH.

Govoreći u kontekstu izmjena Aneksa IV Dejtonskog mirovnog sporazuma, takva mogućnost i ovlaštenje dati su jedino Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine (PSBiH), i to na način i procedure opisane u članu X Ustava BiH, “Izmjene i dopune”, gdje se u dijelu koji opisuje amandmansku proceduru kaže:

Ovaj Ustav može biti mijenjan i dopunjavan odlukom Parlamentarne skupštine, koja uključuje dvotrećinsku većinu prisutnih i koji su glasali u Predstavničkom domu.

Ustav BiH

Ustav BiH demantuje i Šulićevu tvrdnju da se članovi ovog zakonodavnog tijela biraju iz redova srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda. U vezi s tim, Ustav BiH, u dijelu “Ustavni sud/Sastav”, kaže da se Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji od devet članova te ničim ne nalaže da oni trebaju ili moraju biti iz reda bilo kojeg konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini.

a) Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Skupština Republike Srpske. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom.

b) Sudije će biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Svako ko udovoljava takvoj kvalifikaciji i ima pravo glasa može biti imenovan za sudiju Ustavnog suda. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne države.

c) Mandat sudija imenovanih u prvome sazivu biće pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sudije koje su imenovani u prvome sazivu ne mogu biti reimenovani. Sudije koje će biti imenovani nakon prvog saziva služiće do navršenih 70 godina života, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija.

d) Za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

Ustav BiH

S obzirom na činjenice, tvrdnje Denisa Šulića da nijedna suverena država u svijetu nema strane sudije u svojim ustavnim sudovima, da Ustavni sud BiH može “krojiti” Ustav BiH, kao i da se sudije u najvećoj sudskoj instanci u BiH biraju iz redova konstitutivnih naroda Istinomjer ocjenjuje neistinitim.

(Istinomjer.ba)

 

Pitajte Istinomjer!