Analize

2020. je iza nas, ali pandemija COVID-19 nije

Ono što su građani BiH, pored ostalog, očekivali od vlasti u našoj zemlji jeste da se na vrijeme obezbijede uslovi za vakcinisanje protiv oboljenja COVID-19. Međutim, i u tom segmentu problemi su više nego očiti, te BiH, evidentno je, kasni ne samo za zemljama EU već i regiona.

U skladu sa podacima na zvaničnoj stranici Ministarstva civilnih poslova BiH objavljenim 1. 1. 2021. godine, od 5. 3. 2020. godine, kada je u Bosni i Hercegovini registrovan prvi slučaj zaraze novim koronavirusom, pa do kraja 2020. godine, u našoj zemlji zaražene su 112.143 osobe, a od tog broja, nažalost, smrtnih slučajeva bilo je 4.086. Tako je u Federaciji BiH od 72.259 zaraženih umrlo 2.169, u Republici Srpskoj od 37.185 zaraženih preminulo je 1.784 lica, a u Brčko distriktu potvrđeno je 2.699 zaraženih, od čega su umrle 133 osobe.

Bitno je i istaći da je ukupan broj testiranih u 2020. godini u BiH iznosio 517.161, od čega 343.749 u FBiH, 162.509 u RS-u, a 10.903 u Brčko distriktu.

Tokom minule godine od COVID-19 u našoj zemlji oporavilo se 77.682 zaraženih, od kojih u FBiH 52.862, u RS-u 23.390, te Brčko distriktu 1.430, dok je na području čitave BiH trenutno aktivno 30.375 slučajeva novog koronavirusa.

Podsjećamo, od početka marta pa do kraja 2020. godine, Bosna i Hercegovina je, kao i druge zemlje diljem svijeta, poduzimala niz mjera u borbi protiv pandemije COVID-19. Tako je Vlada FBiH 16. 3. 2020. godine proglasila stanje nesreće zbog pojave koronavirusa, čime je dat pravni osnov za djelovanje o svim ključnim pitanjima po skraćenim procedurama, što je podrazumijevalo nabavku opreme, angažiranje ljudstva i svega ostalog. Tom prilikom jedan od zaključaka bio je i taj da će se od Vijeća ministara BiH tražiti pokretanje procedure izmjene člana Zakona o javnim nabavkama. U nizu usvojenih preporuka, pored ostalog, bilo je rečeno:

Federalna vlada je usvojila Informaciju o pojavi novog koronavirusa u FBiH te mjerama i aktivnostima koje su poduzele mjerodavne institucije vlasti u FBiH, kao i sektor zdravstva u FBiH. Zadužene su sve mjerodavne institucije vlasti u FBiH, Krizni štab u FBiH, mjerodavna ministarstva zdravstva, zavodi za javno zdravstvo u FBiH, Federalna i kantonalne uprave za inspekcijske poslove, zdravstvene ustanove da maksimalno pojačaju provođenje svih restriktivnih i raspoloživih mjera radi sprečavanja širenja koronavirusa na teritoriji FBiH. Također, Vlada FBiH zadužila je vlade kantona da u izvršavanje naredbi Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva uključe sva mjerodavna kantonalna ministarstva u čijoj je mjerodavnosti izvršenje pojedinačnih naredbi na području kantona, posebno policijske službenike kantonalnih uprava policije u slučajevima kada se utvrdi da se od osoba nad kojim su propisane mjere zaštite utvrdi da se mjere ne izvršavaju te postoji osnovana sumnja da je počinjeno krivično djelo kažnjivo Krivičnim zakonom FBiH.

Vlada FBiH, 16. 3. 2020.

Dan kasnije, Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je Odluku o proglašenju stanja prirodne ili druge nesreće na području Bosne i Hercegovine zbog opasnosti od moguće pojave epidemije zarazne bolesti prouzrokovane virusom korona (Covid-19), a kako bi se smanjio rizik od ubrzanog širenja infekcije u BiH i omogućilo angažovanje dodatnih resursa za odgovor na ovu javno-zdravstvenu prijetnju.

Tom prilikom donijeta je i Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o formiranju Koordinacionog tijela Bosne i Hercegovine za zaštitu i spašavanje, Odluka o dopuni Odluke o propisivanju dodatnih uvjeta za ulazak stranaca u Bosnu i Hercegovinu, kao i Odluka o postupanju institucija BiH u vezi sa prijetnjom opasnosti po život i zdravlje zaposlenih, uzrokovanih prisutnošću virusa SARS-CoV-2.

U Republici Srpskoj sredinom marta 2020. godine proglašena je vanredna situacija zbog pandemije novog koronavirusa, a 28. 3. 2020. godine Narodna skupština RS-a je na 12. posebnoj sjednici usvojila Odluku o proglašenju vanrednog stanja za teritoriju Republike Srpske zbog “epidemiološke situacije u Republici Srpskoj usljed koronavirusa 2019-nCoV”.

Odluka je donesena na osnovu Amandmana CVII na član 70. stav 3. Ustava Republike Srpske, u kojem je propisano da Narodna skupština, u skladu sa Ustavom i zakonom, proglašava vanredno stanje za Republiku ili dio Republike u slučaju ugrožavanja bezbjednosti, usljed elementarnih nepogoda (poplava, zemljotresa i požara), prirodnih katastrofa, epidemija, povreda ljudskih prava i sloboda i normalnog funkcionisanja ustavnih organa Republike.

Saopštenje, NSRS, 28. 3. 2020.

Krajem maja iste godine, prvo u Republici Srpskoj, a zatim i u Federaciji BiH, vanredno stanje, odnosno stanje prirodne nesreće, ukinuto je, jer je, kako je tada navedeno, epidemiološka situacija koja se odnosi na koronavirus stavljena pod kontrolu.

Od tog momenta prestale su važiti i sve odluke Federalnog štaba civilne zaštite, a sama Odluka donesena je nakon ublažavanja niza mjera, među kojima su i ukidanje samoizolacije i otvaranje granica Bosne i Hercegovine.

Međutim, nakon što je, kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini, krajem ljeta došlo do novog skoka broja zaraženih, ponovo je došlo do uvođenja mjera koje su imale za cilj smanjenje broja novozaraženih. Zbog naglog skoka broja zaraženih virusom SARS-CoV-2, Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva donio je 15. oktobra 2020. godine Naredbu kojom je “nošenje zaštitnih maski u zatvorenom prostoru, uz poštivanje distance od minimalno dva metra, kao i u otvorenom prostoru, ukoliko na otvorenom prostoru nije moguće održavati fizičku distancu od dva metra između osoba, obavezno”. Pored toga, dozvoljeni broj ljudi u zatvorenom prostoru je 50, a obavezna je i “fizička distanca od najmanje dva metra između osoba (osim članova istog kućanstva)”.

Između ostalih mjera, a koje su još uvijek na snazi, u FBiH 10. 11. 2020. godine uvedena je i zabrana kretanja od 23 do 5 sati ujutru, a u Republici Srpskoj, pored ostalog, zabranjeno je okupljanje više od 50 osoba, muzika uživo u ugostiteljskim objektima, te sva privatna okupljanja u grupama većim od deset osoba (svadbe, krštenja, proslave i drugi porodični skupovi).

Kada su navedene mjere u pitanju, koje su u različitim periodima tokom minule 2020. godine bile na snazi, treba podsjetiti da su iste često kršene upravo od onih koji su trebali dati primjer javnosti kako se odgovorno ponašati tokom pandemije COVID-a 19. Podsjećamo tako da je Istinomjer u više navrata pisao o zabavama tokom prva dva mjeseca pandemije novog koronavirusa, a u koje su bili uključeni i neki od najviših zvaničnika entitetskih i državnih vlasti.

Posebnu pažnju obratili smo i na kršenje propisanih mjera i preporuka od političkih subjekata tokom izborne kampanje u minulim Lokalnim izborima 2020. godine, ali i širenja dezinformacija o pandemiji COVID-19 od pojedinih kandidata.

U svojoj borbi protiv COVID-19 pandemije, BiH je u 2020. godine dobijala pomoć od međunarodnih institucija i organizacija, ali i pojedinih država, čemu smo također posvetili posebnu pažnju.

U skladu sa svojom misijom, Istinomjer je tokom pandemije novog koronavirusa, a kada su u pitanju čelni ljudi entitetskih i državnih vlasti, imao priliku pratiti i aktivnosti vezane za ekonomske mjere koje trebale biti poduzete s ciljem ublažavanja negativnih posljedica po bh. ekonomiju. Tako smo se na samom početku pandemije u analizi Dok se nadležni u BiH međusobno optužuju, za eksperte je na sceni “ubistvo ekonomije” konstatovali da su ekonomski izazovi koji su pred BiH takve prirode da svaka politička nestabilnost, blokade i izostanak odgovornog djelovanja nadležnih može imati pogubne i nesagledive posljedice za već ionako uzdrmanu bh. privredu, a posljedično tome i na život svakog građanina BiH, bez obzira na to u kojem dijelu zemlje živio.

Pored toga, Istinomjer je pratio i aktivnosti entitetskih premijera vezane za pandemiju COVID-19. Tako smo, kad je u pitanju premijer Federacije BiH Fadil Novalić, imali priliku nedosljednim ocijeniti njegov stav po pitanju “radikalnih rezova u administraciji i cijelom javnom sektoru”, neispunjenim njegovo obećanje u vezi raspodjele 100 miliona KM ekonomske pomoći, ali i neistinitom tvrdnju da je slovenski “korona-zakon” bio rigorozniji od onog u FBiH. Sa druge strane, Novalić je ispunio obećanje koje se odnosilo na moratorij na plaćanje kredita u FBiH, dok je sa zakašnjenjem ispunjeno ono u vezi usvajanja zakonskog okvira za uspostavu Garancijskog fonda i Fonda za stabilizaciju privrede.

Kada je u pitanju premijer Republike Srpske Radovan Višković, između ostalih, Istinomjer je neistinitim ocijenio njegove tvrdnje o broju testiranih u entitetima, te radu Centralne banke BiH tokom pandemije COVID-19, ali neispunjenim obećanja koja su se odnosila na zgradu stare hirurgije koje nije postala COVID bolnica, kao i ono u vezi montiranja mobilne bolnice za COVID-19 pacijente.

Iako je Višković ispunio obećanje o uplatama za poreze i doprinose za mart 2020. godine, sublimirajući učinjeno na entitetskim nivoima, Istinomjer je početkom septembra 2020. godine u analizi Niti jedna entitetska vlada se ne može nazvati liderom u borbi protiv pandemije, pored ostalog, konstatovao da se nikako ne može tvrditi da je bilo koja entitetska vlada bila lider u proteklih pola godine, te da je izvjesno da će ekonomske posljedice pandemije, ali i način na koji će domaći zvaničnici odgovoriti na njih, i dalje biti u fokusu domaće javnosti.

Kada je u pitanju minula godina i pandemija novog koronavirusa, ono što ju je, između ostalog, obilježilo je i afera “Respiratori” o kojoj je Istinomjer također pisao. U međuvremenu, Tužilaštvo BiH je 4. 12. 2020. godine podiglo optužnicu u predmetu “Respiratori” protiv premijera Federacije BiH i člana Predsjedništva SDA Fadila Novalića, suspendiranog direktora Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) Fahrudina Solaka, vlasnika i direktora kompanije “F.H. Srebrena malina” Fikreta Hodžića i ministrice financija FBiH Jelke Milićević.

Na kraju, ono što su građani BiH, pored ostalog, očekivali od vlasti u našoj zemlji jeste da se na vrijeme obezbijede uslovi za vakcinisanje protiv COVID-19. Međutim, i u tom segmentu problemi su više nego očiti, te BiH, evidentno je, kasni ne samo za zemljama EU već i regiona.

S tim u vezi, podsjećamo da vakcine u BiH još uvijek nisu stigle, a o problemima sa uplatom sredstava za nabavku vakcine putem Gavi Alliance (Globalni savez za vakcine) Istinomjer je detaljno pisao još sredinom decembra, nakon što je Ministarstvo civilnih poslova BiH objavilo informaciju o kašnjenju sa uplatom.

Vijeće ministara BiH je na sjednici održanoj 29. 12. 2020. godine, kako je saopšteno, prihvatilo potporu UNICEF-a za procedure nabave cjepiva za Bosnu i Hercegovinu u okviru mehanizma “Commitment agreement-committed purchase arrangement-COVAX“ i usvojilo Odluku o odobravanju višegodišnjeg projekta “Financiranje troškova iz ugovornih aranžmana za nabavu zdravstvenih protumjera protiv COVID-19 za razdoblje 2020.-2022. godine” i korištenju sredstava u iznosu dva milijuna konvertibilnih maraka iz proračuna Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu.

Kako je saopšteno na zvaničnoj stranici Evropske komisije, 27. decembra odobren je paket od 70 miliona eura u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA II) za rani pristup vakcinama na zapadnom Balkanu. Navedeno je i da će se paket isplaćivati u obliku bespovratnih sredstava koja će pomoći u pokrivanju troškova vakcina za prioritetne skupine u regiji, kao i potrebne opreme, te da će zapadnom Balkanu omogućiti i kupovinu određenog broja vakcina iz Ugovora EU sa šest proizvođača. Komisija je u saopćenju istakla i da se očekuje da će isporuka vakcina nabavljenih putem COVAX mehanizma zapadnom Balkanu započeti kasnije od kampanje cijepljenja u EU, te da će ovaj “pristup brojnim dozama iz kupoprodajnih sporazuma EU omogućit regiji da započne cijepljenje paralelno s državama članicama EU”.

BiH, međutim, do sada još uvijek nije potpisala niti jedan sporazum za samostalnu nabavku vakcina, dok je, sa druge strane, vakcinacija u EU počela još 27. decembra, a kako je saopštila Evropska komisija nekoliko dana prije početka vakcinacije, ugovori su sklopljeni sa nekoliko proizvođača vakcine:

AstraZeneca (400 miliona doza), Sanofi-GSK (300 miliona doza), Johnson and Johnson (400 miliona doza), BioNTech-Pfizer (300 miliona doza), CureVac (405 miliona doza) and Moderna (160 miliona doza).

Kad je u pitanju region, osim u Hrvatskoj koja je članica EU, vakcinacija je zvanično 24. decembra započela i u Srbiji, a jedina vakcina koja je za sada odobrena je ona koja se koristi i u EU, proizvedena od kompanije BioNTech-Pfizer.

Borba sa pandemijom novog koronavirusa kako diljem svijeta, tako i u Bosni i Hercegovini se nastavlja. Međutim, nakon skoro godinu od njenog proglašenja, teško se oteti utisku da vlasti u našoj zemlji nisu učinile dovoljno ne samo na zaštiti zdravlja građana već i na ublažavanju ekonomskih posljedica koje će sasvim sigurno biti ozbiljne.

(Istinomjer.ba)

 

Pitajte Istinomjer!