Monitoring ispunjenja predizbornih obećanja političkih partija, naročito onih koji se tiču borbe protiv korupcije i mjera integriteta, jedan je od pokazatelja njihovog opredjeljenja za demokratsko i pravedno društvo. Vijeće ministara BiH u januaru 2023. godine formirale su Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH), Narod i pravda (NiP), Naša stranka (NS), Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Demokratski narodni savez (DNS), Ujedinjena Srpska (US) i BH Zeleni (BHZ).
Od ukupno 252 obećanja, njih 54 mogu se dovesti u vezu s borbom protiv korupcije. I dok je većina datih obećanja svrstana u oblasti pravne države i državnog uređenja, dva antikoruptivna obećanja data su u oblasti obrazovanja te po jedno u oblastima zdravstva, socijalne politike i ekonomije. Realizacija tih pet obećanja nakon dvije godine ocijenjena je nezapočetom.
Pravna država
Od 25 antikoruptivnih obećanja iz oblasti pravne države, dva su tokom druge godine mandata ocijenjena ispunjenim – jedno iz programa SDP-a BiH i drugo iz programa NiP-a. Riječ je, u osnovi, o istom obećanju koje su dale dvije različite stranke i tiču se sprečavanja sukoba interesa.
Ocjenu u progresu dobilo je obećanje o zakonskim rješenjima iz oblasti borbe protiv korupcije nakon što je u parlamentarnu proceduru upućen, a zatim i usvojen Zakon o sprečavanju sukoba interesa.
Nakon usvajanja Strategije za borbu protiv korupcije 2024–2028. i Akcionog plana za provođenje Strategije, tokom druge godine mandata ocjenu započeto dobila su obećanja o uspostavi procedura upravljanja korupcijskim rizicima u tijelima javne vlasti te obećanje o uspostavljanju alata za prijavu korupcije.
Tokom prve godine mandata Vijeća ministara BiH realizacija 17 obećanja koja se tiču borbe protiv korupcije u oblasti pravosuđa ocijenjena je započetim te su ona zadržala tu ocjenu i u drugoj godini mandata. Među njima su i ona o kapacitiranju institucija za borbu protiv korupcije, razvijanju međunarodne saradnje na području borbe protiv korupcije, zatim obećanja o reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije, sankcionisanju kriminala nosilaca pravosudnih funkcija itd.
Nakon dvije godine nisu zabilježene značajnije aktivnosti pri realizaciji obećanja o planskoj borbi protiv korupcije u sektoru odbrane, digitalizaciji poslovnih procesa u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama te donošenju zakonske zaštite za lica koja prijavljuju korupciju.
Državno uređenje
U oblasti državnog uređenja data su 24 obećanja antikoruptivnog karaktera koja su većinom fokusirana na transparentnost javne uprave i integritet izbornog procesa. Tokom druge godine mandata u funkciju je stavljen informacijski sistem za centralizovanje javnih nabavki, a prve centralizovane javne nabavke provedene su u 2024. godini te je NiP-ovo obećanje o uspostavljanju sistema objedinjenih javnih nabavki ocijenjeno ispunjenim.
Digitalizacija javne uprave omogućava brži i lakši pristup informacijama, čime se jača transparentnost rada institucija te se smanjuje prostor za diskrecione odluke i ljudske greške, što direktno doprinosi smanjenju korupcije. Obećanja o digitalizaciji javne uprave koja su dale stranke HDZ BiH, NiP i SDP BiH ocijenjena su započetim, i to najviše zbog aktivnosti IDDEEA-e na uvođenju kvalifikovanog elektronskog potpisa tokom 2024. godine.
Vijeće ministara BiH je u januaru 2024. godine usvojilo Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, a u martu 2024. godine ovaj je prijedlog usvojen u oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Ove su izmjene stvorile uslove da obećanja o kontroli zapošljavanja u javnom sektoru i povećavanju odgovornosti državnih službenika budu ocijenjena započetim, dok je obećanje o uspostavljanju registra zaposlenika u javnoj upravi dobilo ocjenu u progresu.
Kada je riječ o integritetu izbornog procesa, u drugoj godini mandata najveći napredak zabilježen je na obećanju SDP-a BiH koje se tiče uvođenja savremenih tehnologija u izborni proces. Ipak, ocjenu započeto ovo obećanje nije dobilo zahvaljujući radu bh. vlasti, nego aktivnostima visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, koji je 26. marta 2024. godine donio Odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, kojim je predviđeno uvođenje savremenih tehnologija.
Stranke iz Republike Srpske, odnosno SNSD, US i DNS, nisu imale predizborna obećanja koja su usmjerena na borbu protiv korupcije. Predsjednik DNS-a i bivši ministar sigurnosti u aktulenom sazivu Vijeća ministara BiH Nenad Nešić uhapšen je zbog korupcije, nakon čega je podnio ostavku.
(Istinomjer.ba)