“Zato vas pozivam da ovaj mandatni period proglasimo periodom promjena, periodom reformi, i periodom ekonomskog razvoja.“ Tako je počeo svoje izlaganje ekspozea predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Denis Zvizdić i nosilac liste SDA za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na predstojećim izborima.
Glavne teme koje je Zvizdić u svom ekspozeu označio kao buduće aktivnosti Vijeća ministara BiH su: intenziviranje procesa euroatlanskih integracija, opća lična i imovinska sigurnost, ekonomski rast i zapošljavanje, bolji standard naših građana itd. Koliko je u stvarnosti urađeno u ovim poljima, čitajte u nastavku.
EU INTEGRACIJE
Jedna od glavnih stavki u Zvizdićevom ekspozeu bile su euroatlanske integracije, koje je ocijenio kao prioritetne.
Integrisanje u EU je najvažniji prioritet i cilj koji nas obavezuje da provedemo sve reforme neophodne da bi se uspostavila institucionalna funkcionalnost i efikasnost na svim nivoima vlasti za preuzimanje i sprovođenje pravne stečevine EU. To će nam omogućiti da se Bosna i Hercegovina, u skladu sa Kopenhagenskim kriterijima pripremi za buduće članstvo u Europskoj uniji. Ovaj prioritet u svojoj ukupnoj sadržajnosti podrazumijeva i ispunjavanje kriterija i zadataka za učešće Bosne i Hercegovine u Akcionom planu na realizaciji mape puta za buduće članstvo u NATO Paktu što bi Bosni i Hercegovini donijelo neophodnu bezbjednost i stabilnost kao preduvjet ekonomskog razvoja i relaksacije ukupnih političkih i društvenih odnosa. Naravno, i dalje aktuelno ostaje pitanje knjiženja 63 lokacije perspektivne vojne imovine čime bi se otklonio uzrok trenutnog zastoja u ovome procesu.
Denis Zvizdić, ekspoze, 19.02.2015.
Ipak, euroatlanske integracije bile su sve samo ne prioritet još uvijek aktuelnog saziva Vijeća ministara. Podsjećamo prvi problemi nastali su sa usvajanjem mehanizma koordinacije, koji je bio jedan od uslova za dobijanje Upitnika Evropske komisije. Osim što se na njega čekalo gotovo cijelu deceniju, njegovo konačno usvajanje popraćeno je “skandalom” sa tajnim usvajanjem ovog dokumenta u Vijeću ministara. Odluka o sistemu koordinacije procesa EU integracija u BiH usvojena je na sjednici Vijeća ministara održanoj 26. januara 2016, ali je konačni dokument mehanizma koordinacije usvojen sa više od pola godine zakašnjenja, tek 23. augusta 2016. Zbog čega je sve ovo trebalo Vijeću ministara i zašto je od usvajanja jednog od najvažnijih i najduže čekanih dokumenata za EU integreacije BiH napravljena farsa, ostalo je nejasno i do danas.
Dodatno podsjećamo, da je BiH još 15. februara 2016. godine podnijela aplikaciju za članstvo u EU, a Vijeće za opće poslove Evropske unije aplikaciju je prihvatilo 20. septembra 2016. BiH je odgovore na pitanja trebala dostaviti do 1. juna 2017., te je rok za dostavu je probijen u nekoliko navrata. Iako je Zvizdić više puta najavljivao, čak i za kraj 2017. mogućnost sticanja kandidatskog statusa, finalni odgovori Bosne i Hercegovine na Upitnik Evropske komisije uručeni su tek 28. februara 2018. na svečanoj ceremoniji u Predsjedništvu BiH.
U skladu sa ugovorenim razvojem odnosa između Evropske unije i Bosne i Hercegovine, u junu 2018. godine, Evropska komisija je našoj zemlji poslala dodatnih 655 pitanja, na koja je, kako se navodi, trebalo odgovoriti u roku od tri mjeseca. Rok za odgovor na dodatna pitanja je ponovo prošao, a kako se stvari odvijaju, odgovori na dodatna pitanja će čekati još neko vrijeme.
Dakle, uprkos dosadašnjem optimizmu i vjeri u brzi evropski napredak naše zemlje, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, koji je najavljivao i pomjerao rok za dobivanje statusa kandidata zemlje članice EU, nije ispunio obećanja koja je dao, a sama oblast EU integracija nije praćena nikakvim suštinskim reformama koje bi dovele do većeg progresa.
EKONOMIJA
Zvizdić se u svom ekspozeu osvrnuo i na polje ekonomije, sa dodatnim osvrtom na važnost usvajanje energetske strategije.
Sveobuhvatne i cjelodržavne sektorske strategije u područjima kao što su transport, energetika i okoliš još uvijek nisu usaglašene, a upravo one čine preduslov za finansijsku i tehničku pomoć u navedenim područjima.EU je ponovila svoj zahtjev da se preduzmu hitni koraci na izradi cjelodržavne energetske strategije dok je po pitanju tržišta gasa, od BiH zatraženo da bez odlaganja uskladi zakonodavstvo na državnom nivou sa drugim i trećim energetskim paketom EU.
Denis Zvizdić, ekspoze, 19.02.2015.
Bosna i Hercegovina je deset godina pokušavala usvojiti energetsku strategiju, a to se konačno i desilo na sjednici Vijeća ministara 29. augusta, kada je ovaj dokument usvojen jednoglasno. Početkom 2018. usvojena je također i Strategija ruralnog razvoja do 2021. godine.
Zvizdić je prilikom preuzimanja dužnosti najavio i usklađivanje propisa iz oblasti izvoza i sigurnosti hrane sa zahtjevima EU.
Nedostatak usklađenosti sa zahtjevima EU u područjima poljoprivrede i ruralnog razvoja, sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike i dalje sprečava izvoz robe životinjskog porijekla u EU. Realizacija preporuka misije Ureda za hranu i veterinarstvo EU u vezi sa dostizanjem standarda za izvoz namirnica životinjskog porijekla na tržište EU, uključujući i usvajanje potrebnog zakonodavstva u ovoj oblasti je nešto što se nameće kao imperativ urgentnog djelovanja Vijeća ministara BiH i svih pratećih institucija BiH.
Denis Zvizdić, ekspoze, 19.02.2015.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je 06.08.2018. godine pozitivno ocijenjeno od strane Europske Komisije, koja je donijela izvještaj i odluku kojom je BiH stavljena na listu A i B zemalja kojima je dozvoljen izvoz svih vrsta mlijeka i mliječnih proizvoda u EU. Također je vrijedno pomena da je Vlada Kosova ukinula i posljednje mjere na izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda na Kosovo, kao i niz drugih aktivnosti koje su poboljšale poziciju BiH u ovoj domeni.
JAVNA UPRAVA
Kada je javna uprava u pitanju Zvizdić je u nekoliko navrata isticao važnost reforme ovog segmenta, jer je ona definirana kao jedan od stubova politike proširenja.
Javna uprava ima izuzetno važnu ulogu u procesu evropskih integracija jer predstavlja jedan od ključnih instrumenata za provedbu neophodnih reformi za ulazak u EU i neophodan alat za organiziranje strukturnog i efikasnog dijaloga u procesu pristupanja. Njena reforma bi značila, upravo onako kako je to i definirano u svim relevantnim dokumentima vezanim za ovu oblast, ubrzanu provedbu mjera za jačanje administrativne sposobnosti, unaprijeđenje funkcionalnosti i povećanje efikasnosti institucija na svim nivoima vlasti za preuzimanje i sprovođenje pravne stečevine EU, uključujući poboljšanje mehanizma koordinacije institucija vlasti u Bosni i Hercegovini u procesu pristupanja Europskoj uniji, kao i izgradnju sposobnog administrativnog aparata koji bi građanima i privrednicima BiH obezbijedio efikasno ostvarivanje njihovih prava,potreba i interesa. Zbog toga je Reforma javne uprave u dokumentu Evropske komisije: Strategija proširenja i ključni izazovi 2014-2015, definirana kao jedan od stubova politike proširenja.
Denis Zvizdić, ekspoze, 19.02.2015.
Osim Zakona o državnoj službi, koji se već duže vremena nalazi u proceduri, među mjerama iz oblasti reforme javne uprave, duže vremena se čekalo i na donošenje Strategije za reformu javne uprave koja je usvojena tek 25. septembra 2018. Posljednja Strategija za reformu javne uprave istekla je krajem 2014. godine, te se na izradu nove čekalo skoro 4 godine. Među mjerama koje se još uvijek nalaze u proceduri je i donošenje zakona iz finansijskog sektora koji bi bili usklađeni sa direktivama EU i uslovima iz Basela.
Također, u oblasti Javnih finansija, poreske politike i održivosti nerealizirano je nekoliko mjera, među kojima su prijedlog povećanja ovlasti za porezne organe, provođenje poreske revizije i inspekcije na osnovu rizika na svim nivoima, a u proceduri su ostale izmjene Zakona o akcizama na duhan i alkohol, na način da će one biti direktni prihodi fondova zdravstvenog osiguranja u FBiH, RS i Brčko Distriktu.
Najviše mjera Vijeće ministara je imalo u oblasti Vladavine prava i dobrog upravljanja, a među mjerama koje nisu kompletno realizirane ostalo je predlaganje novog Zakona o sukobu interesa, ali i formiranje elektronskog registra izjava o imovinskom stanju zvaničnika i unaprijeđenje pravnog okvira za kojim se reguliše oduzimanje nelegalno stečene imovine.
Osnivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost BiH
U svom ekspozeu, Zvizdić je najavio i osnivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost BiH.
Osnovati Vijeće za nacionalnu sigurnost Bosne i Hercegovine koje bi činili najviši predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti države i entiteta, čelnici obavještajne i najvažnijih policijskih agencija, koje bi bilo zaduženo za koordinaciju svih aktera sigurnosnog sektora i strategijsko upravljanje sektorom sigurnosti. Vijeće bi izradilo dokument Sigurnosne politike BiH za period 2015 – 2020. koji bi bio usklađen sa dokumentima EU u toj oblasti, što bi zasigurno povećalo stepen spremnosti i efikasne koordinacije institucija BIH zaduženih za ovu oblast.
Denis Zvizdić, ekspoze, 19.02.2015.
Prema onome što se može vidjeti iz izvještaja sa sjednica na zvaničnoj stranici Vijeća ministara, o ovoj temi nije bilo govora. Od tada do danas ništa u vezi sa osnivanjem Vijeća za nacionalnu sigurnost BiH se nije desilo, te stoga možemo zaključiti i kako je obećanje predsjedavajućeg Vijeća ministara ostalo neispunjeno.
Kada bi sumirali kako je Vijeće ministara na čelu sa Denisom Zvizdićem funkcionisalo, mogli bi zaključiti da je pomaka bilo. Da li su oni progresivni i da li je zaista za njih zaslužan Zvizdić, o tome bi se dalo diskutovati. Jedino je vidljiv spin o ekonomiji koja svakodnevno napreduje, a što bi rekao Suad Beganović: “ U EU nismo, niti smo kandidati, a jedina rastuća ekonomija je izvoz mladih iz države”.
(Istinomjer.ba)