Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić nakon prošlosedmične posjete Briselu, tokom koje se sastao sa brojnim zvaničnicima EU, po ko zna koji put ove godine hvalio je napredak BiH u EU integracijama. Zvizdićev optimizam u javnosti je prisutan još od podnošenja aplikacije za članstvo u EU početkom prošle godine, a od momenta kada je u decembru u Sarajevo stigao Upitnik Evropske komisije, napredak je konstantno predstavljan boljim od realno učinjenog. Između ostalog, sticanje kandidatskog statusa Denis Zvizdić je više puta najavio za kraj ove godine, međutim posljednjih dana ovaj rok je prolongirao za dodatna tri mjeseca.
Prolongiran rok za sticanje kandidatskog statusa
Nakon sastanka sa zvaničnicima EU, Zvizdić je u ponedjeljak 19. juna izjavio kako je BiH iza sebe ostavila najuspješniju godinu u pogledu napretka ka EU.
“Mi smo znali da će nam ova godina donijeti najviše izazova kad je riječ o političkim i administrativnim izazovima. To još uvijek rješavamo. Konačni cilj je da do kraja prvog tromjesečja dobijemo kandidatski status.”
Zvizdić je prije toga u nekoliko navrata najavio mogućnost dobijanja kandidatskog statusa naše zemlje u EU do kraja ove godine. Prvo je to učinio nakon sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u februaru ove godine.
“Ja se nadam da ćemo kraj ove godine dočekati sa dvije dobre i važne vijesti za BiH, to je kandidatski status i aktivacija MAP-a, što bi značilo, dakle, na neki način nepovratno, nereverzibilno stavljanje na tračnice euro-atlantskih integracija.”
(Denis Zvizdić, 02.02.2017.)
Zvizdić je na press konferenciji održanoj u majukazao kako su još uvijek realne procjene da bi BiH do kraja godine ili početkom naredne mogla dobiti kandidatski status za EU, a isti rok je postavio i u pogledu aktivacije MAP-a, kako bi BiH mogla postati članica NATO-a.
“Budite sigurni da će i jedan i drugi proces biti završeni krajem ove ili početkom naredne godine. Hoće li to biti plus ili minus dva mjeseca, teško je sada procijeniti. Imajući u vidu da je europski i NATO put bio potpuno blokiran 100 mjeseci, prije nego što je imenovano ovo Vijeće ministara, na neki način jeste prihvatljivo da probijemo rokove za nekih mjesec ili mjesec i pol, ali posao će sigurno biti odrađen.”
(Denis Zvizdić, 25.05.2017.)
Dakle, uprkos dosadašnjem optimizmu i vjeri u brzi evropski napredak naše zemlje, predsjedavajući Vijeća ministara BiH očigledno je pomjerio rok za dobivanje statusa kandidata za najmanje tri mjeseca.
Probijen rok za popunjavanje upitnika
Razlog prolongiranja roka za sticanje kandidatskog statusa svakako može ležati i u činjenici da još uvijek kasne aktivnosti na popunjavanju upitnika Evropske komisije.
Podsjećamo, BiH je 15. februara 2016. godine podnijela aplikaciju za članstvo u EU, a Vijeće za opće poslove Evropske unije aplikaciju je prihvatilo 20. septembra. Upitnik Evropske komisije je Zvizdiću uručio komesar za susjedsku politiku i proširenje Evropske unije Johanes Hahn, 9. decembra prošle godine. Kako je tom prilikom rečeno, BiH je odgovore na pitanja trebala dostaviti za šest mjeseci, odnosno do 1. juna ove godine. Taj rok je već probijen, iako je bio duži od roka koji su dobile ostale zemlje regiona. Rok za Hrvatsku je bio tri mjeseca, za Makedoniju, Albaniju, Crnu Goru četiri, te dva mjeseca za Srbiju.
Upitnik sadrži oko 3.200 pitanja, čija je svrha da se utvrdi u kojoj mjeri BiH ispunjava političke i ekonomske kriterije za pristupanje Evropskoj uniji.
Iako je prošle sedmice, kada je Zvizdić boravio u Briselu , rok za dostavu odgovora na upitnik već prošao, to predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH nije spriječilo da izjavi kako se BiH profesionalno priprema za popunjavanje upitnika.
Osnovali smo tijela potrebna za provođenenje mehanizma koordinacije. Također smo oformili sustav za podršku Evropske unije. Mi vjerujemo da ćemo taj postpuak izvršiti u narednih nekoliko mjeseci.”
Krajem maja ove godine u javnosti se pojavila informacija kako BiH kasni sa prevođenjem upitnika na engleski jezik.
Član Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić, izjavio je 24. maja kako još uvijek nije ni započet rad na objedinjavanju odgovora na upitnik Evropske komisije, koje su pripremile institucije na različitim nivoima vlasti. Premijerka RS, Željka Cvijanović, oglasila se istog dana izjavom da Vlada RS nije dostavila odgovore na upitnik, niti ih namjerava dostaviti u centralnu bazu dok se ne uspostave procedure u skladu sa mehanizmom koordinacije.
Dakle samo nekoliko dana prije isteka roka bilo je evidentno da samo prevođenje odgovora još uvijek ne može započeti, budući da finalni odgovori još nisu ni pripremljeni, te da se na političkom nivou još uvijek “vuku” isti problemi koji su od početka pratili sve procese vezane za EU integracije u Bosni i Hercegovini.
Ni činjenica da smo već zakasnili sa dostavom odgovora na upitnik, što se nije desilo ni jednoj od zemalja iz regiona, nije spriječila Zvizdića da o napretku BiH govori u superlativima.
Farsa sa “tajnim” usvajanjem mehanizma koordinacije
Ni usvajanje mehanizma koordinacije, koji je bio jedan od uslova za dobijanje upitnika, nije prošlo bez problema. Osim što se na njega čekalo gotovo cijelu deceniju, njegovo konačno usvajanje popraćeno je “skandalom” sa tajnim usvajanjem ovog dokumenta u Vijeću ministara.
Odluka o sistemu koordinacije procesa EU integracija u BiH usvojena je, naime, na sjednici Vijeća ministara održanoj 26.1.2016, a u Službenom glasniku objavljena je 9.2.2016. godine.
Međutim, Vijeće ministara ovu sjednicu održalo je bez zvanične najave, a nakon njenog održavanja javnost nije informisana o usvajanju mehanizma koordinacije. Usljed svega toga usljedila je velika politička farsa koja je rezultirala time da je konačni dokument mehanizma koordinacije usvojen sa više od pola godine zakašnjenja, tek 23. augusta, uz brojne opstrukcije RS-a koje su bile rezultat “tajnog usvajanja” ovog dokumenta. Zbog čega je sve ovo trebalo Vijeću ministara i zašto je od usvajanja jednog od najvažnijih i najduže čekanih dokumenata za EU integreacije BiH napravljena farsa, ostalo je nejasno i do danas.
Sve u svemu, ako se sumiraju sve gore navedene činjenice može se zaključiti kako je dosadašnji evropski put od predaje aplikacije do popunjavanja upitnika tekao daleko sporijom dinamikom od one koja je bila predviđena. Osim što se kasnilo sa ispunjavanjem svakog zadatka koji je bio postavljen pred domaće zvaničnike, sve to je bilo obilježeno žestokim sukobima i medijskim prepucavanjima na relaciji Vijeće ministara – Vlada Republike Srpske. Znajući sve to, Denis Zvizdić uporno je u protekloj godini predstavljao sve navedene procese kao “velike uspjehe na evropskom putu”.