Najviše obećanja partije na vlasti u RS-u dale su u oblasti ekonomije, njih 96, a nakon druge godine mandata Vlade RS-a u ovoj oblasti ispunjena su četiri obećanja. Ocjenu „nije započeto“ dobilo je 28 obećanja, dok je rad na ispunjavanju započet u slučaju 52 obećanja. U progresu je ispunjavanje deset obećanja, dok je Istinomjer tri obećanja u ovoj oblasti ocijenio kao zaustavljena, a dva obećanja su ocijenjena kao prekršena.
Četiri ispunjena obećanja u dvije godine mandata Vlade RS-a odnose se na izgradnju mosta u Čelincu, koje je ispunjeno u prvoj godini mandata, Rekonstrukciju TE Ugljevik, izgradnju gondole od Pala do Jahorine, koje je također ispunjeno u prvoj godini mandata, ali i izradu Regulacionog plana Nove topole u Gradišci.
Među deset obećanja koja su dobila ocjenu “u progresu” je i obećanje o realizaciji brojnih projekata u Banjaluci, kao i obećanje o izgradnji puta Stolac – Ljubinje – Trebinje. Sanacija planiranih 7,5 kilometara puta Trebinje-Ljubinje, čija vrijednost iznosi 12 miliona KM, započela je u novembru 2019. godine, a nakon što su radovi bili u punom jeku, u julu 2020. godine Nenad Nešić, vršilac dužnosti direktora Javnog preduzeća Putevi Republike Srpske d.o.o. Banja Luka, rekao je da bi, prema planu, radovi trebali biti završeni do početka zimske sezone održavanja putne mreže Republike Srpske.
Ocjenu “u progresu” dobilo je i obećanje o ukidanju neporeskih nameta, s obzirom na to da je Vlada Republike Srpske u novembru utvrdila i uputila u zakonodavnu proceduru tri zakona kojima se ukidaju i smanjuju neporeska davanja. To su: Prijedlog zakona o dopuni Zakona o posebnim republičkim taksama, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim taksama i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama. Vlada je uspostavila i objavila Registar poreskih i neporeskih davanja, a njegova funkcija je, kako je navedeno, prepoznavanje, a posljedično i ukidanje i smanjenje neporeskih davanja sa ciljem uspostavljanja optimalnog fiskalnog opterećenja u Republici Srpskoj.
U oktobru 2019. godine, ozvaničen je početak izgradnje novog mosta na Savi, u vrijednosti od 23,2 miliona eura, te je predviđena aktivnost i Republike Hrvatske, koja se obavezala na izgradnju puta sa Hrvatske strane mosta, kako je to ranije izjavljeno od strane “Hrvatskih cesta”.
Pandemija nije utjecala na izgradnju mosta, te je do kraja 2020. godine završen upornjak na desnoj obali i svi geotehnički i armiranobetonski radovi srednjih stubova. Na desnoj obali su završeni i svi geotehnički radovi ispod buduće prometnice, gdje je u toku izvođenje radova na zaštiti (oblaganju) nasipa betonskim elementima, a koji je u potpunosti izgrađen do budućeg mosta. I ovo obećanje dobilo je ocjenu “u progresu” nakon dvije godine mandata Vlade RS-a.
Određene aktivnosti provođene su i na izgradnji vjetroparka Hrgud, što je bilo jedno od obećanja SP RS-a, koje je ocijenjeno kao započeto. U septembru 2019. godine završeno je ispitivanje potencijala vjetra, te izrađena Studija opravdanosti izgradnje VE Hrgud. Prema najavama Elektroprivrede RS-a, planirana ja izgradnja 16 vjetroturbina, kao i putne i vodovodne infrastrukture povezane sa selom Hrgud nadomak Berkovića. U septembru 2020. godine u Ministarstvu energetike i rudarstva održan je sastanak sa predstavnicima Njemačke banke za obnovu i razvoj (KfW) o projektu izgradnje vjetroelektrane Hrgud, koja se finansira iz kreditnih sredstava KfW banke, a kojem su prisustvovali ministrica finansija Republike Srpske Zora Vidović, v.d. generalnog direktora MH Elektroprivreda Republike Srpske a.d. Trebinje Luka Petrović, te ministar energetike i rudarstva Petar Đokić. Direktor KfW-a je tom prilikom potvrdio spremnost banke da ubrza sve aktivnosti na realizaciji projekta vjetroelektrane Hrgud. Izgradnja ove vjetroelektrane je planirana Planom javnih investicija 2020-2022. godina.
Među obećanjima na čijem ispunjavanju je započeo rad našlo se i ono o povezivanju Bijeljine autocestom sa Beogradom i sa Banjalukom. U julu 2020. godine Vlada RS-a donijela je odluku o finansiranju, projektovanju i izgradnji prve dionice ovog autoputa od Vukosavlja do Brčkog. Procijenjena vrijednost ove kapitalne investicije, kako su saopćili iz Vlade RS-a, iznosi 600 miliona KM. Prema informacijama koje je medijima početkom decembra dao ministar prometa i komunikacija BiH Vojin Mitrović, gradnja puta od Rače prema Bijeljini trebala bi početi na proljeće 2021. godine.
Vlada RS-a nastavila je izdvajati sredstva kroz podsticaje za poljoprivredu, pa je tako u budžetu RS-a za 2020. godinu, kroz Subvencije za podsticaj razvoja poljoprivrede i sela, planirano 75.000.000 KM, u odnosu na 71.000.000 KM u 2019. godini, ali i provođenje aktivnosti na realizaciji sporazuma poslovne zajednice i Vlade RS-a.
Jedno od prekršenih obećanja je i ono o nastavku pomoći Emiru Kusturici na radovima u Andrićgradu u Višegradu. Vlada RS-a u julu 2020. godine odlučila je da iz budžetske rezerve plati 25.000 KM za sprovođenje aktivnosti na verifikaciji svih dosadašnjih ulaganja Vlade u Andrićgrad, da bi nakon toga, sredinom oktobra, dala saglasnost na Prijedlog ugovora o ustupanju i prenosu udjela u privrednom društvu Andrićgrad Višegrad. Nekoliko dana kasnije, odbornici Skupštine opštine Višegrad usvojili su Odluku o ustupanju i prenosu udjela članova u Privrednom društvu Andrićgrad, čijom implementacijom će Vlada Republike Srpske biti upisana kao većinski vlasnik sa 63,68 %, dok će Opština Višegrad biti upisana kao vlasnik 14,50 %, a preduzeće “Lotika” i Emir Kusturica sa 21,82 % vlasništva. Prethodno je, prema udjelu za registraciju tročlanog privrednog društva, „Lotika“ Emira Kusturice iz Mokre Gore bila vlasnik Andrićgrada sa 51%, a Vlada RS-a i Opština Višegrad po 24%.
Obećanje SP RS-a o izgradnji HE Krupa ocijenjeno je kao “zaustavljeno” jer Grad Banjaluka u novembru 2018. godine nije prihvatio inicijativu resornog ministarstva za izgradnju hidroelektrane u Krupi na Vrbasu, a iz Koalicije za Vrbas istakli su kako nije urađena procjena utjecaja na životnu sredinu i okoliš. Građenje brane HE Krupa odbijeno je iz ekoloških razloga, a na 37. sjednici Vlade RS-a, u septembru 2019. godine, mjesto Krupa na Uni proglašeno je i Parkom prirode.
Među 28 obećanja na kojima nije bilo aktivnosti koje su poduzimane u pravcu njihovog ispunjavanja su uvođenje diferencirane stope PDV-a, izgradnja autoputa preko Pala, progresivno oporezivanje zarada, donošenje moratorija na prodaju prirodnih resursa, izgradnja nove elektrane u Gacku, aktiviranje proizvodnje u gipsari Volari, ali i druga.
Treba reći da je napredak u ispunjavanju brojnih obećanja u ovoj oblasti usporen usljed pojave pandemije COVID-19 u prvom kvartalu ove godine, te će svakako i u narednom periodu ekonomija biti pod snažnim pritiskom, gdje se očekuje da obećani ekonomski rast u predstojećem periodu neće biti dostignut.
(Istinomjer.ba)