Vijeće ministara BiH se od kraja januara 2024. godine nalazi u drugoj godini mandata. Istinomjer je tokom dva mjeseca kontinuirano pratio rad ovog izvršnog tijela, kao i rad ostalih institucija na državnom nivou. U tom periodu, ispunjenim su ocijenjena dva obećanja.
Tokom februara i marta 2024. godine, održane su tri vanredne i sedam redovnih sjednica Vijeća ministara BiH koje je formiralo osam stranaka (SNSD, HDZ BiH, SDP BiH, Naša stranka, NiP, DNS, BH Zeleni i Ujedinjena Srpska).
Početkom februara 2024. godine istaknuta su tri zakona kao prioritetna za otvaranje pregovora s EU: zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, zakon o sudovima i zakon o sprečavanju sukoba interesa. Pored toga što je donošenje tih zakona bilo vremenski uvjetovano, ti su zakoni važni koraci za ispunjenje predizbornih obećanja.
Na hitnoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH održanoj 16. februara 2024. godine po hitnom postupku usvojen je Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH. Ova aktivnost povezana je s obećanjem koje glasi: “Borba protiv radikalizma, ekstremizma i terorizma” (HDZ BiH).
Na sjednici održanoj 6. marta 2024. godine, Vijeće ministara BiH usvojilo je Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH i uputilo ga Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnoj proceduri. Kako je tada navedeno, Zakon je usklađen sa zakonodavstvom EU i međunarodnom praksom u tom području.
Oba doma Parlamentarne skupštine BiH usvojila su Zakon o sprečavanju sukoba interesa po hitnom postupku 8. marta 2024. godine.
Donošenjem tog zakona, ispunjenim su ocijenjena dva obećanja iz oblasti pravne države; i to “Usvajanje zakona o sprečavanju sukoba interesa” (SDP BiH) i “Sprečavanje sukoba interesa izabranih i imenovanih zvaničnika” (NiP).
Iako je naveden kao uslov, zakon o sudovima još uvijek nije upućen u parlamentarnu proceduru. Unatoč tome, 21. marta 2024. godine Bosni i Hercegovini data je saglasnost za otvaranje pristupnih pregovora za članstvo u EU.
Ostale obećane aktivnosti na putu za EU
Na sjednici održanoj 12. marta 2024. godine, Vijeće ministara BiH je na prijedlog Agencije za javne nabavke donijelo Pravilnik o provođenju zajedničke nabavke, centralizirane nabavke i uspostavljanja centralnog nabavnog tijela. Pravilnikom su uređeni način i uvjeti provođenja zajedničke nabavke za dva ili više ugovornih organa, centralizovane nabavke te uvjeti za uspostavu centralnog nabavnog organa za potrebe više ugovornih organa, čime je napravljen pomak na obećanju “Sistem objedinjenih javnih nabavki” (NiP).
Na sjednici održanoj 19. marta 2024. godine, Vijeće ministara BiH usvojilo je Strategiju javnih nabavki u Bosni i Hercegovini za period 2024–2028. godina i Akcioni plan za njeno provođenje s ciljem jačanja kapaciteta u ovom području i ispunjavanja jednog od prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU. Ta aktivnost dodana je u dva predizborna obećanja, i to “Ispunjavanje 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije” (NiP) i “Institucionalne reforme i usklađenost zakonskih propisa sa EU” (SDP BiH).
Poljoprivreda u BiH i EU
Na 38. sjednici Vijeća ministara BiH, održanoj 9. februara 2024. godine, usvojen je Strateški plan ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine za period od 2023. do 2027 – okvirni dokument – koji je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih poslova.
Kako je navedeno u saopštenju, tim dokumentom utvrđuju se strateški ciljevi postepenog usklađivanja poljoprivrede i ruralnog razvoja sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom Evropske unije (ZPP EU) i privlačenjem investicija. Ukupan budžetski okvir Strateškog plana iznosi 1,78 milijardi KM, a iz ostalih izvora očekuje se mobiliziranje dodatnih 533 miliona KM, što zajedno čini 2,24 milijarde KM za pet godina njegove implementacije.
Ova aktivnost odrazila se na četiri predizborna obećanja: “Obimnija i planirana upotreba sredstava iz EU sredstava za razvoj poljoprivrede” (SDP BiH), “Strategija poljoprivrednog sektora” (SDP BiH), “Stvaranje preduslova za korištenje pretpristupnih fondova EU namijenjenih poljoprivredi” (NS) te “Usklađivanje poticajne politike sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU” (NiP).
Strategija podrazumijeva i veću digitalizaciju u poljoprivredi, proces koji još nije zaživio kada je riječ o digitalizaciji javne uprave. No, i tu su zabilježeni pomaci.
Digitalizacija javne uprave
Koncem januara 2024. godine, direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zoran Tegeltija uručio je ministru komunikacija i prometa BiH Edinu Forti digitalni kvalificirani potpis. Kako je tada rečeno, UIOBIH aktivno radi na implementaciji elektronskih usluga uz upotrebu kvalificiranog elektronskog potpisa, kao što su podnošenje PDV i PDA prijava, uvoznih i izvoznih carinskih prijava i slično.
Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) 29. januara 2024. godine prezentovala je mogućnost aktiviranja digitalnog potpisa e-Identitet putem internetske stranice IDDEEA-e. Na ovaj način građani/ke će imati mogućnost provjere svih informacija kojima ova agencija raspolaže u svojim bazama, poput evidencije, kazni, statusa zahtjeva i sličnih podataka.
Ove aktivnosti odrazile su se na tri obećanja, i to ona koja se tiču informatizacije i digitalizacije javne uprave (NiP), razvoja elektroničke infrastrukture (HDZ BiH) te korištenja kartice za elektronsku identifikaciju za e-usluge (SDP BiH).
Od zaključenja monitoringa prve godine mandata Vijeća ministara BiH do kraja marta 2024. aktivnosti na devet obećanja dovele su do promjene ocjene, od čega su dva ocijenjena kao ispunjena, šest ih je započeto, a jedno je dobilo ocjenu “u progresu”.
(Istinomjer.ba)