Institucionalne reforme i usklađenost zakonskih propisa sa EU

Krajem augusta 2023. godine u Parlamentarnoj skupštini BiH usvojeno je pet zakona značajnih za Evropski put. Usvojeni su tekstovi dva nova zakona i to Zakon o pristupu informacijama na nivou Institucija BiH i Zakon o organizaciji tržišta vina u Bosni i Hercegovini. Pored ovih zakona usvojene su izmjene i dopune Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH, Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i Zakona o Strancima. 

Među razlozima za donošenje zakona o ombudsmanu za ljudska prava, koji su navedeni u samom prijedlogu, navodi se da je usvajanje ovog zakona u direktnoj vezi s ispunjavanjem prioriteta 10.b) – “Osigurati pravo na život i zabranu mučenja, posebno b) imenovanjem nacionalnog mehanizma za prevenciju mučenja i nečovječnog postupanja”.  

Usvajanje novog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću definisano je u prioritetu pod rednim brojem 6 – “Unaprijediti funkcionisanje pravosuđa kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i sudovima BiH u skladu sa evropskim standardima”. 

Izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, koje su donesene u augustu 2023. godine nisu u potpunosti usklađene sa preporukama EU, pa je u samim izmjenama predviđeno da će u roku od jedne godine od stupanja na snagu, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine donijet novi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću koji će biti usklađen sa standardima EU.  Rok za donošenje novog zakona je istekao u augustu 2024. godine.

U novembru 2023. godine Evropska komisija objavila je Izvještaj o napretku BiH na putu ka Evropskoj uniji. Ovaj se izvještaj odnosio na period od juna 2022. do juna 2023. godine, ali su u njemu i navedene aktivnosti koje su bh. institucije provodile do oktobra 2023. godine.

U posljednjem izvještaju Evropske komisije navodi se da je BiH do trenutka zaključivanja izvještaja u potpunosti ispunila samo dva prioriteta, a riječ je o prioritetima koji se odnose na osiguravanje pravilnog funkcionisanja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, koji je ispunjen u julu 2020, te osiguravanje prava na život i zabranu torture.

Evropska komisija usvojila je 8.11.2023. godine Paket proširenja za 2023. godinu u kome je, između ostalih, prezentovana i ocjena stanja i napretka koji je ostvarila Bosna i Hercegovina, a u kojem je preporučila otvaranje pregovora o pristupanju, ali tek “kada se postigne neophodni stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo”. Ovakvu ocjenu Evropske komisije potvrdilo je i Evropsko vijeće 14.12.2023. godine.

Na sjednici Predstavničkog doma PSBiH, održanoj 21.12.2023. godine, na prijedlog Vijeća ministara BiH usvojen je Prijedlog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, što je jedna od obaveza BiH. Nakon Prestavničkog doma navedeni Zakon usvojio je Dom naroda. Zakon je objavljen u Službenom glasniku BiH broj 13/2024 od 19.02.2024.  Ovaj Zakon je značajan, jer je u Mišljenju Evropske komisije iz 2019. godine jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i protiv pranja novca i terorizma, navedeno u prioritetu broj 7.  

Na sjednici održanoj 6. marta 2024. godine Vijeće ministara BiH usvojilo je Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH i uputilo ga Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnoj proceduri. U saopćenju Vijeća ministara navodi se da je Prijedlog zakona usklađen sa zakonodavstvom EU i međunarodnom praksom u tom području. Iz Vijeća ministara dodaju da bi se donošenjem ovog zakona ispunio jedan od 14 prioriteta u oblasti vladavine prava u procesu evropskih integracija BiH.

Iz Vijeća ministara saopćeno je da je cilj zakona sprečavanje sukoba interesa u vršenju javnih dužnosti u institucijama na nivou BiH, odnosno uklanjanje privatnih utjecaja na donošenje odluka, jačanje integriteta, objektivnosti, nezavisnosti, nepristranosti i transparentnosti u vršenju javne dužnosti, prevencija i borba protiv korupcije te jačanje povjerenja građana u institucije Bosne i Hercegovine.

Oba doma Parlamentarne skupštine BiH usvojila su Zakon o sprečavanju sukoba interesa po hitnom postupku 8. marta 2024. godine.

Na sjednici održanoj 12.3.2024. godine Vijeće ministara BiH donijelo je Pravilnik o provođenju zajedničke nabavke, centralizirane nabavke i uspostavljanju centralnog nabavnog tijela s oznakom ‘EI’ kao odgovarajućom potvrdom usklađivanja s EU legislativom u ovoj oblasti. Kako je tom prilikom saopćeno, Pravilnikom se uređuju način i uvjeti provođenja zajedničke nabavke za dva ili više ugovornih organa, centralizovane nabavke te uvjeti za uspostavu centralnog nabavnog organa za potrebe više ugovornih organa.

Evropsko  vijeće dalo je odobrenje za otvaranje pristupnih pregovora između  Bosne i Hercegovine i Europske unije 21.3.2024. godine. 

Predsjedništvo BiH je dana 4.4.2023. godine donijelo odluke o prihvatanju Međunarodnog sporazuma između Evropske unije, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane, o učešću Bosne i Hercegovine u programu Unije – Digitalna Evropa (2021. – 2027.) i Odluku o odobravanju zaključivanja Memoranduma o razumijevanju o bilateralnoj saradnji između Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine i Ureda Evropske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO).

Vijeće ministara BiH 7.5.2024. godine usvojilo je Izvještaj Ministarstva sigurnosti o radu Radne grupe za harmonizaciju propisa o oružju i municiji međusobno i s pravnom stečevinom EU.

Nadležnim institucijama na svim nivoima preporučeno je da tokom izrade nacrta zakona o oružju i municiji koriste preporuke iz navedenog izvještaja radi postizanja međusobne i usklađenosti s EU propisima. 

Predsjedništvo BiH je na sjednici 27.5.2024. godine donijelo odluke o prihvatanju: 

• Međunarodnog sporazuma između Evropske unije i Bosne i Hercegovine o pridruživanju Bosne i Hercegovine Programu EU4Health 
• Međunarodnog  sporazuma između Evropske unije i Bosne i Hercegovine o učešću Bosne i Hercegovine u programu „Pravosuđe 2021-2027. godine“ 
• Predsjedništvo BiH je odobrilo i zaključivanje  Sporazuma o državnoj tački za program URBACT IV za Bosnu i Hercegovinu između Direkcije za evropske integracije Vijeća ministara BiH i Državne agencije za teritorijalnu koheziju (ANCT) sa sjedištem u Francuskoj.

Konferencija “Pristupni pregovori Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom”- u organizaciji Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Direkcije za evropske integracije održana je 28. maja 2024. godine u Sarajevu. Konferencija je okupila zvaničnike sa svih nivoa vlasti u BiH i članove radnih tijela za evropske integracija te predstavnike Evropske komisije i šefove timova za pregovore o članstvu u EU iz država regije.

U Sarajevu je 19. juna 2024. održan sastanak na visokom nivou delegacija BiH i Kraljevine Švedske. Tom prilikom potpisan je Sporazuma o partnerstvu koji se odnosi na Projekt izgradnje viznog kapaciteta u Bosni i Hercegovini između Švedske agencije za migracije i Ministarstva sigurnosti BiH što će pomoći usklađivanju viznog procesa Bosne i Hercegovine sa pravnom stečevinom Europske unije, odnosno Šengena.

Ministarstvo pravde BiH u septembru 2024. godine pristupilo je programu „Pravosuđe” (JUSTICE) 2021. – 2027. godine. Program se primjenjuje retroaktivno od 1. januara 2023. godine.

Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza i ministar Ministarstva predsjedništva, pravde i odnosa s Parlamentom Kraljevine Španjolske Félix Bolaños, dana 1.10.2024. godine održali su bilateralni sastanak nakon kojeg su potpisali zajedničku Izjavu o saradnji i razmjeni iskustava i najboljih praksi u području pravosuđa. Potpisivanje ove Izjave je organizirano u okviru projekta EU4Justice, koji se realizira uz financijsku podršku Evropske unije s ciljem usklađivanja pravosudnog sustava u Bosni i Hercegovini s evropskim standardima.Krajem oktobra 2024. godine potpisan je međunarodni sporazum između Europske unije i Bosne i Hercegovine o saradnji između Agencije Europske unije za saradnju u krivičnom pravosuđu (EUROJUST) i tijela Bosne i Hercegovine nadležnih za pravosudnu suradnju u krivičnim stvarima. Cilj EUROJUST-a je jačanje pravosudne saradnje između zemalja Zapadnog Balkana i država članica EU, a posebno u borbi protiv organizovanog kriminala i terorizma.

U julu 2025. godine Predsjedništvo je donijelo Odluku o ratifikaciji Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Evropske unije o saradnji između tijela Bosne i Hercegovine nadležnih za pravosudnu saradnju u krivičnim stvarima i Agencije Evropske unije za saradnju u krivičnom pravosuđu (EUROJUST).

U julu 2026. godine Vijeće ministara BiH jednoglasno je dalo saglasnost na tekst Radnog dogovora između Agencije Evropske unije za suradnju u krivičnom pravosuđu (Eurojust) i Ministarstva pravde BiH o provođenju Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Evropske unije o saradnji između tijela Bosne i Hercegovine nadležnih za pravosudnu saradnju u krivičnim stvarima i Eurojusta. 

Administrativno vijeće Europske patentne organizacije (EPO) uputilo je u oktobru 2024. godine poziv Bosni i Hercegovini da pristupi Europskoj patentnoj konvenciji (EPC), odnosno u punopravno članstvo EPO-a, jedne od pet najvećih patentnih organizacija u svijetu. Bosna i Hercegovina, kao dosadašnja pridružena članica, ostvarila je dobru saradnju s EPO-om, modernizirala svoj patentni sustav i uskladila pravni okvir sa zajedničkim europskim, kao i međunarodnim standardima zaštite patenata, te je ocijenjeno da Bosna i Hercegovina ispunjava sve uvjete za članstvo u Europskoj patentnoj organizaciji.Pristupanje EPO-u jedan je od preduvjeta za članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji.Vijeće Ministara BiH usvojilo je 17.12.2024. godine Prijedlog zakona o graničnoj kontroli BiH i Prijedlog zakona o zaštiti ličnih podataka BiH. Ovi zakoni su ključni prioriteti na europskom putu Bosne i Hercegovine i nose oznaku ‘EI’, kojom se potvrđuje odgovarajuća usklađenost s pravnom stečevinom Europske unije (EU).

Predstavnički dom PSBIH usvojio je Prijedlog zakona o graničnoj kontroli BiH i Prijedlog zakona o zaštiti ličnih podataka BiH na sjednici 23.1.2025. godine, a  30.1.2025. godine ove zakone usvojio je i Dom naroda PSBIH. 

Ministarstvo pravde BiH objavilo je 17.1.2025. godine da je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na sjednici održanoj 12. prosinca 2024. godine, donijelo Odluku o ratifikaciji Međunarodnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Evropske unije o učešću Bosne i Hercegovine u programu „Građani, jednakost, prava i vrijednosti“ (CERV) 2021. – 2027. godine, („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine – Međunarodni ugovori“ broj 9/24). Pristupanjem programu CERV stvorena je mogućnost kvalitetnije suradnje zemalja regije i EU kroz razmjenu iskustava, informacija i praksi sa ciljem unapređenja međunarodnih odnosa u ovoj oblasti, bržoj integraciji Bosne i Hercegovine u EU, kao i pripremi za učestvovanje u strukturnim i kohezionim fondovima EU. 

Ministarstvo pravde BiH u martu 2025. godine objavilo je da je na web stranici Europske komisije objavljeno je pet novih poziva za prijedloge projekata u okviru programa „Građani, jednakost, prava i vrijednosti“ (CERV) 2021. – 2027., koji obuhvaćaju sljedeće teme: Sprječavanje i borba protiv rodno zasnovanog nasilja i nasilja nad djecom (CERV-2025-DAPHNE);  Prava djeteta i sudjelovanje djece (CERV-2025-CHILD); Uključivanje i sudjelovanje građana (CERV-2025-CITIZENS-CIV);  Mreže gradova (CERV-2025-CITIZENS-TOWN-NT) i Bratimljenje gradova (CERV-2025-CITIZENS-TOWN-TT)

Vijeće ministara BiH  obavijestilo je 18. februara 2026. godine da je na web stranici Europske komisije objavljena su četiri nova javna poziva za prijedloge projekata u okviru programa „Građani, jednakost, prava i vrijednosti“, (CERV) 2021. – 2027. 

Inače, u 2024. godini odobreno je 23 projekta, i to 16 u svojstvu glavnog nositelja i sedam u svojstvu partnera, dok je u 2023. godini odobreno ukupno 16 projekata, i to pet projekta u svojstvu glavnog nositelja projekta, a u svojstvu partnera odobreno je 10+1.

Ministarstvo pravde otvorilo je 18. maja 2026. godine Javni pozivza prijedloge projekata u okviru programa „Građani, jednakost, prava i vrijednosti“, (CERV) 2021. – 2027., koji obuhvata temu Bratimljenje gradova (CERV-2026-CITIZENS-TOWN-TT).

Institucije BiH i predstavnici Evropske unije 18.12.2024. godine svečano su parafirali sporazum sa Frontexom što je značajan napredak u integraciji BiH u evropski sistem kolektivne bezbjednosti. Po završetku formalnih procedura, snage Frontexa biće raspoređene na granicama BiH, čime će se značajno unaprijediti sposobnost naše zemlje da se bori protiv organizovanog kriminala, krijumčarenja i drugih prijetnji koje proizilaze iz ilegalnih migracija.

Direktor Granične policije Bosne i Hercegovine Mirko Kuprešaković održao je radni sastanak sa Holgerom Farnungom, šefom delegacije Agencije za evropsku graničnu i obalnu stražu – Frontex i njegovim saradnicima Danielom Jedrusom i Krzysztofom Brzeskim, 15. maja 2025. godine u Glavnom uredu Granične policije BiH.

Na sastanku su razgovarali o predstojećoj operacionalizaciji „Sporazuma između Evropske unije i BiH o operativnim aktivnostima koje sprovodi Agencija za evropsku graničnu i obalnu stražu u Bosni i Hercegovini“.

Prethodno, 13. maja 2025. godine, tim pripadnika GPBiH i tim Frontexa, održali su sastanak na kojem se razgovaralo o pripremnim aktivnostima za operativno planiranje. Između ostalih, razmatrane su teme, kao što su finansiranje troškova, nabavka i uvoz materijalno-tehničkih sredstava, uspostava Eurosur koordinacijskog centra, učešća u zajedničkim operacijama i slično, kao i o posjetama Frontexovog tima organizacionim jedinicama GPBiH u narednom periodu kako bi stekli uvid u stanje na terenu.

U junu 2025. godine predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto u Bruxellesu potpisala je Sporazum s Frontexom. Ravnatelj Granične policije Bosne i Hercegovine Mirko Kuprešaković, kao član bh.delegacije i šef bh. tima za pregovore sa Frontex-om ovom prilikom je rekao da je dolazak službenika Frontexa na bh. granicu je pozitivan iskorak koji će u značajnoj mjeri dodatno ojačati kapacitete GPBiH u nadzoru državne granice i izvršavanju poslova granične kontrole te doprinijeti općoj sigurnosti u regiji.

Poziv za prijavu na projekt WiFi4WB, koji finansiraju Evropska unija i njemačka vlada, službeno  objavljen je 28. marta 2025. godine. Cilj ove inicijative je osigurati besplatne javne Wi-Fi pristupne tačke u do 500 općina diljem Zapadnog Balkana, poboljšavajući digitalnu povezanost i pristupačnost. Prijaviti se mogu općine u Bosni i Hercegovini, kao i u Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Kosovu. Odabrane općine će se sredstvima EU-a opremiti Wi-Fi infrastrukturom na ključnim javnim lokacijama kao što su trgovi, parkovi, biblioteke, muzeji i škole, osiguravajući besplatan i pouzdan pristup internetu za stanovnike i posjetitelje.

U martu 2025. godine Vijeće ministara BiH donijelo je Oduku o osnivanju koordinacijskog deska za program djelovanja Unije u oblasti zdravstva – program EU4 HEALTH. U maju 2025. godine na osnovu ove odluke objavljen je javni poziv za za izbor članova Koordinacionog deska za Program djelovanja Unije u oblasti zdravstva – Program EU4 Health. Otvoren je i Javni poziv za izbor članova ovog deska 5. septembra 2025. godine. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je 29. decembra 2025. godine na prijedlog Ministarstva civilnih poslova BiH, imenovalo članove Koordinacijskog deska za Program djelovanja Evropske unije u oblasti zdravstva – Program EU4Health. Desk će imati ključnu ulogu u promociji Programa EU4Health u Bosni i Hercegovini, pružanju savjetodavne pomoći potencijalnim podnosiocima prijava u okviru ovog Programa, te jačanju saradnje i razmjene informacija između relevantnih institucija i partnera na nacionalnom i evropskom nivou. Program EU4Health glavni je finansijski instrument Evropske unije u oblasti zdravstva, s ukupnim budžetom od 4,4 milijarde eura za period od 2021. do 2027. godine.

Vijeće ministara BiH usvojilo je na sjednici održanoj 18. februara 2026. godine Informaciju Ministarstva civilnih poslova o učestvovanju Bosne i Hercegovine u programu EU4Health za 2025. godinu. Saopšteno je da je 20 subjekata iz BiH prijavilo se na pozive unutar programa koji su objavljeni u 2025. godini u sklopu zajedničkih akcija i fokusirani su na povećanje kapaciteta nacionalnih sistema za detekciju i kontrolu vektorskih zaraznih bolesti; obuke za upravljanje medicinskim protumjerama; kvalitet lijekova i provedbu legislative u ovoj oblasti; pružanje regulatornih ili naučnih savjeta malim i mikropreduzećima za podršku razvoju.

Istovremeno je još šest subjekata iz BiH prijavljeno prošle godine za četiri direktna granta koja uključuju poboljšanje sekvenciranja cijelog genoma; sistem nadzora u okviru OneHealth pristupa; održavanje Evropske nomenklature medicinskih sredstava te sekundarnu upotrebu zdravstvenih podataka. U 2024. godini broj subjekata bio je 11.

Desk EU4Health Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine organizovao je 24. aprila 2026. godine u prostorijama Federalnog ministarstva zdravstva radionicu posvećenu programu EU4Health. Cilj radionice bio je jačanje institucionalne spremnosti i informisanosti o mogućnostima koje ovaj program nudi, s posebnim fokusom na strateško pozicioniranje zdravstvenog sektora u BiH unutar evropskog okvira zdravstvene saradnje. 

Na 84. sjednici Vijeća ministara održanoj 8.7.2025. godine utvrđen je Prijedlog  zakona o mjernim jedinicama u Bosni i Hercegovini radi harmoniziranja sa zakonodavstvom EU u tom području uz tehničke korekcije  Ureda za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH. Prijedlogom zakona, koji nosi oznaku ‘EI’, definirane su zakonske mjerne jedinice koje se obavezno koriste pri upotrebi mjernih instrumenata, pri izračunu rezultata mjerenja ili indikacije mjerne veličine u područjima zakonskog mjeriteljstva, privrede, javnog zdravstva, javne sigurnosti i za administrativne svrhe. 

Vanjskotrgovinska komora BiH je u septembru 2025. godine izradila Vodič Prilagođavanja EU Direktivi o otpadu i Proširenoj odgovornosti proizvođača izrađen s ciljem da pomogne kompanijama, uvoznicima i proizvođačima u regiji da bolje razumiju i primijene obaveze koje proizlaze iz EPR-a (Proširena odgovornost proizvođača), te da ponudi praktične smjernice za osnivanje Organizacija za odgovornost proizvođača (PRO). 

Bosna i Hercegovina je 15. septembra 2025. godine dobila standard BAS EN ISO 128-3:2025 koji predstavlja opće principe predstavljanja pogleda, presjeka i isječaka koji se koriste na svim vrstama tehničkih crteža (mašinskim, elektrotehničkim, arhitektonskim, građevinskim, itd.) u EU (EN ISO 128-3:2022).

Vijeće ministara BiH utvrdilo je na sjednici održanoj 15. oktobra 2025. godine Prijedlog osnova za sklapanje Formalnog sporazuma o pristupanju između Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine i Akademije evropskog prava u Trieru (ERA), kao važan korak za jačanje pravosudnog sistema zemlje i uspostavu čvršće veze s Evropskom unijom u ovom području.

Ministarstvo pravde BiH potpisalo je 14. maja 2026. godine Sporazum o pristupanju Akademiji za europsko pravo. 

Na sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, održanoj 30.10.2025. godine, Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je u novom tekstu Pravilnik o sistemu obaveznog označavanja (markiranja) tekućih naftnih goriva, čime se slijede standardi zemalja regiona i pojedinih članica Evropske unije.  

Predsjedništvo je na sjednici 4. jula 2025. godine donijelo Odluku odluka o ratifikaciji Sporazuma o finansiranju za program saradnje „(Interreg VI – C) URBACT IV“ za period 2021. – 2027. godine“ između Evropske unije, koju predstavlja Evropska komisija, Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, i Republike Francuske, koju predstavlja Nacionalna agencija za teritorijalnu koheziju (ANCT).

Na istoj sjednici donesena je odluka o ratifikaciji Međunarodnog sporazuma između Evropske unije i Bosne i Hercegovine o učestvovanju Bosne i Hercegovine u programu Pravosuđe 2021. – 2027.

VM je na sjedini održanoj 5. marta 2026. godine Odluku o odobrenju predizvoznih pregleda badema koje Sjedinjene Američke Države (SAD) provode prije izvoza u pogledu prisutnosti aflatoksina, s oznakom EI, kao potvrdom odgovarajućeg harmoniziranja pravila u ovoj oblasti s onima koja vrijede u Evropskoj uniji (EU).

Praktično, to znači da bi kontrole badema koje EU priznaje, a koje se provode u SAD-u prije otpreme u Evropsku uniju, bile priznate i u Bosni i Hercegovini.

Na istoj sjedinici je donijeta Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o provođenju Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini, s EI oznakom, kojom se potvrđuje odgovarajuće usklađivanje s propisima EU u tom području.

Izmjene i dopune Odluke fokusirane su na njenu harmonizaciju s carinskim propisima EU-a koji su doneseni u periodu od 2022. do 2025. godine, ali i tehničku nadogradnju i daljnji razvoj trenutno primjenjivog novog elektronskog sistema provoza (New Computerised Transit System – NCTS) u Bosni i Hercegovini.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je 23. marta 2026. godine Prijedlog odluke o ratifikaciji Dodatnog protokola uz Konvenciju o ugovoru za međunarodni cestovni prijevoz tereta (CMR) o elektronskom tovarnom listu, koji je predložilo Ministarstvo vanjskih poslova.

Potpuna implementacija Dodatnog protokola uz CMR Konvenciju odgovara na zahtjeve prijevoznika u BiH, omogućava digitalizaciju postojećih (papirnih) prometnih dokumenta i značajno pojednostavljuje procedure u ovom sektoru, približavajući na ovaj način Bosnu i Hercegovinu standardima EU.

Vijeće ministara je na sjednici održanoj 5. maja 2026. godine usvojilo Informaciju Direkcije za evropske integracije (DEI) o primjeni Odluke o postupku usklađivanja zakonodavstva Bosne i Hercegovine s pravnom stečevinom Evropske unije u periodu od 1. 1. do 31. 12. 2025. godine.

U Informaciji se navodi da je Direkcija u 2025. godini izdala ukupno 160 mišljenja o usklađenosti propisa, pružila 51 stručnu pomoć institucijama u izradi propisa i instrumenata za usklađivanje te učestvovala u radu 32 radne grupe.

Krajem jula 2026. godine održan je prvi sastanak Upravnog odbora projekta EU4People. EU4People je projekt usmjeren na podršku socioekonomskim reformama i jačanje sektora zapošljavanja u Bosni i Hercegovini. Program zajednički finansiraju Evropska unija s pet miliona eura, a provodi ga Međunarodna organizacija rada (ILO).

Ministarstvo civilnih poslova BiH u ovom procesu ima ključnu stratešku i koordinacijsku ulogu kako bi se aktivnosti projekta uskladile s reformama i obavezama iz procesa evropskih integracija. EU4PEOPLE nadovezuje se na tekući projekat EU4Employment vrijedan 5,5 miliona eura kao i na rezultate prethodnih projekata u oblasti zapošljavanja, što potvrđuje dugoročnu podršku Evropske unije u ovom sektoru.