Komentirajući tzv. aferu “Potkivanje” i razloge zbog kojih je pozvao građane na proteste protiv rukovodstva Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV) koji su održani 29. maja tekuće godine, ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić kao jedan od glavnih razloga naveo je neprocesuiranje slučajeva korupcije od strane pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine.
Ministar Mektić okarakterisao je bh. pravosuđe kao “kriminalnu hobotnicu” ističući sljedeće:
Hoćemo rezultate na kraju godine. Vi vidite kad dodju njihovi izvještaji nemate ni jednog predmeta osuđuje se za korupciju. Nemate ni jedne konfiskacije imovine ljudi koji su pokrali ovu državu (…) ojadili ovaj narod.
Dragan Mektić, 28.05.2019.
Istinomjer je pokušao provjeriti tačnost ove izjave i izvršiti uvid u izvještaje bh. pravosudnih institucija. Međutim, posljednji dostupan izvještaj o radu Tužilaštva BiH je izvještaj iz 2016. godine. Kada je upitanju izvještaj Suda BiH, posljednja dostupna publikacija u kojoj su sadržani podaci o procesuiranim slučajevima i presudama za korupciju je publikacija iz 2017. godine.
U periodu od početka rada Suda pa zaključno sa 30.09.2017.godine, pred Sudom Bosne i Hercegovine pravosnažno je okončano ukupno 136 predmeta korupcije u odnosu na 222 lica.
Publikacija Suda BiH, Procesuiranje predmeta korupcije
U podatke o predmetima i presudama, kada je upitanju korupcija i oduzimanje protupravno stečene koristi i imovine, javnost može izvršiti uvid posredstvom izvještaja Misije OSCE-a u BiH. Tako smo u OSCE-ovom Izvještaju Praćenje procesuiranja predmeta korupcije u BiH- druga procjena provjerili tačnost Mektićevih navoda.
Misija je pratila 111 predmeta koji su okončani u 2017. i 2018. godini. Okončani predmeti kategorisani su kako slijedi:
Tri predmeta visoke korupcije, 35 predmeta korupcije srednjeg nivoa i 73 predmeta sitne korupcije. Veći omjer predmeta sitne korupcije u okončanim predmetima u poređenju sa omjerom u predmetima u radu jeste rezultat činjenice da se ovi predmeti u prosjeku rješavaju puno brže nego što je to slučaj sa predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa.
Konačni ishodi procesuiranih predmeta korupcije
O procesuiranju slučajeva korupcije u BiH Istinomjer je i ranije pisao.
Podsjećamo, predmeti su kategorisani kao predmeti „visoke“ korupcije kada je imovinska korist ili šteta koja je nastala kao posljedica kažnjivog ponašanja ekvivalentna 200.000 BAM (oko100.000 EUR) ili više; ili je šteta nanesena oštećenima ili društvu uopšte, a koju nije moguće novčano izraziti, takve težine da se povjerenje javnosti u institucije ozbiljno narušava. Predmeti su kategorisani kao predmeti korupcije „srednjeg“ nivoa kada se imovinska korist ili šteta može novčano izraziti sumom između 10.000 i 200.000 BAM, ili kada se šteta ne može novčano izraziti, a šteta nanesena oštećenima ili društvu je veoma ozbiljna ili se odnosi na osjetljiva područja uprave (naprimjer,korupcija povezana sa zdravstvenim ili obrazovnim sistemom). Predmeti su kategorisani kao „sitna“ korupcija kada se imovinska korist ili šteta mogu novčano izraziti u iznosu manjem od 10.000 BAM ili kada je šteta nanesena oštećenima ili društvu, a koja se ne može novčano izraziti, manje teška.
Od dva predmeta visoke korupcije u kojima je Tužilaštvo BiH podiglo optužnice u 2017. i 2018. godini, u jednom predmetu optuženi se terete za krivična djela iz KZ BiH, dok se druga optužnica odnosi na krivična djela iz KZ RS, uz korištenje u posljednje vrijeme rjeđe primjenjivanog instrumenta proširene nadležnosti. Prva optužnica tiče se navodne korupcije koja je uključivala neplaćanje carinskih dažbina određenih preduzeća koja su uvozila robu u BiH u zamjenu za protuuslugu davanja mita visokopozicioniranim zvaničnicima, uključujući bivšeg direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH. S obzirom na to da je optuženi nosilac funkcije na državnom nivou, optužnica je podignuta za krivična djela propisana Krivičnim zakonom BiH. Druga optužnica koja je podignuta u ovom periodu optužene tereti za organizovani kriminal, zloupotrebu položaja i pranje novca u skladu sa Krivičnim zakonom RS, a u vezi sa radnjama koje su navodno počinili nosioci funkcija na nivou Republike Srpske i uprava banke sa sjedištem u Republici Srpskoj u vezi sa nezakonitim davanjem kredita vrijednih desetine miliona konvertibilnih maraka.
Izvještaj OSCE, Praćenje procesuiranja predmeta korupcije u BiH- druga procjena
U Izvještaju OSCE-a se navodi i da je “u pokušaju da otkrije uzroke nezadovoljavajućeg učinka Posebnog odjela Republičkog javnog tužilaštva RS i Tužilaštva BiH, Misija je identifikovala dva pitanja: (i) rjeđe korištenje tzv. „proširene nadležnosti“ Suda BiH i Tužilaštva BiH za djela propisana krivičnim zakonima RS, Federacije BiH (FBiH) i Brčko distrikta BiH (BDBiH) u slučajevima kada ta krivična djela izazivaju štetne posljedice ili predstavljaju prijetnju za cijelu državu; i (ii) fokusiranje Posebnog odjela Republičkog javnog tužilaštva RS na predmete sitne korupcije.”
Kada je u pitanju konfiskovanje, odnosno identifikovanje imovine za potencijalno privremeno i trajno oduzimanje jer je stečena na protupravan način, koruptivnim radnjama, na šta se Mektić također referirao, takvih presuda nije bilo.
Tek u nekolicini slučajeva, oduzeta je nezakonito stečena novčana korist. Sažetak presuda za koruptivne radnje, koje su izrečene u 2017. i 2018. godini, možete pogledati OVDJE.
Misija zaključuje da je odgovor pravosuđa na korupciju u BiH i dalje nedovoljan, pogotovo u odnosu na procesuiranje predmeta visoke i korupcije srednjeg nivoa, što ukazuje na postojanje de facto nekažnjivosti za ova krivična djela. (…) Ovo, zajedno sa veoma malim brojem predmeta u kojima je sud naredio oduzimanje nezakonito stečene imovinske koristi, ukazuje da je generalno blaga kaznena politika u predmetima korupcije nastavljena i u 2017. i 2018. godini.
Izvještaj OSCE, Praćenje procesuiranja predmeta korupcije u BiH- druga procjena
Vrste kazne izrečene u okončanim predmetima korupcije
Na kraju Izvještaja Misija OSCE dala je i preporuke da VSTV BiH i Tužilaštvo BiH podrobno “ispitaju razloge za promjenu kursa u korištenju „proširene nadležnosti“ kako bi se utvrdila njihova (opravdana ili neopravdana) priroda”.
Obzirom da je presuda za korupciju bilo na svim sudskim instancama u BiH, ali da nije bilo slučajeva konfiskovanja cijele ili djela imovine, Istinomjer izjavi Dragana Mektića daje ocjenu poluistina.
(Istinomjer.ba)