Dio izjave Fadila Novalića o ekonomskim pokazateljima u BiH koju je dao nakon sastanka sa premijerom RS Radovanom Viškovićem i predsjedavajućim Vijeća ministara BiH, Zoranom Tegeltijom Istinomjer je već ocijenio kao neutemeljenu, dok smo se u narednoj analizi pozabavili njegovom tvrdnjom izrečenom u istoj izjavi – da je „Vlada FBiH bila lider u borbi protiv pandemije COVID – 19”.
Između ostalog, Novalić je naveo i podatke o broju umrlih od COVID-a 19.
Dok je Vlada FBiH bila lider u borbi protiv pandemije imali smo potpuno dobre rezultate, imali smo do tada jel, 39 umrlih u 2 i po mjeseca.
Fadil Novalić, 2. septembar 2020.
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, broj umrlih usljed pandemije COVID 19 u FBiH iznosio je 39 sve do 10. juna 2020. godine, kada je nastavio rasti (40). Broj umrlih u RS tada je iznosio 117 i bio je veći sve do 10. augusta ove godine, kada se u FBiH popeo na 211 u odnosu na 199 smrtnih slučajeva u RS.
I broj potvrđenih slučajeva COVID-a 19 u RS bio je veći do 1. jula kada je iznosio 2314 u odnosu na 2263 u FBiH, ali je nakon tog datuma broj potvrđenih slučajeva konstantno viši u ovom entitetu. Treba reći i da je broj testiranih gotovo cijelo vrijeme od početka pandemije dosta viši u FBiH nego u RS. Zaključno sa 3. septembrom ove godine u FBiH je testirano 123.231 osoba dok je u RS testirano gotovo duplo manje – 66.264.
Izvor: Ministarstvo civilnih poslova BiH
Ovi podaci su u skladu sa Novalićevom tvrdnjom o broju umrlih od COVID-a 19 tokom prva 2 i pol mjeseca od uvođenja posebnih mjera, međutim ako uzmemo u obzir sve aktivnosti koje su poduzimale entitetske Vlade gotovo je nemoguće tvrditi da je neko bio lider u borbi protiv pandemije i njenih posljedica. Obje Vlade, prije ili kasnije, uvodile su restriktivne mjere, usvajale setove ekonomskih mjera čiji rezultati će se svakako evaluirati u budućnosti, ali period od posljednjih gotovo pola godine, u oba entiteta bio je obilježen i aferama u sferi javnih nabavki, propustima u provođenju propisanih epidemioloških mjera, ali i gubitcima radnih mjesta.
Broj zaposlenih u FBiH prema posljednjim dostupnim podacima Federalnog zavoda za statistiku u junu je iznosio 518.105. U martu ove godine iznosio je 528.102, a u januaru 531.254 zaposlena, što je razlika od 9.997 u odnosu na mart, odnosno 13.149 zaposlenih u odnosu na januar 2020. godine. Broj nezaposlenih na evidenciji, prema podacima FZS u junu je iznosio 325.540, za 18.343 osobe više nego u martu ove godine kada je broj evidentiranih iznosio 307.197.
Izvor: Federalni zavod za statistiku (FZS)
Ipak, Republički zavod za statistiku RS, sa druge strane posljednje podatke o zaposlenosti objavio je za mjesec mart, kada je u ovom entitetu bilo evidentirano 275.059 uposlenih, ali kako ne postoje podaci za naredne mjesece nemoguće je izvršiti adekvatno poređenje sa FBiH.
Problemom gubitka radnih mjesta Istinomjer se bavio u aprilu ove godine kada smo koristili podatke Porezne uprave RS prema kojima je od 16. do 31. marta, u ovom entitetu ukupno odjavljeno 1.969 radnika.
Ipak ako pogledamo mjesečne podatke Zavoda za zapošljavanje RS možemo primijetiti da je broj novoprijavljenih od aprila ove godine daleko veći od onih koji su sa evidencije zavoda brisani radi zaposlenja. Kako se vidi iz grafika sa zvanične web stranice JU Zavod za zapošljavanje RS, tokom 4 mjeseca, od aprila do jula, broj novoprijavljenih na evidenciju je iznosio 18,523, dok je broj onih koji su brisani radi zaposlenja iznosio 7,862, pa tako razlika iznosi 10.661 u korist novoprijavljenih.
Izvor: JU Zavod za zapošljavanje RS
Iz ovih podataka je više nego jasno da su oba entiteta pretrpjela znatan pad zaposlenosti u proteklom periodu.
Vlada RS u pogledu ekonomskih mjera usvojila je nešto ranije “Uredbu sa zakonskom snagom o poreznim mjerama za ublažavanje nastalih ekonomskih posljedica zbog bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2”, koja je stupila na snagu 11. april 2020. godine. Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica Federacije BiH, stupio je na snagu 7. maja 2020.godine kada je i objavljen u “Službenim novinama FBiH”.
Svakako treba napomenuti da je Vlada RS nakon uvođenja vanrednog stanja u ovom entitetu, koje je izglasano u NSRS 28. marta ove godine, mogla donositi odluke sa zakonskom snagom jer NSRS za vrijeme njegovog trajanja nije zasjedala. Tako je Vlada RS dosta brže i potpuno autonomno usvajala brojne odluke, bez skupštinske rasprave.
Sa druge strane Vlada FBiH je, s obzirom da nije imala mogućnost uvođenja vanrednog stanja, Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica Federacije BiH uputila u hitnu parlamentarnu proceduru 6. aprila. Ipak, Zakon je razmatran po redovnoj proceduri, da bi u Domu naroda Parlamenta FBiH bio usvojen tek mjesec dana kasnije, 5. maja 2020. godine.
U javnosti će ostati upamćena i “trakavica” oko raspodjele novca iz kredita MMF-a u iznosu od 330 miliona eura za borbu protiv pandemije koronavirusa, koji je Bosni i Hercegovini odobren još 20. aprila. Raspodjela novca čekala je dogovor trojice stranačkih lidera (Čović, Dodik, Izetbegović) da bi Vijeće ministara BiH, Odluku o raspodjeli ovih sredstava donijelo je tek 2 juna, ali se još početkom jula i dalje čekalo da ona budu raspoređena kantonima i općinama.
Osim toga Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je početkom aprila ove godine i odluku o raspodjeli 9,8 miliona KM kantonima, te 11,2 miliona KM općinama i gradovima kao pomoć u poduzimanju preventivnih mjera u borbi protiv COVID-19 i sanacije posljedica, međutim ta odluka je kasnije poništena, te je odlučeno da će sredstva biti prebačena u Tekuću rezervu Vlade FBiH koje ih je kako je saopćeno tada, trebala preusmjeriti na Federalno ministarstvo zdravstva za nabavku medicinske opreme neophodne za borbu protiv koronavirusa – COVID 19. Ovim se također u to vrijeme bavio i Istinomjer.
Zvaničnici oba entiteta u gotovo istoj mjeri, od samog početka nisu poštovali ni mjere koje su sami propisali, pa su tako ostale zabilježene brojne situacije nenošenja maski kada je to bilo obavezno, čak i tokom javnih istupa, ali i druge situacije, poput korištenja vandrednog stanja i za obračun sa neistomišljenicima.
Nemoguće je ne spomenuti i aferu “Respiratori” u FBiH, ali i nabavku mobilne bolnice u RS koja nikada nije profunkcionisala, a obje sporne nabavke bile su predmet interesa pravosudnih organa u BiH.
Prema navedenim podacima, ali i brojnim drugim činjenicama spomenutim u ovom tekstu, jedino je jasno da se nikako ne može tvrditi da je bilo koja entitetska vlada bila lider u proteklih pola godine. Pošto se broj novozaraženih u cijeloj BiH i dalje svakodnevno broji u stotinama, kao i broj onih koji se prijavljuju na evidenciju službi za zapošljavanje, izvjesno je da će ekonomske posljedice pandemije, ali i način na koji će domaći zvaničnici odgovoriti na njih i dalje biti u fokusu domaće javnosti.
(Istinomjer.ba)