Nakon što je Sud BiH pravosnažno osudio Milorada Dodika, a Centralna izborna komisija BiH donijela odluku o prestanku njegovog mandata predsjednika RS, u Republici Srpskoj otvorena su brojna ustavna i politička pitanja.
Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske (RS) bit će održani 23. novembra 2025. godine nakon što je Sud BiH osudio Milorada Dodika jer, između ostalog, nije ispoštovao obaveze koje su propisane Ustavom RS. Nakon presude, Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) je u skladu s Izbornim zakonom donijela odluku o prestanku Dodikovog mandata na poziciji predsjednika RS, što je uvjetovalo da se raspišu prijevremeni izbori na kojima će na tu poziciju biti izabran neko drugi.
Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine 18. augusta 2025. godine odbilo je žalbu Milorada Dodika protiv odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine kojom je utvrđen prestanak njegovog mandata kao predsjednika RS. Tome je prethodila pravomoćna presuda Suda BiH od 1. augusta 2025, godine kojom je Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS.
Ustavna odredba koju Dodik nije ispoštovao, zbog čega je i presuđen
Ustav Republike Srpske propisuje instituciju predsjednika RS i bliže definiše njegove obaveze i procedure vezane uz tu instituciju.
Nadležnost predsjednika RS jeste i potpisivanje ukaza na zakon nakon što ga Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvoji. U Ustavu je navedeno da predsjednik ima pravo vratiti usvojeni zakon ponovno NSRS. Ukoliko ga NSRS ponovno usvoji, predsjednik mora potpisati taj zakon.
Predsjednik Republike ukazom proglašava zakon u roku od sedam dana od dana njegovog usvajanja u Narodnoj skupštini. U tom roku predsjednik Republike može zahtijevati od Narodne skupštine da ponovo odlučuje o zakonu. Predsjednik Republike je dužan da proglasi zakon koji je ponovo usvojen u Narodnoj skupštini.
Nakon što je Dodik kao predsjednik RS potpisao ukaze o proglašenju zakona koje je visoki predstavnik poništio, Tužilaštvo BiH pokrenulo je istragu i podiglo optužnicu protiv njega. U sudskom postupku koji je uslijedio, Dodik je pravomoćno presuđen jer je potpisao ukaze o proglašenju poništenih zakona.
Kako je u presudi navedeno, Dodik je, obnašajući funkciju predsjednika RS, osim potpisivanja Ukaza o proglašenju zakona, imao i druge ustavne mogućnosti.
Prema mišljenju Suda BiH temeljenom na Ustavu RS, Dodik kao predsjednik RS ne samo da nije bio obavezan potpisati sporne zakone 7. jula 2023. godine već je bio obavezan vratiti ih na ponovno razmatranje jer su kršili odluke visokog predstavnika koje imaju prvenstvo u odnosu na druge akte i koje su bile na snazi od 1. jula 2023. godine. Dodik to nije učinio, već je zakone potpisao, na osnovu čega je Sud BiH u prvostepenoj presudi zaključio kako je Dodik zakone potpisao smišljeno te tako prekršio odluke visokog predstavnika, čineći krivično djelo.
Ostale nadležnosti predsjednika RS
Pravo predlaganja zakona, drugih propisa i opštih akata ima, između ostalih, i predsjednik RS.
Predsjednik RS predlaže NSRS kandidate za predsjednika i sudije Ustavnog suda na prijedlog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.
On također daje pomilovanja i dodjeljuje odlikovanja i priznanja utvrđena zakonom.
Ustavom je propisan i slučaj vanredne ili ratne situacije te je navedeno da predsjednik RS može preuzeti određene ovlasti NSRS ukoliko NSRS nema mogućnost sastajanja.
Predsjednik Republike za vrijeme ratnog stanja i vanrednog stanja, kojeg proglase institucije Bosne i Hercegovine, ako Narodna skupština ne može da se sastane, na prijedlog Vlade ili po sopstvenoj inicijativi i nakon što sasluša mišljenje predsjednika Narodne skupštine, donosi uredbe sa zakonskom snagom i o pitanjima iz nadležnosti Narodne skupštine i imenuje i razrješava funkcionere, koje bira, odnosno imenuje i razrješava Narodna skupština. Ove uredbe odnosno odluke o imenovanju i razrješenju predsjednik Republike podnosi na potvrdu Narodnoj skupštini čim ona bude u mogućnosti da se sastane.
Razrješavanje predsjednika Vlade RS i raspuštanje NSRS
Jedna od ustavnih obaveza predsjednika RS jeste da predlaže Narodnoj skupštini RS kandidata za predsjednika Vlade, ali osim što učestvuje u procesu imenovanja, prema Ustavu RS, on ima ovlasti i da smijeni predsjednika Vlade, ali i da raspusti NSRS.
Govoreći o potencijalnom scenariju u slučaju pobjede kandidata SDS-a za predsjednika RS Branka Blanuše, poslanik u NSRS Igor Crnadak (PDP) naveo je da će, ukoliko se to desi, trenutna Vlada RS, predvođena SNSD-om, izgubiti legitimitet i da se može očekivati nova Vlada, ali i raspuštanje NSRS.
I najmanja stvar koju bi morali imati je nova vlada. Ako ne, možda čak i nova Narodna skupština. A tu ima pravo predsjednik, bez ikakvih uslovljavanja može da raspusti Skupštinu i zatraži da se ljudi ponovo, narod u Republici Srpskoj ponovo odluči oko toga ko će sjediti u glavnom zakonodavnom tijelu.
Igor Crnadak, 17.11.2025.
U članu 94. Ustava RS navedena je situacija u kojoj predsjednik RS može razriješiti predsjednika Vlade RS, a time i oboriti samu vladu.
Ako ocijeni da je došlo do krize u funkcionisanju Vlade, predsjednik Republike može, na inicijativu najmanje 20 poslanika i pošto sasluša mišljenje predsjednika Narodne skupštine i predsjednika Vlade, zatražiti od predsjednika Vlade da podnese ostavku. Ukoliko predsjednik Vlade odbije da podnese ostavku, predsjednik Republike ga može razriješiti.
Osim razrješenja kompletne vlade, u Ustavu je navedeno da predsjednik Vlade može, na osnovu mišljenja predsjednika Republike Srpske i predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, vršiti promjene u sastavu Vlade, o čemu obavještava Narodnu skupštinu Republike Srpske.
Član 72. Ustava propisuje i mogućnost da predsjednik RS raspusti Narodnu skupštinu RS.
Predsjednik Republike može, pošto sasluša mišljenje predsjednika Vlade i predsjednika Narodne skupštine, odlučiti da Narodna skupština bude raspuštena.
Dodatno, navedeno je da skraćivanjem mandata Narodne skupštine RS prestaje i mandat Vlade RS, što je drugi način na koji se i Vlada može raspustiti, različit od onog u članu 94, koji je ranije naveden.
Nedefinisana institucija v. d. predsjednika i pravni vakuum
Među prvim pravnim nedoumicama koje su se pojavile u javnosti nakon prestanka mandata Milorada Dodika kao predsjednika RS jeste ona da li u Ustavu RS postoji institucija v. d. predsjednika Republike Srpske. Sumnju u ustavnost imenovanja Ane Trišić-Babić na poziciju v. d. predsjednice ovog entiteta iznijela je predsjednica Narodnog Fronta Jelena Trivić, podsjećajući na sličan slučaj iz 2007. godine, kada se Igor Radojičić našao nakratko na čelu RS. Tada je rekla da je takvo imenovanje neustavno jer Ustav RS ne prepoznaje instituciju v. d. predsjednika.
Narodna skupština Republike Srpske je 18. oktobra 2025. godine za v. d. predsjednice RS imenovala Anu Trišić-Babić. Njen mandat trajat će do stupanja na snagu rezultata prijevremenih izbora za predsjednika RS, koji će biti održani 23. novembra 2025. godine.
Kada je riječ o prestanku mandata, Ustav RS predvidio je samo dva slučaja – ostavku ili opoziv. Također, u Ustavu RS propisano je da predsjednika, ukoliko je on privremeno spriječen da obnavlja svoju dužnost, mijenja jedan od potpredsjednika, kojeg odredi predsjednik. U Ustavu se ne spominju drugi načini imenovanja osobe koja bi mijenjala predsjednika RS ni mogućnost da NSRS imenuje tu osobu, ali ni institucija v. d. predsjednika.
S obzirom na to da je Ustav RS niži pravni akt od zakona na nivou BiH, jasno je da je mandat bio podložan prestanku i po drugim osnovama. Izbornim zakonom BiH predviđen je prestanak mandata “danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže” ili “danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena kazna koja za pravnu posljedicu osude ima prestanak te službene dužnosti i prestanak tog radnog odnosa”.
Osim navedenih širokih ovlasti predsjednika RS, kandidat koji osvoji taj mandat u praksi ima i veliku političku moć, pogotovo ako se u obzir uzme činjenica da je pobjednički kandidat za ovu funkciju u protekla četiri izborna ciklusa imao više od 300.000 glasova.
(Istinomjer.ba)