Gostujući u emisiji “BHT1 Uživo” potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i ministar raseljenih osoba i izbjeglica Federacije BiH Edin Ramić govorio je o postizbornim procesima i formiranju vlasti, delegatima u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, te koalicionom sporazumu između stranka Osmorke, SNSD-a i HDZ-a BiH.
Između ostalog, dotakao se i NATO puta Bosne i Hercegovine, rekavši da je BiH nastavila taj put kroz reformu odbrane i dostavljanje akcionih planova.
Ramić: Mi smo došli u situaciju da nismo formirali Vijeće ministara sve dotle dok se SNSD jasno nije obavezao da će nastaviti put Bosne i Hercegovine ka NATO-u. To je bio naš uslov.
Novinarka: Je li ga nastavio onako kako se obavezao?
Ramić: Pa dobro, dakle mi smo nastavili taj put. Mi smo imali reformu odbrane, dostavljamo godišnje akcione planove vezano za NATO, tako da, prema tumačenju NATO-a, mi smo nastavili taj put.
Edin Ramić, 14.12.2022.
Podsjećamo, krajem 2019. godine Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo je Program reformi BiH. U javnosti su se mogla čuti različita mišljenja bh. funkcionera/ki da li je Program reformi isto što i ANP te se termin ANP često koristio kada se govori o Programu reformi.
Ministar odbrane BiH Sifet Podžić je krajem 2020. godine istakao i da je, “pored specifičnih uvjeta funkcionisanja uzrokovanih pandemijom Covid-19 i limitiranog budžeta, više od 70% obaveza iz Programa reformi BiH za 2020. godinu ispunjeno”.
Vijeće ministara je na sjednici održanoj krajem februara 2021. godine usvojilo dokument “Realizacija Programa reformi Bosne i Hercegovine 2019–2020“, zaduživši Ministarstvo vanjskih poslova da cjelovit dokument dostavi Predsjedništvu BiH i da ga proslijedi u sjedište NATO-a u Briselu.
Prijedlog programa reformi Bosne i Hercegovine 2021. zvanično je objavljen na platformi eKonsultacije 4.5.2021. godine, no tada, zbog odluke funkcionera/ki iz Republike Srpske da blokiraju rad državnih institucija nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko donio odluku o proširenju Krivičnog zakona, kojim se, između ostalog, zabranjuje negiranje genocida, Program reformi za 2021. godinu nije usvojen.
Nakon sjednice Komisije za saradnju s NATO-om, krajem marta 2022. godine saopšteno je da je usaglašeno da će se “metodologija pripreme prvog nacrta ovog dokumenta odvijati po istoj dinamici kao i za Program reformi 2021, odnosno da će sve institucije uključene u rad Komisije ažurirati i dostaviti svoje priloge do kraja mjeseca maja, nakon čega bi na narednoj sjednici Komisija utvrdila konačan prijedlog Programa reformi 2022”.
Potvrda da Bosna i Hercegovina trenutno učestvuje u MAP-u navedena je i na zvaničnoj stranici Alijanse početkom oktobra 2022. godine.
Na 57. sjednici Vijeća ministara BiH, održanoj 9.11.2022. godine, ovo tijelo je na prijedlog Povjerenstva za saradnju s NATO-om usvojilo programe reformi Bosne i Hercegovine za 2022. i 2021. godinu, što je tokom svoje posjete Bosni i Hercegovini pozdravio i zamjenik pomoćnika generalnog sekretara NATO-a za politička pitanja i sigurnosnu politiku Javier Colomina.
U Bosni i Hercegovini, gospodin Colomina je pozdravio usvajanje Programa reformi za 2021. i 2022. od strane Vijeća ministara zemlje, s ciljem jačanja saradnje sa Alijansom. (…) Također je naglasio važnost kontinuiranih napora za pomicanje reformi naprijed, za dobrobit svih ljudi u Bosni i Hercegovini.
NATO, 14.11.2022.
I ranije, u julu ove godine, na službenoj stranici NATO saveza istaknuto je da “Bosna i Hercegovina treba nastaviti provoditi demokratske i odbrambene reforme kako bi ispunila svoje NATO i EU aspiracije i postala dobro funkcionirajuća nezavisna demokratska država”.
Shodno navedenim činjenicama, usvojenim programima reformi te iskazima NATO službenika nakon usvojenih reformi za 2021. i 2022. godinu, Istinomjer tvrdnju Edina Ramića da je Bosna i Hercegovina nastavila put ka članstvu u NATO savezu ocjenjuje istinitom.
S druge strane, Istinomjer je tvrdnje Milorada Dodika (1, 2) i Nebojše Radmanovića u pogledu NATO puta BiH ocjenjivao neistinitim, a o samitu NATO saveza, održanom u junu 2022. godine, pisali smo u analizi “BiH na samitu NATO-a u Madridu kao jedina država aspirantica”.
(Istinomjer.ba)