Autoceste FBiH su jedna od najznačajnijih javnih kompanija u Federaciji BiH koje se bave projektovanjem, ugovaranjem gradnje i nadzorom izgradnje autoputeva i brzih cesta na području ovog entiteta. Nakon uspostave vlasti poslije Općih izbora 2014. godine, ispred Saveza za bolju budućnost BiH prvobitno je na poziciju v.d. direktora JP Autoceste FBiH u martu 2016. godine imenovan Đenan Salčin. Nakon Salčina, na čelo Autocesta FBiH, kao v.d. direktora, u novembru 2016. godine imenovan je Adnan Terzić, koji je krajem maja 2017, nakon provedene konkursne procedure, imenovan na četverogodišnji mandat kao direktor ovog javnog preduzeća.
Početkom juna 2021. godine, Vlada FBiH se na sjednici, između ostalog, bavila i kadrovskim rješenjima u javnim preduzećima, među kojima je JP Autoceste FBiH.
Vlada je Nadzornom odboru JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar dala prethodbe saglasnosti za razrješenje članova Uprave ovog društva, zbog isteka mandata, kao i za imenovanje Elmedina Volodera za v.d. direktora, a Ivice Brkića, Ešefa Džafića, Marina Jelčića i Ajmana Šoše za v.d izvršnih direktora, do okončanja konkursne procedure, a najduže do 12 mjeseci.
Vlada FBiH, 10. 6. 2021.
Terzić je, naime, prije okončanja četverogodišnjeg mandata u javnosti govorio da je promjena uprave JP Autoceste FBiH razlog što Zenička zaobilaznica, vrijednosti 225 miliona konvertibilnih maraka, koja je izgrađena, a nije u funkciji, odnosno nema sve neophodne dozvole, o čemu je Istinomjer ranije pisao, do danas nije puštena u saobraćaj.
Autoceste su trebale dobiti dozvolu i trebamo dobiti dozvole, to je na investitoru i po zakonu i po svemu na investitoru da traži i dobije dozvolu. Izdaje Federalno ministarstvo prostornog uređenja koje radi na osnovu zakona i na osnovu pravilnika o tehničkom pregledu. (..) Postoji tu dosta i uticaja pojedinaca koji sebi pokušavaju da sebi obezbijede neke pozicije u Autocestama, s obzirom da upravi Autocesta ističe mandat krajem maja.
Adnan Terzić, 18. 5. 2021.
Upravo su sva dešavanja u vezi sa Zeničkom zaobilaznicom najviše zaokupirala javnost tokom mandata Adnana Terzića na čelu JP Autocesta FBiH. Od 2016. godine do danas, otkako je Terzić, prvo kao v.d, a potom kao i direktor, rukovodio ovom javnom kompanijom u Federaciji BiH, krajem novembra 2017. godine u saobraćaj je pušteno samo novoizgrađenih 1.200 metara na Koridoru Vc, i to u dijelu Sarajevske zaobilaznice, čiju je ingerenciju za izgradnju tada imalo JP Ceste FBiH.
Odmah na početku mandata, u decembru 2016. godine, Adnan Terzić je u medijskim istupima isticao da postoji plan s ciljem kompletne izgradnje, odnosno završetka Koridora Vc. Tada je na pitanje kada bi kompletan autoput na Koridoru Vc trebao biti gotov, Terzić odgovorio:
To je nešto što niko ozbiljan ne može reći u ovom momentu. Kada se počne graditi tunel Prenj, koji je najzahtjevniji objekat, za njegovu izgradnju treba pet godina. Možemo reći da se radi o nekih 7-8 godina do završetka ako svi prihvate plan koji ćemo ponuditi u sljedećih 10-15 dana. Ako se svi budu toga držali imamo šansu da do Koridora dođemo brzo.
Adnan Terzić, 2. 12. 2016.
U decembru 2017. godine, tijesnom većinom usvojene su izmjene Zakona o akcizama u BiH, a to se isticalo kao uslov dobijanja i osiguraja novih kreditnih sredstava za bržu gradnju na Koridoru Vc. Kako je Istinomjer u analizi detaljno pisao, od početka 2018. godine do oktobra 2020. godine od akciza i putarina prikupljeno je više od tri milijarde konvertibilnih maraka. Prije usvajanja izmjena Zakona o akcizama, Terzić je uvjeravao da će autocesta do ove godine doći nadomak Mostara.
Ukoliko se sve posloži i svi se opredijele da idemo u tome pravcu, za četiri godine autocesta može doći blizu Mostara. Za sve ovo su osigurani novci. S tim što za izgradnju dionice Počitelj – Kvanj, Europska banka za obnovu i razvoj uvjetuje povećanje trošarina na gorivo, a radi se o 30 milijuna eura koje je EBRD osigurao. Od tunela Kvanj prema Buni imamo odobrenih 100 milijuna eura od Europske investicijske banke (EIB), a ova banka ne uvjetuje povećanje trošarina. Međutim, vlasti iz Federacije BiH traže od državnog ministarstva da ne potpisuje taj sporazum ako se ne povećaju trošarine.
Adnan Terzić, 24. 7. 2017.
Skoro četiri godine kasnije, jedino je izgrađena dionica Buna-Počitelj, dužine nešto više od sedam kilometara, koja ne može biti u upotrebi sve dok se ne završi most Počitelj čija je gradnja u toku. Osim navedene dionice i Zeničke zaobilaznice, iako izgrađena krajem 2017. godine, dionica autoputa Svilaj-Odžak nije u upotrebi jer se čeka puštanje u funkciju međudržavnog mosta Svilaj, što zavisi od završetka izgradnje graničnog prelaza, a što se konstanto odlaže. Istinomjer detaljno prati tok radova na izgradnji graničnog prelaza Svilaj. U toku Terzićevog mandata na čelu JP Autoceste FBiH pokrenuta su sljedeća gradilišta na Koridoru Vc: ranije spomenuti most Počitelj na dionici Počitelj-Zvirovići u Hercegovini, Tarčin-tunel Ivan te, nakon Zenice, u izgradnji su dionice autoputa: Poprikuše-Nemila, Vranduk-Ponirak, Ponirak-Vraca, tunel Zenica-Donja Gračanica. Također, u izgradnji je i posljednja dionica Sarajevske zaobilaznice Vlakovo-Mostarsko raskršće. Krajem septembra 2018. godine, potpisan je ugovor za izgradnju brze ceste Goražde-Sarajevo, tunel Hranjen, a cesta će biti izgrađena u formatu magistralne ceste.
Na Koridoru Vc tek predstoji izgradnja najskuplje i najzahtjevnije dionice, a to je tunel Prenj. Krajem novembra 2019. godine, Terzić je uvjeravao da je sve spremno da se krene sa izgradnjom ovog tunela.
Tunel Prenj vrlo je zahtjevan projekt. Autoceste FBiH osigurale su 600 milijuna eura za gradnju autoceste od Ovčara preko Konjica do Mostara, što uključuje i zahtjevni tunel Prenj dužine 12 kilometara. Planirano je da izgradnja počne krajem 2020. godine i da traje šest godina.
Adnan Terzić, 12. 11. 2019.
Do danas, radovi na tunelu Prenj nisu započeli niti se zna ko će graditi navedeni tunel. Ono što se zna jeste da će se na dionici Ovčari-Konjic raditi novi projekat.
Osim izgradnje autoputa na Koridoru Vc, tokom mandata Adnana Terzića na čelu Autocesta FBiH javnost je svako malo uvjeravana da će uskoro krenuti gradnja brze ceste Lašva-Nević Polje, što je Istinomjer detaljno analizirao. Tako su 2017. godine iz Vlade FBiH počele stizati informacije da će se ova brza cesta graditi od sredstava iz klirinškog duga Ruske Federacije. U jednom od razgovora za medije, u martu 2017. godine, Terzić je izjavio da će gradnja ceste početi “na ljeto”.
Čekamo samo da nam Vlada FBiH odobri na raspolaganje obećanih 120 miliona od sukcesije. Tako bi početkom ljeta počeli graditi i tu brzu cestu.
Adnan Terzić, 21. 2. 2017.
I početkom iste godine je iz preduzeća JP Autoceste FBiH saopšteno kako se završetak gradnje prve dionice očekivao tokom 2019. godine, kada je trebala početi gradnja druge dionice prema Jajcu.
Glavni projekt dionice brze ceste Lašva – Nević Polje je završen te je izrada idejnog projekta za nastavak brze ceste do Jajca prirodan nastavak aktivnosti na izradi i stvaranju preduvjeta za izgradnju navedene saobraćajnice. Jedan od projektnih zadataka na koje treba odgovoriti odabrani projektant već u prvim fazama projekta jeste tačno definiranje vrijednosti izgradnje dionice. Ukoliko tenderska procedura bude okončana u predviđenom roku, dostava prvog dijela projektne dokumentacije (studija ekonomske opravdanosti) očekuje se sredinom 2017. godine. Drugi dio projektne dokumentacije očekujemo do kraja 2017. godine. Gradnja ove dionice je uvjetovana gradnjom prethodne dionice brze ceste Lašva – Nević Polje koja bi trebala biti završena do 2019. godine
JP Autoceste FBiH, 4. 1. 2017.
Međutim, izgradnja niti jedne dionice koja je u ingerenciji JP Autocesta FBiH na brzoj cesti Lašva-Nević Polje nije započela, dok je javnost samo informisana da je krajem maja 2020. godine raspisan tender za poddionicu petlja Vitez-izlaz iz poslovne zone – petlja Nević-Polje“, vrijednosti 53 miliona KM bez PDV-a. Međutim, ishod tendera ni do danas nije poznat.
Dok građani kroz razne akcize i namete izdvajaju novac za izgradnju autoputeva, njihova dinamika izgradnje ne prati onu ubiranja novca preko putarina i akciza, pa se još ne naziru ni okvirni rokovi konačnog završetka kompletnog Koridora Vc. Ne zna se ni kada će Goražde i Sarajevo dobiti brzu cestu, odnosno magistralnu cestu, jer se tek projektuju ostale dionice. Ostali projekti koji se najavljuju, osim ranije spomenute brze ceste Lašva-Nević Polje, poput autoceste Žepče-Tuzla-Orašje, još su samo na papiru i predmet vizualizacija.
(Istinomjer.ba)