Pet partija koje su formirale vlast na nivou Republike Srpske (SNSD, DNS, SPRS, NDP i Ujedinjena Srpska) u prvoj godini svog mandata ispunile su 12 obećanja od ukupno 222 koja su dali uoči Općih izbora 2018. godine.
Od ovog broja ispunjenih obećanja tri su ispunjena sa zakašnjenjem, a osim toga Vlada RS započela je rad na ispunjavanju 99 obećanja, u progresu je ispunjavanje njih 17, prekršeno je jedno, a u slučaju 5 obećanja zaustavljen je rad na njihovom ispunjavanju. Ovo su pokazali rezultati monitoringa ispunjenosti predizbornih obećanja partija na vlasti u RS koje provodi inicijativa Istinomjer.
Najviše obećanja Istinomjer je evidentirao u oblasti ekonomije, njih 97, a nakon prve godine mandata Vlade RS u ovoj oblasti ispunjena su 3 obećanja. Ocjenu „nije započeto“ dobila su 32 obećanja, dok je rad na ispunjavanju započet u slučaju 52 obećanja. Istinomjer je 5 obećanja u ovoj oblasti ocijenio kao „zaustavljena“, dok je jedno obećanje ocijenjeno kao prekršeno.
U oblasti ekonomije još uvijek se čeka realizacija 32 obećanja, od kojih izdavajamo najavljenu zamjenu azbestnih cijevi vodovoda od Dola do Ljubinja, zatim izgradnju autoputa u sjeveroistočnoj Bosni, uvođenje diferencirane stope PDV-a, moratorijum na prodaju prirodnih resursa i dr.
Također, zaustavljena je realizacija nekoliko obećanja koje je su dale partije koje čini aktuelnu Vladu RS, kada je upitanju oblast ekonomija. Zaustavljena je realizacija sljedećih obećanja: izgradnja HE “Krupa”, izgradnja nove velike hidroelektrane u Hercegovini, hidroelektrana Mrsovo, Hidroelektrana Buk bijela kao i projekat Gornji Horizonti.
Prema izjavi iz oktobra 2018. godine, predsjednik Socijalističke partije RS, Petar Đokić, koji je inače i ministar energetike i rudarstva u Vladi Republike Srpske, izjavio je kako želi da se nastave aktivnosti u kontekstu izgradnje Hidroelektrane Krupa.
Vezano za ovo obećanja, Koalicija za Vrbas, inače oponent ovog projekta, istakla je svojevremeno “kako nije urađena procjena utjecaja na životnu sredinu i okoliš”, te je u novembru 2018. godine odbijeno građenje brane za HE Krupa iz ekoloških razloga.
Na 37. sjednici Vlade RS, mjesto Krupa na Uni, proglašeno je i Parkom prirode, te će ova okolnost dodatno otežati realizaciju ovog projekta.
Projekat „Gornji Horizonti“ započeo je 2016. godine, a investitor je kineska kompanija China International Water and Electric Corporation. Ključni objekti višenamjenskog sistema „Gornji Horizonti“ su HE Nevesinje koja koristi vode akumulacije Zalomka i upušta ih u akumulaciju Nevesinje; HE Dabar koja koristi vodu iz akumulacije Nevesinje i prevodi vode rijeke Zalomke u Dabarsko polje; kanal kroz Dabarsko polje; derivacioni tunel koji povezuje Dabarsko i Fatničko polje; i derivacioni tunel koji povezuje Fatničko polje sa Bilećkom akumulacijom HE Bileća.
U okviru realizacije prve faze izgradnje završena je izgradnja tunela Dabar – Fatnica ukupne dužine 3.235 m i tunela Fatničko polje – Akumulacija Bileća dužine 15. 650 m, a u toku su pripremni radovi za izgradnju HE „Dabar“, centralnog objekta „Gornjih Horizonata“, kako se navodi u Programu javnih investicija RS za period 2019 – 2021.
U proteklom perodu, “HE Dabar“ kao projekat izgradnje u vrijednosti od 430 milona KM (u periodu 2019 – 2021 se, prema najavama Vlade RS planira uložiti oko 30 miliona KM). S tim u vezi, bio je raspisan i tender sa rokom prijave do 1. marta 2019. godine. Usljed žalbenog postupka kineskog konzorcija „CNEEC-RIKO“ tenderska procedura je obustavljena, te je konzorcij podnio tužbu Sudu BiH. Ono što ostaje otvoreno pitanje, je da li će u narednom periodu preduzeće „HE Dabar“ potpisati ugovor sa pobjednikom prethodnog tendera te platiti odštetu drugom konzorciju, ili će se pak i dalje čekati na odluku Suda BiH o sudbini projekta predloženog još 2011. Godine.
Prema izvještaju 10. zajedničke sjednice Vlade RS i Vlade Srbije, održane 28.2.2019. godine, predsjednik Vlade RS Radovan Višković, izjavio je: „Za manje od mjesec dana održali smo dvije sjednice Komiteta za energetiku Republike Srpske i Srbije i evo, danas smo usaglasili da projektima `Foča` i `Paunci` pridružimo i `Buk Bijelu`, te da na taj način zaokružimo gornji tok Drine.“
Međutim, ekološka dozvola izdana 2018. godine za gradnju hidroelektrane Buk Bijela je poništena u maju 2019. godine od strane Okružnog suda u Bajnaluci, te je u toku ponovni proces pribavljanja dozvola za gradnju.
Istinomjer se temom kašnjenja raspisivanja tendera za izgradnju ovog energetskog objekta bavio i u julu 2019. godine, o čemu više možete pročitati OVDJE.
Prema studiji izvodljivosti projekta, hidroelektrana Buk Bijela ima procijenjenu godišnju proizvodnju procijenjenu na 332,30 GWh. Procjena troškova projekta se kreće oko 185 miliona eura. U augustu 2018. osnovano je preduzeće „Hidroelektrana Buk Bijela“, u većinskom vlasnitštvu „Hidroelektrane na Drini“, koji su u konzorciju sa „Elektroprivredom RS“ u udjelu 80:20 pri osnivačkom kapitalu.
Tada je najavljeno da su u „toku su aktivnosti po pitanju provođenja tenderske dokumentacije za projektovanje, izgradnju i obezbjeđenje finansijskih sredstava putem kredita koje provodi Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva“.
Razvoj metalskog sektora u RS je obećanje koje je Istinomjer ocijenio kao prekršeno. Naime, u februaru 2019. godine, Fabrika motora specijalne namjene Pale otišla je u stečaj. U junu 2019. godine, objavljen je Javni poziv za prikupljanje ponuda radi izbora najboljeg ponuđača, u kojem Fabrika motora specijalne namjene a.d. Pale u sklopu rješavanja stečajnog postupka rasprodaje imovinu preduzeća, a prema medijskom izvještavanju, zbog stečaja je bez posla ostalo 69 radnika.
U prvoj godini dana rada Vlade RS ispunjena su 3 obećanja, i to obećanjanje o izgradnji mosta u Čelincu, zatim obećanje o izgradnji elektrofiltera u RiTE Ugljevik te obećanje koje se odnosilo na izgradnju i stvljanje u funkciju gondole od Pala do Jahorine.
Od obećanja na čijem ispunjavanju je započet rad mogu se izdvojiti projekti cestovne infrastrukture na Koridoru Vc, kao i brza cesta i autoput Sarajevo – Beograd. Također, provođene su aktivnosti na izgradnji ceste do Mrakovice, izgradnji graničnog prelaza u Novom Gradu, ali i na obećanim infrastrukturnim projektima u Banjaluci.
Shodno navedenom, jasno je da su se vlasti u Republici Srpskoj uglavnom radile na realizaciji lokalnih infrastrukturnih projekata dok je realizacija velikih projekata, poput projekta “Gornji Horizonti” te izgradnja hidroelektrana, zaustavljena.
Na čekanju je i dalje nekoliko obećanih reformskih zakona kao i uvođenje diferencirane stope PDV-a.
(Istinomjer.ba)