Započeto

Hidroelektrana Buk Bijela

Partije: SP RS | Oblasti: Ekonomija

Predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić je, kako su sa tribine u Foči održane 26. septembra 2018. godine izvijestile Nezavisne novine, kazao da se privode kraju pripreme za raspisivanje tendera za izbor partnera koji će za potrebe “Elektroprivrede Republike Srpske” izgraditi “Buk Bijelu” na koju se čeka 40 godina.

Došlo je vrijeme da počnemo sa realizacijom tog velikog projekta. Poslije toga, zajedno sa Srbijom, gradimo još dvije hidroelektrane, `Foču` i `Paunce` i to će biti najbolji znak da Hercegovinu i Srpsku vezujemo sa Srbijom i da Drinu koristimo na najbolji način.

Petar Đokić, 26. 9. 2018.

Obrazloženje

U trećoj godini mandata, premijer Republike Srpske Radovan Višković i premijerka Srbije Ana Brnabić položili su kamen temeljac za izgradnju HE Buk Bijela polovinom maja 2021. godine.

Izvor: socijalisti.ba

Premijerka Srbije Ana Brnabić i premijer Republike Srpske Radovan Višković 17. 5. 2021. godine položili su kod Foče kamen temeljac za izgradnju hidroelektrane Buk Bijela na rijeci Drini.

Izgradnju HE Buk Bijela će sa 220 miliona eura finansirati elektroprivrede Srbije i RS-a. U zajedničkom preduzeću hidro-energetskog sistema Gornja Drina preduzeće Elektroprivreda Srbije imat će udio od 51 posto, a Elektroprivreda Republike Srpske 49 posto vlasništva.

U junu 2020. godine, obnovljena je okolišna dozvola za gradnju HE Buk Bijela, nakon što je ekološku dozvolu, izdatu 2018. godine, u maju 2019. poništio Okružni sud u Bajnoj Luci. Projekat je u oktobru 2020. godine dobio zeleno svjetlo Konkurencijskog vijeća BiH. Početak izgradnje planiran je za 2021. godinu.

Podsjećamo i na to da je Radovan Višković u svom ekspozeu najavio da će tender za izvođenje radova na HE Buk Bijela biti raspisan 2019. godine, što se nije desilo, o čemu je Istinomjer pisao.

Prema studiji izvodljivosti projekta iz 2019. godine, hidroelektrana Buk Bijela ima godišnju proizvodnju procijenjenu na 332,30 GWh. Tada su investiocioni troškovi procijenjeni na 185 miliona eura, što je 35 miliona KM manje od procjene koja je javnosti data prilikom polaganja kamena temeljca, odnosno 220 miliona KM.

Vrijedno je spomena da se ekološka udruženja protive izgradnji hidrocentrale. Protiv projekta je i dio vlasti s državnog nivoa, koji upozorava da je zaobiđena BiH. Pokrenute su apelacije na Ustavnom sudu BiH i Vrhovom sudu RS-a.

Na Ustavnom sudu BiH od decembra 2020. godine nalazi se zahtjev 24 zastupnika Parlamentarne skupštine BiH, u kojem se traži očitovanje suda o odluci Vlade RS-a o utvrđivanju uslova za dodjelu koncesija za izgradnju i korištenje hidroelektrana na rijeci Drini, u opštini Foča. U apelaciji je navedeno kako odluke u vezi s državnom imovinom, poput rijeka na međunarodnim granicama, mogu biti donijete isključivo na nivou BiH.

Polaganje kamena temeljca komentarisali su i iz Ureda visokog predstavnika (OHR), iz kojeg su također podsjetili na odluku Ustavnog suda BiH, prema kojoj se vode smatraju državnom imovinom.

Dobro poznat stav visokog predstavnika je da su direktne strane investicije izrazito dobrodošle jer izravno podržavaju snažniji ekonomski rast BiH i prosperitet svih građana. Međutim, u ovom, kao i u svim ostalim slučajevima vezanim za strane investicije, razborito i pravno valjano postupanje bi garantiralo ulaganje na osnovu pravne sigurnosti i ugovorne predvidljivosti. S tim u vezi, visoki predstavnik podsjeća da je u svojoj prethodnoj praksi Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da se vode kao javna dobra smatraju državnom imovinom, a da to, kao i u slučaju susjednih i drugih država, uključuje i ‘kopnene vode’, te da bi odluke u vezi sa državnom imovinom trebale da se donose na nivou države BiH, s obzirom da država BiH ima isključivu nadležnost za odlučivanje o statusu državne imovine.

Saopštenje za javnost, OHR, 17. 5. 2021.

U govoru koji je održao na dan polaganja kamena temeljca, Višković je rekao da ne vidi ništa sporno u ovoj investiciji, tvrdeći da je koncesija u nadležnosti Komisije za koncesije Republike Srpske.

Granica između Republike Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine nije Drina u Brodu na Drini, nego je to isključivo teritorija Republike Srpske i koncesija je u nadležnosti Komisije za koncesije Republike Srpske. Vlada Srbije nije imala potrebe da razgovara sa nekim drugim, izuzev Vlade Republike Srpske.

Radovan Višković, 17. 5. 2021.

Izjava o izgradnji hidroenergetskog sistema Gornja Drina, koju su potpisali vlasti entiteta RS sa vlastima Srbije, temelji se na odredbama Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS-a, kojim su sve rijeke u tom bh. entitetu, uključujući Drinu, proglašene kao „unutrašnje vode RS-a“. Ustavni sud BiH je proglasio neustavnim ovo zakonsko rješenje, pojasnivši da rijeke predstavljaju imovinu kojom može raspolagati isključivo država.

Ukoliko imate dodatne informacije o ispunjenju ovog obećanja, pošaljite ih timu Istinomjera i mi ćemo ih, nakon provjere, uključiti u konačnu ocjenu ovog obećanja. Putem ove forme možete nam poslati i dokumente, fotografije ili video-snimke koji se odnose na ispunjenje ovog obećanja.


Pitajte Istinomjer!