U prvoj sedmici nakon Općih izbora 2022. Istinomjer je zabilježio veliki broj neistinitih tvrdnji domaćih političkih aktera/ki, po jedno ispunjeno i neispunjeno obećanje te jedan nedosljedan stav. Kroz opširnu analizu osvrnuli smo se i na problem velikog broja nevažećih listića na održanim izborima.
Nakon što je 13. hitna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH), koja je zakazana za 4.10.2022. godine, otkazana zbog nedostatka kvoruma, delegat u ovom zakonodavnom tijelu Nikola Špirić ustvrdio je da je mandat ovog doma okončan. Ovu Špirićevu tvrdnju demantuju Izborni zakon BiH i odluka Ustavnog suda donesena 2012. godine. U Izbornom zakonu BiH navodi se da “mandat članova predstavničkih organa izabranih na redovnim izborima traje četiri godine i teče od dana objavljivanja rezultata izbora u Službenom glasniku BiH”. S obzirom na to da još uvijek nisu istekle četiri godine od konstituirajuće sjednice Doma naroda, ovo zakonodavno tijelo je i dalje u mandatu, stoga smo tvrdnju Nikole Špirića ocijenili neistinitom.
Istinomjer je i dvije tvrdnje Mirka Šarovića ocijenio neistinitim. Komentarišući razliku u broju osvojenih glasova za člana Predsjedništva BiH između njega i Nebojše Radmanovića na Općim izborima 2002. godine (79.093), Šarović je ustvrdio da je “rijetko ko imao veću razliku u prethodnim izbornim ciklusima”. Međutim, rezultat Općih izbora iz 2006. godine demantuje Šarovićevu tvrdnju s obzirom na činjenicu da je razlika u broju osvojenih glasova Nebojše Radmanovića i Mladena Bosića u utrci za člana Predsjedništva BiH iznosila 156.851. Šarović je tom prilikom ustvrdio i da “prosječne plate trenutno iznose 900-1.000 KM”. Prema posljednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u Republici Srpskoj iznosila je 1.166 KM u augustu 2022. godine. S druge strane, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u Federaciji BiH iznosila je 1.122 KM.
Neistinitom je ocijenjena i jedna tvrdnja lidera SDA Bakira Izetbegovića. On je, komentarišući potez Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da premijera Federacije BiH Fadila Novalića stavi na crnu listu, rekao da je Novalić “samo obavijestio penzionere o urađenom tokom mandata”. Kako se navodi na zvaničnoj web stranici Ministarstva finansija SAD-a, Novalić se na listi našao zbog toga što je uoči Općih izbora 2018. godine “zloupotrijebio podatke o penzionerima u korist vlastite političke stranke i suprotno zakonima BiH”. Novalić je u pismu, koje je poslano pet dana uoči izbora održanih 7.10.2018. godine, zaista obavijestio penzionere/ke o onome što je Vlada FBiH uradila tokom mandata 2014 – 2018, ali ih je i indirektno pozvao da nastave podržavati “one koji rade za njihovu dobrobit”.
Istinomjer je u minuloj sedmici neistinitom ocijenio i tvrdnju lidera SDP-a BiH Nermina Nikšića koji je uporedio rad aktuelne Vlade FBiH s prethodnom ustvrdivši da je u godinama kada je on bio premijer FBiH vanjskotrgovinski deficit bio 4,5 milijardi KM, a da je sada 7,2 milijarde KM. U periodu kada je Nikšić bio premijer Federacije BiH vanjskotrgovinski deficit iznosio je 4,5 milijardi u 2014. i 2015. godini. Međutim, trenutni vanjskotrgovinski deficit manji je od iznosa koji je naveo Nikšić, te je on u 2021. godini iznosio 5,6 milijardi, a ne 7,2 milijarde KM. U periodu januar – august 2022. godine vanjskotrgovinski deficit iznosio je 5,3 milijarde KM.
Neistinitom smo ocijenili i tvrdnju glasnogovornika SNSD-a Radovana Kovačevića da članovi Centralne izborne komisije BIH (CIK BiH) “nikada ne bi mogli biti izabrani regularnom procedurom, jer ne ispunjavaju uslove”. Predstavnički dom PSBiH imenovao je u martu 2020. godine nova četiri člana Centralne izborne komisije BiH. S obzirom na to da je nadležna parlamentarna komisija kasnila s procedurom i kandidatskom listom, Predstavnički dom PSBiH imenovao je, u skladu s Izbornim zakonom BiH, nove članove/ice CIK-a BiH. Da su članovi/ice CIK-a BiH imenovani/e u skladu s Izbornim zakonom BiH i ustavnim uvlaštenjima Predstavničkog doma PSBiH, utvrdio je i Sud BiH, koji je kao paušalne ocijenio navode tužitelja da novoimenovani/e članovi/ice CIK-a BiH ne ispunjavaju zakonom propisane uslove i da imaju političku aktivnost.
I lider SNSD-a Milorad Dodik iznio je u protekloj sedmici neistinitu tvrdnju u pogledu eventualnog održavanja ponovnih izbora. Dodik je rekao da poništenje izbora podrazumijeva “nove kandidature”. Prema Izbornom zakonu BiH, CIK BiH može poništiti izbore u izbornoj jedinici ili na nekom biračkom mjestu ako ustanovi da je za vrijeme glasanja ili brojanja glasačkih listića došlo do nepravilnosti koje mogu uticati na rezultate izbora. Međutim, Dodikovu tvrdnju demantuje član 14.1 Izbornog zakona BiH kojim je definisano da se ponovni izbori provode na osnovu istih kandidatskih listi.
Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) i generalni direktor UKC RS Vlado Đajić ustvrdio je da je SNSD ove godine osvojio rekordan broj glasova u Banjoj Luci i da nikada nije zabilježeno 36.000 glasova u ovom gradu. Prema podacima CIK-a BiH od 6.10.2022. godine, SNSD je u osnovnoj izbornoj jedinici Banja Luka za Predstavnički dom PSBiH dobio 36.217 glasova, a za NSRS 32.725. Da SNSD na Općim izborima 2022. nije osvojio rekordan broj glasova, dokazuju rezultati općih izbora održanih 2010, 2014. i 2018. godine. Na općim izborima 2010. i 2014. godine SNSD je, u odnosu na rezultate CIK-a od 6.10.2022. godine, osvojio veći broj glasova i za Predstavnički dom PSBiH i za NSRS kako ukupno, tako i na nivou osnovne izborne jedinice Banja Luka. Na Općim izborima 2018. također je zabilježen veći broj glasova SNSD-a, osim glasova za NSRS u osnovnoj izbornoj jedinici Banja Luka (28.626).
Đajić je također tom prilikom ustvrdio da je Republika Srpska “država”. Ovu Đajićevu tvrdnju demantuju i Ustav BiH i Ustav RS, u kojima je Republika Srpska jasno definisana kao entitet u Bosni i Hercegovini. Istinomjer je tvrdnje Vlade Đajića da je “SNSD ove godine osvojio rekordan broj glasova u Banjaluci” i “da je Republika Srpska država” ocijenio neistinitim.
Predsjednik Naroda i pravde (NiP) Elmedin Konaković, komentarišući praksu kandidovanja aktuelnih načelnika/ca i gradonačelnika/ca na Općim izborima, ustvrdio je da Narod i pravda ne praktikuje ovakve stvari. Međutim, partija na čijem je čelu Konaković imala je kandidata na ovogodišnjim Općim izborima koji je prije dvije godine osvojio gradonačelnički mandat, a radi se o gradonačelniku Srebrenika Nihadu Omeroviću. On je bio nosilac liste NiP-a za Predstavnički dom PSBiH u izbornoj jedinici 5A. S obzirom na navedeno, Istinomjer je ovu tvrdnju Elmedina Konakovića ocijenio neistinitom.
Istinomjer je neistinitom ocijenio i tvrdnju još uvijek aktuelnog zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo Harisa Zahiragića da su SAD “garant Daytona”. Podsjećamo, riječ “garant” se uopće ne spominje u Dejtonskom mirovnom sporazumu, te se u tom kontekstu koristi izraz “svjedoci”, a SAD se u Dejtonskom sporazumu, pored drugih država, navode kao zemlja svjedok.
I aktuelna predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović iznijela je tokom jednog gostovanja veći broj neistina koje je Istinomjer ocjenjivao u više navrata. Ona je tako ustvrdila da visoki predstavnik nema pravo da nameće odluke, ali i da nije prošao redovnu proceduru imenovanja. Visoki predstavnik u BiH ima pravo da nameće odluke kroz tzv. bonska ovlaštenja, dok redovna procedura imenovanja visokog predstavnika ne postoji, što potvrđuje i slučaj imenovanja Christiana Schwarz-Schillinga 2005. godine.
Cvijanović je tokom gostovanja ustvrdila i da je BiH “sastavljena od jedne republike i jedne federacije”, te je i ova tvrdnja ocijenjena neistinitom s obzirom na činjenicu da je Bosna i Hercegovina proglasila nezavisnost od SFRJ 1. marta 1992. godine. BiH je već u aprilu iste godine priznata kao nezavisna i suverena država, a entiteti Republika Srpska i Federacija BiH nikada nisu bili priznati kao države.
Lider PDP-a Branislav Borenović također je iznio neistinitu tvrdnju tokom protekle sedmice u pogledu broja zaposlenih, ustvrdivši da je u Republici Srpskoj “manje zaposlenih” te da plate i penzije nisu adekvatne. Ipak, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, broj zaposlenih 2017. godine iznosio je 260.608. U narednim godinama taj se broj povećavao, da bi u 2021. godini iznosio 279.030. Prema posljednjim podacima, na dan 31.3.2022. broj zaposlenih u RS bio je 284.260. Zabilježen je i blagi porast prosječne neto plaće, odnosno bruto plaće od 2017. do 2018. godine.
Zabilježili smo i poluistinitu Borenovićevu tvrdnju o ekonomskoj razmjeni Republike Srpske s Njemačkom. Borenović je ustvrdio da RS s Njemačkom ima “najveću ekonomsku razmjenu” te da su “Njemačka, Srbija i Italija tri najveća spoljnotrgovinska partnera s kojima RS ostvaruje preko 40% uvoza i izvoza”. Ukupna razmjena entiteta RS s Njemačkom u 2021. godini iznosila je 9,72%, dok je ukupan iznos razmjene RS s Njemačkom, Italijom i Srbijom u 2021. godini procentualno iznosio 41,2%,
Istinomjer je u prethodnoj sedmici zabilježio jedno ispunjeno obećanje. Ministrica za odgoj i obrazovanje KS Naida Hota-Muminović najavila je u junu ove godine da će u narednoj školskoj godini učenici/e od 5. do 9. razreda osnovne škole dobiti besplatne udžbenike. Iz Vlade KS saopćeno je da se radi o nabavci vrijednoj četiri miliona KM. Prema informacijama koje je Istinomjer dobio iz resornog ministarstva krajem septembra, svi udžbenici su distribuirani u škole i dodijeljeni učenicima/ama početkom školske godine.
Neispunjenim je ocijenjeno obećanje gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića iz augusta ove godine da bi igralište pored Sokolskog doma u ovom gradu trebalo biti otvoreno do kraja septembra. Prema informacijama koje smo dobili iz GU Banjaluke, izvođač radova uveden je u posao polovinom augusta, a rok za izvođenje radova je 180 dana.
Istinomjer od prošle sedmice prati i najavu predsjednika SNSD-a Milorada Dodika da će do kraja ove godine biti imenovana nova Vlada RS i da će biti usvojen budžet za narednu godinu.
U sedmici iza nas zabilježili smo i nedosljedan stav Ibrahima Hadžibajrića. Naime, zamjenik NES-a i načelnik Općine Stari Grad Sarajevo ustvrdio je da mu “obraz nije mogao dozvoliti” da bude nosilac liste NES-a za Skupštinu KS. Međutim, iako se usprotivio praksi načelnika/ca i gradonačelnika/ca koji su od građana/ki dobili/e mandate na lokalnim izborima da bi se onda na polovini svojih tekućih mandata kandidovali na općim izborima za neka od zakonodavnih tijela, a zatim prepustili taj mandat sljedećem kandidatu/kinji na listi, simptomatično je da je upravo Hadžibajrić 2018. godine učinio isto kada se kandidovao ispred Nezavisne bosanskohercegovačke liste za Skupštinu KS. On je tada osvojio mandat, ali ga je prepustio Fahrudinu Pecikozi.
Nakon što su biračka mjesta u Bosni i Hercegovini zatvorena 2. oktobra u 19 sati, uslijedilo je brojanje glasova birača/ica koji/e su svoje pravo glasanja iskoristili/e na Općim izborima u BiH. Nedugo nakon početka brojanja glasova pažnju javnosti privukli su podaci koji su se odnosili na nevažeće listiće za nivo Predsjedništva BiH i Predstavnički dom PSBiH. Ubrzo je postalo jasno da je broj nevažećih listića dostigao onaj koji je CIK BiH registrovao na Općim izborima 2018. godine. Više o ovoj temi čitajte u Istinomjerovoj analizi Enorman broj nevažećih listića u BiH – anomalija koja je postala normalnost.
(Istinomjer.ba)