Nakon što su biračka mjesta zatvorena u 19 sati, uslijedilo je brojanje glasova birača/ica koji/e su svoje pravo glasanja iskoristili/e na Opštim izborima u BiH održanim 2.10.2022. godine. Osim prvih rezultata koje je objavila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), pažnju javnosti privukli su i podaci koji su se odnosili na nevažeće listiće za nivo Predsjedništva BiH i izbore za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH (ZD PSBiH).
Ubrzo je postalo jasno da je broj nevažećih praznih listića, kao i nevažećih listića po drugim kriterijima, dostigao onaj koji je CIK BiH registrovao na Opštim izborima 2018. godine.
Podsjećamo, tada je za nivo Predsjedništva BiH u izbornoj jedinici Federacija BiH nevažećih praznih listića u glasačkim kutijama bilo 35.893, a nevažećih po drugim kriterijima 40.089.
Za isti nivo, ali u izbornoj jedinici Republika Srpska, ti brojevi iznosili su 22.496, odnosno 21.781, što je ukupno iznosilo 120.259, odnosno 6,63% od ukupnog broja onih koji su glasali za taj nivo.
Kada se radi o glasanju za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, na Opštim izborima 2018. godine u Federaciji BiH 52.160 listića bilo je prazno, a 43.684 bila su nevažeća po drugim kriterijima, dok je za isti nivo u Republici Srpskoj praznih listića bilo 32.804, a po drugim kriterijima 27.796.
Nakon što je CIK BiH obradio 92,34% biračkih mjesta, jasno je bilo da je situacija po ovom pitanju jednako loša i na Opštim izborima 2022. godine kako za predsjednički, tako i za nivo zakonodavne vlasti u BiH.
Broj praznih listića nakon gotovo 93% obrađenih biračkih mjesta za Predsjedništvo BiH iznosi 39.562 u Federaciji BiH te 22.501 u Republici Srpskoj, a nevažećih po drugim kriterijima 25.791, odnosno 16.298.
Ni za ZD PSBiH situacija nije ništa bolja, naprotiv. Naime, na obrađenih 83,42% biračkih mjesta u Federaciji BiH praznih listića bilo je već 44.816, a nevažećih po drugim osnovama 29.398. Što se tiče izborne jedinice Republika Srpska, na gotovo 90% biračkih mjesta ti brojevi iznosili su 30.993, odnosno 18.124 listića, što iznosi čak 8,77% od ukupnog broja birača/ica koji/e su izašli/e na izbore za navedene procente obrađenih biračkih mjesta.
U zbiru, za navedene nivoe broj praznih i nevažećih listića po drugim kriterijima iznosi više od 204.483, te će još rasti s obzirom na to da sva biračka mjesta u momentu pisanja ovoga teksta nisu bila obrađena, odnosno rezultati nisu konačni.
INFO BOX:
Istinomjer je 4.10.2022. godine poslao upit Centralnoj izbornoj komisiji BiH u kojem smo naveli da je broj nevažećih listića za predsjednički i nivo Zastupničkog doma PSBiH na Opštim izborima BiH već dostigao onaj iz 2018. godine te, u vezi s tim, zamolili za komentar. Međutim, odgovore na pitanja da li i šta CIK BiH namjerava poduzeti kada se radi o utvrđivanju razloga ovolikog broja nevažećih listića te da li CIK BiH u budućnosti planira eventualne aktivnosti čiji bi cilj bio smanjenje broja nevažećih listića na izborima u BiH do momenta objavljivanja ovog teksta nismo dobili.
I ranije, na Opštim izborima 2014. godine, za nivo Predsjedništva BiH u Federaciji BiH registrovano je 83.375 nevažećih listića po navedenim osnovama, a u Republici Srpskoj 53.952, dok su za zakonodavnu vlast ti brojevi iznosili 97.720, odnosno 58.809, što je u zbiru više od 156 hiljada.
Koalicija “Pod lupom”, u čijem je fokusu unapređenje izborne kulture i procesa u BiH, krajem oktobra 2018. godine uputila je zahtjev CIK-u BiH da naloži novo brojanje svih nevažećih glasačkih listića za izbor članova Predsjedništva BiH i da utvrdi razloge nevažećih glasačkih listića, posebno u kategoriji listića koji su nevažeći po drugim kriterijima.
“Uz zahtjev je dostavljena lista biračkih mjesta gdje su bili prisutni posmatrači Koalicije ‘Pod lupom’, a zabilježeni su enormno visoki procenti nevažećih glasačkih listića za izbor članova Predsjedništva BiH”, navedeno je tom prilikom iz Koalicije, iz koje su ustvrdili da se radilo o ukupno 559 redovnih biračkih mjesta, što predstavlja 10,4 % od ukupnog broja ovih biračkih mjesta.
Na ovih 559 biračkih mjesta procenat nevažećih glasačkih listića veći je od devet odsto. Na čak 143 biračka mjesta taj procenat veći je od 15 odsto.
Koalicija “Pod lupom”, 25.10.2018.
CIK BiH nije naložio ponovno brojanje nevažećih listića, ali su pojedini/e tadašnji/e članovi/ice nešto ranije iznijeli/e svoje mišljenje o ovolikom broju nevažećih listića. Tako je Irena Hadžiabdić, nekoliko dana nakon održanih Opštih izbora 2018. godine, ustvrdila da je i na prošlim izborima prosjek nevažećih listića bio 7,68 te, rekavši da je to određena poruka birača, dodala:
Polovica su prazni i to možemo shvatiti kao određenu poruku birača.
Irena Hadžiabdić, 10.10.2018.
S druge strane, njen kolega Vlado Rogić veliki broj nevažećih listića na državnom nivou tada je vidio kao posljedicu složenog načina glasanja, brojnih nivoa vlasti na velikom formatu glasačkog listića i kandidatskih preferencija, što, kako je rekao, stvara konfuziju, prvenstveno kod starijih glasača/ica.
To sve utječe i kod starijih i slabovidnih birača na pogreške. Pored toga, veliki je broj i praznih listića, pogotovo kada je u pitanju entitetsko glasanje za Predsjedništvo BiH. I u prošlom izbornom ciklus i tijekom ovoga imali smo pozive mnogih značajnih ljudi da se ne glasuje za člana Predsjedništva ili da se ostave prazni glasački listići u znak bunta protiv takvog načina glasanja. Dobro bi bilo da se uradi znanstvena analiza kako bi se ovaj broj što više smanjio.
Vlado Rogić, 10.10.2018.
Slično kao i Hadžiabdić, i Rogić je dodao kako smatra da su šaranje listića, crtanje karikatura ili dopisivanje novih imena i slično prije svega odraz bunta protiv ukupnog stanja u zemlji, a ne samo problem nevažećeg listića ili pitanje izbornih manipulacija koje ipak ne isključuje potpuno, ali ih ni ne stavlja pri vrhu uzroka ove pojave.
Rezultate bilo kakve znanstvene analize, koju je spomenuo Rogić, javnost u BiH nije imala priliku da vidi, a da problem s velikim brojem nevažećih glasačkih listića seže više od decenije unazad, te da se do danas ništa nije promijenilo, svjedoči i intervju tadašnje predsjednice CIK-a BiH Irene Hadžiabdić, koji je dala za Nezavisne novine 16.10.2010. godine, samo nekoliko dana nakon održanih Opštih izbora.
Na pitanje kako objasniti toliki procenat nevažećih glasačkih listića za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, odnosno najjednostavnijih listića, na kojima su glasači/ce birali/e između svega tri opcije, članica CIK-a BiH tada je odgovorila:
Ne želim ulaziti u nagađanja o razlozima. Međutim, stoji činjenica da smo na općim izborima 2006. godine za taj isti nivo imali 8,73 odsto nevažećih glasačkih listića, od toga nepropisno popunjenih 2,69 odsto, a praznih 6,60 odsto. Tada, nažalost, nismo radili dublju analizu i istraživali broj nevažećih listića zbog činjenice da je razlika u broju glasova između kandidata bila tolika da ni broj nevažećih listića nije mogao uticati na izborni rezultat. Ove godine, kako smo javnost u više navrata informisali, vršimo detaljne provjere i kada budemo imali utvrđene rezultate imat ćemo i bolji uvid u razloge za broj nevažećih listića.
Irena Hadžiabdić, 16.10.2010.
Hadžiabdić je dodala da je, s obzirom na složenost ukupnog izbornog procesa u BiH, svakako neophodna stalna edukacija birača/ica, podsjetivši da je CIK BiH odmah nakon raspisivanja izbora započeo sa serijom kampanja namijenjenih biračima/cama kako u zemlji, tako i u inostranstvu.
O mogućnosti poništavanja izbora zbog velikog broja nevažećih listića, koje je tada tražio PDP, Hadžiabdić je pojasnila da, ako po rješavaju zahtjeva političkih subjekata CIK BiH ustanovi nepravilnosti koje mogu uticati na izborni rezultat, CIK BiH ima mogućnost da poništi izbore ili na određenom biračkom mjestu, ili u izbornoj jedinici.
Na kraju razgovora o ovoj temi, na pitanje novinara zašto smatra da se veliki broj nevažećih glasačkih listića može gledati kao bojkot na “diskriminatorske odredbe Izbornog zakona BiH”, koje se tiču izbora predstavnika nacionalnih manjina u BiH, Hadžiabdić je rekla da nikada nije izjavila da je riječ o bojkotu u vezi s izborom predstavnika nacionalnih manjina, ali i obrazložila čime se još, po njenom mišljenju, može objasniti veliki broj praznih listića:
Rekla sam da se postojanje velikog broja praznih glasačkih listića može vezati za nemogućnost da predstavnici jednog naroda imaju svoje kandidate na svim nivoima. Na primjer, Bošnjaci i Hrvati u RS nemaju kandidata iz svog naroda za člana Predsjedništva BiH, nego na glasačkom listiću imaju kandidate iz reda srpskog naroda. Isti slučaj je sa biračima srpske nacionalnosti u FBiH. Ovakve odredbe Izbornog zakona, kao što znate, baziraju se na Ustavu BiH.
Irena Hadžiabdić, 16.10.2010.
I dok u Bosni i Hercegovini, kao što vidimo, već decenijama javnost sluša razna “objašnjenja” o razlozima konstantnog pojavljivanja velikog broja nevažećih listića, te dok se u tom pogledu ništa ne mijenja, u državama s usvojenim osnovnim demokratskim standardima stvari su bitno drugačije.
Tako je, primjera radi, na predsjedničkim izborima u Sloveniji 2017. godine ukupan broj nevažećih listića iznosio 9.255, odnosno tek 1,28% od ukupnog broja glasača/ica koji/e su izašli/e na izbore. Govoreći o izborima za slovenački parlament, na izborima 2014. godine, 2018. i 2022. godine procenti nevažećih listića iznosili su 1,3 %, 1,14 %, odnosno 0,92 %.
I u susjednoj Hrvatskoj na predsjedničkim izborima 2005. i 2009. godine zabilježeno je tek 1,59 odnosno 1,36 % nevažećih listića, dok je u drugom krugu predsjedničkih izbora 2019. godine, između Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića, zabilježen nešto veći procenat, i on je iznosio 4,36 %.
No, da je postojalo racionalno objašnjenje za ovaj skok procenta nevažećih listića, svjedočila je izjava tadašnjeg kandidata u prvom krugu Miroslava Škore.
On je 30.12.2019. godine pred drugi krug glasanja uputio poruku svom biračkom tijelu da ne može dati savjet za koga ono da glasa, ali je poručio da će on na glasačkom listiću dopisati i zaokružiti “hrvatski narod”:
Svakako ću izaći na izbore i neću dozvoliti da manipuliraju mojim listićem. Uzet ću svoj listić na biračkome mjestu i vlastitom kemijskom olovkom zaokružiti, ali ne ni broj 1 ni broj 2. Nadopisat ću i zaokružiti broj 3 – VAS, svoj hrvatski narod. Znam da će me ovo još jednom učiniti metom napada, ali ja za manje zlo i ovaj postojeći sustav više ne mogu i neću glasovati. Vi ste meni dali svoj glas u prvome krugu, a ja ću vama svoj u drugome, dok zajedno na parlamentarnim izborima ne pometemo ovu oligarhiju i vratimo Hrvatsku narodu!
Miroslav Škoro, 30.12.2019.
Nakon što su rezultati objavljeni, te se ispostavilo da se više od 4% nevažećih listića našlo u glasačkim kutijama, reagovali su predsjednik HDZ-a Andrej Plenković i Ivan Anušić, šef izbornog štaba Kolinde Grabar-Kitarović.
“S obzirom na to da smo imali više od 4,6 posto nevažećih listića, što je enorman broj nevažećih listića, to znači da je dio hrvatskih birača tendenciozno poništio glasove, što znači da bi bilo 10-ak tisuća glasova razlike da nije bilo poništenih listića”, izjavio je Plenković i dodao da birači svoje biračko pravo mogu manifestirati ovako, “ali to je ispod razine ljudi koji, kad im i daju naputke, to čine na ovakav način”.
I Anušić je izrazio uvjerenje da je “traženje da se listići poništavaju, da se ne glasa za kandidata, dovelo do ovog rezultata” te dodao da to nije mudro i da su oni koji su to uradili pogriješili:
Jer, budućnost će donijeti neke stvari koje neće biti toliko dobre koliko su oni mislili s time što će poništiti listić. Nažalost, oni su odlučili to tako napraviti. Vidjet ćete da će biti preko 5 posto nevažećih listića i to će biti možda i najveći problem ovih izbora.
Ivan Anušić, 5.1.2022.
S druge strane, u Bosni i Hercegovini enigma zvana enorman broj i procenat nevažećih listića i dalje ostaje neriješena. U Završnom izvještaju OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) o Opštim izborima 2018. godine u kontekstu nevažećih listića navodi se:
Zabrinjavajuće je da je broj nevažećih glasačkih listića za razne utrke dostigao iznos od 7 posto. Značajan broj tih glasačkih listića bio je prazan a sagovornici ODIHR IPM smatraju da je to bio protestni glas. Uz to, složenost glasačkog listića je možda zbunila birače. Ova činjenica podvlači potrebu za dodatnim obrazovanjem birača i ostalim naporima da se smanji visok broj nevažećih glasova na budućim izborima.
OSCE/ODIHR, 25.1.2019.
S obzirom na to da enorman broj nevažećih listića spada u tzv. tehnički aspekt izbornog procesa, treba podsjetiti da je CIK BiH i na 64. sjednici, održanoj 15.9.2021. godine, donio Zaključak o usvajanju Inicijative za donošenje zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, a čiji je cilj, pored ostalog, bio i unapređenje izbornog procesa u tom segmentu.
Iz CIK-a je potvrđeno da su po mišljenju OSCE-a/ODIHR-a predložene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH “široke i pokazuju značajan napredak u preispitivanju nekih preporuka koje su formulirale prethodne izborne posmatračke misije ODIHR-a.”
No, iako je CIK BiH konačan tekst Inicijative za donošenje zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, a skladu s nadležnostima iz člana 2.9 stav (1) tačka 16) Izbornog zakona BiH, uputio Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine na usvajanje, sve to nije bilo dovoljno da se prijedlog nađe na dnevnom redu najvećeg zakonodavnog tijela u našoj zemlji.
Iako, kako što vidimo, problem velikog broja nevažećih listića na Opštim izborima u Bosni i Hercegovini seže dugi niz godina unazad, do danas se nadležne institucije njime nisu ozbiljno pozabavile.
Da li će i na koji način CIK BiH reagovati nakon Opštih izbora 2022. godine, ostaje da se vidi, ali s obzirom na enorman broj nevažećih glasačkih listića koji se pojavljuje i ovog puta, javnost s pravom traži odgovore, izražavajući svoje sumnje u integritet izbornog procesa, pri čemu su nevažeći listići samo jedan dio koji ga dovodi u pitanje.
(Istinomjer.ba)