Neistina

Šarović o prosječnoj plati u RS i rezultatima prethodnih izbora

Lider SDS-a Mirko Šarović gostovao je 29.9.2022. godine u emisiji “Izborna kronika” na TV K3. Komentarišući potrebu za povećanjem prosječne plate u Republici Srpskoj i razliku u broju osvojenih glasova za člana Predsjedništva BiH u prethodnim izbornim ciklusima, Šarović je iznio dvije neistinite tvrdnje.

Screenshot: TV K3

Govoreći o razlici u broju osvojenih glasova koje su na Općim izborima 2002. godine ostvarili on i Nebojša Radmanović, Šarović je ustvrdio da je “rijetko ko imao veću razliku u prethodnim izbornim ciklusima”.

Pa ja mislim da je posljednjih nekoliko izbornih ciklusa rijetko ko imao neku veću razliku.

Mirko Šarović, 29.9.2022.

Na Općim izborima 2002. godine Mirko Šarović je u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda pobijedio tadašnjeg kandidata SNSD-a Nebojšu Radmanovića s razlikom od 79.093 glasa.

Na narednim Općim izborima, održanim 2006. godine, Radmanović je osvojio 287.675 glasova, odnosno 53,26% od ukupnog broja. Po broju osvojenih glasova slijedio ga je Mladen Bosić iz SDS-a sa 130.824 osvojena glasa, tj. 24,22% od ukupnog broja glasova. Razlika u broju osvojenih glasova Radmanovića i Bosića na Općim izborima 2006. godine iznosila je 156.851 glas, što je gotovo duplo veća razlika od razlike u broju osvojenih glasova za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda iz 2002. godine, na koju se referisao Šarović.

Vrijedi podsjetiti da je na istim Općim izborima (2006) Haris Silajdžić (SBiH) pobijedio u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda s razlikom od 196.657 glasova u odnosu na tadašnjeg kandidata SDA Sulejmana Tihića, koji je bio drugi po broju osvojenih glasova.

I na Općim izborima 2010. godine veća razlika u broju osvojenih glasova zabilježena je između Željka Komšića i Borjane Krišto u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog rada. Tada je Komšić osvojio 337.065, dok je Krišto osvojila 109.758 glasova. U ovom slučaju, razlika u broju osvojenih glasova iznosila je 227.307.

S obzirom na to da je Mirko Šarović spomenutu tvrdnju iznio prije održavanja Općih izbora 2022, Istinomjer preliminarne rezultate CIK-a neće uzeti u obzir prilikom ocjenjivanja. Prema dostupnim preliminarnim rezultatima CIK-a, Željka Cvijanović u trenutku objavljivanja ovog teksta ima oko 95.000 glasova više od Šarovića te je izvjesno da će Cvijanović pobijediti u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda.

S obzirom na to da je u navedena dva izborna ciklusa zabilježena veća razlika u broju osvojenih glasova pojedinih kandidata/kinja za člana Predsjedništva BiH od razlike u broju osvojenih glasova Šarovića i Radmanovića na Općim izborima 2002. godine, Istinomjer izjavu Mirka Šarovića da je “rijetko ko imao veću razliku” ocjenjuje neistinitom.

O prosječnim platama

U kontekstu potrebe za povećanjem plata, Šarović je ustvrdio da “prosječne plate trenutno iznose 900-1.000 KM”:

Pođite za nama da obezbijedimo ovoj zemlji u prvom mandatu prosječnu platu od 1.800 KM, a sada je 900-1.000 KM. Znači za skoro duplo više, i možemo to, to je ostvarivo.

Mirko Šarović, 29.9.2022.

Potrebno je naglasiti da se za obračun plate u Federaciji BiH i Republici Srpskoj koriste različite metodologije, te u Republici Srpskoj nema neoporezivih dijelova plate, osim ličnog odbitka.

U članu 11. Zakona o porezu na dohodak Republike Srpske navodi se sljedeće:

(1) Dohodak od ličnih primanja su sva direktna i indirektna plaćanja iz radnog odnosa i obuhvataju: 1) isplate bruto plate i druge bruto isplate zaposlenom, uključujući regres, topli obrok, plaćanje prekovremenog rada, bonuse, naknade i dodatke na uslove rada

Zakon o porezu na dohodak Republike Srpske

S druge strane, član 15. Zakona o porezu na dohodak FBiH kao rashode koji su predmet odbitka spominje, između ostalog, i sljedeće:

(5) Rashodi koji su predmet odbitka su i: 1) godišnje takse ili obaveze plaćene stručnim udruženjima ili strukovnim komorama, ukoliko su vezani uz ekonomsku aktivnost poreznog obveznika, 2) naknade za ishranu za vrijeme rada (topli obrok) zaposlenicima u prostorijama poslodavca u iznosu koji ne prelazi visinu utvrđenu posebnim propisima, 3) rashodi koji su nastali korištenjem automobila za obavljanje samostalne djelatnosti poreznog obveznika, uključujući gorivo i održavanje automobila…

Zakon o porezu na dohodak Federacije BiH

Kako su ranije za Istinomjer pojasnili iz Republičkog zavoda za statistiku, zaposleni/e u RS koji primanja ostvaruju preko budžeta nemaju topli obrok kao zasebnu kategoriju, odnosno naknada za topli obrok ulazi u iznos osnovne plate i ne može se posebno iskazati.

Analizu o tome koliko radnika/ca u BiH zarađuje prosječnu platu možete pročitati u Istinomjerovoj analizi objavljenoj u maju ove godine.

Prema posljednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna neto plata u Republici Srpskoj iznosila je 1.166 KM u augustu 2022. godine. U prvom mjesecu 2022. godine prosječna neto plata iznosila je 1.042 KM, a u februaru i martu 1.091 KM. U aprilu 2022. godine prosječna neto plata iznosila je 1.094 KM, a narednog mjeseca 1.105 KM. Prosječna plata bila je nešto viša u junu i iznosila je 1.157 KM, a u julu 1.160 KM.

Shodno podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u julu 2022. godine iznosila je 1.122 KM. U januaru 2022. godine prosječna neto plata u Federaciji iznosila je 1.045 KM, a u februaru 1.046 KM. U martu 2022. godine prosječna plata iznosila je 1.096 KM, a narednog mjeseca 1.080 KM. U maju 2022. godine prosječna neto plata iznosila je 1.110 KM, a u junu 1.115 KM.

S obzirom na to da je prosječna neto plata u Republici Srpskoj bila veća nego što je ustvrdio Šarović te uzimajući u obzir da je prosječna plata nešto viša u Federaciji BiH, Istinomjer tvrdnju Mirka Šarovića da prosječna plata iznosi “900-1.000 KM” ocjenjuje neistinitom.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!