Načelnik Općine Stari Grad i zamjenik predsjednika Narodnog evropskog saveza (NES) Ibrahim Hadžibajrić tokom gostovanja na TVSA 5. oktobra 2022. godine govorio je o rezultatima Općih izbora u BiH, kao i aktuelnim aktivnostima u općini na čijem je čelu.
Između ostalog, Hadžibajrić je u odgovoru na pitanje da li je trebao biti nosilac liste NES-a za Skupštinu Kantona Sarajevo na ovogodišnjim izborima odgovorio da mu to “obraz nije mogao dozvoliti”.
Stav moj i princip je takav da ja nisam se želio staviti, jer jednostavno, šta, trebao je Ibrahim povući 5, 6, 7 hiljada glasova, ostali da povuku još 4, 5, da uzmemo ta 2, 3, 4 eventualno mandata, da se ja povučem, da dadnem nekom drugom mandat? Čak su neki otvoreno to i govorili u predizbornim kampanjama, da će se povući, vratiti na svoje mjesto. Eh sad, ja ne mogu da razumijem i taj svijet, te građane, da toliko može biti zaluđen, da ne kažem nešto drugo, dakle u oči ti govori, laže ti, proći ću, ali ću se povući. Prema tome, jednostavno to moj obraz nije mogao dozvoliti.
Ibrahim Hadžibajrić, 5.10.2022.
Iako se u ovom izlaganju jasno usprotivio praksi načelnika/ca i gradonačelnika/ca koji su od građana/ki dobili mandate na lokalnim izborima da bi se onda na polovini svojih tekućih mandata kandidovali na općim izborima za neka od zakonodavnih tijela, a zatim prepustili taj mandat sljedećem kandidatu/kinji na listi, simptomatično je da je upravo Hadžibajrić 2018. godine učinio isto.
Tada se, dok je obavljao funkciju načelnika Općine Stari Grad, kandidovao ispred Nezavisne bosanskohercegovačke liste za Skupštinu Kantona Sarajevo i kao nosilac liste osvojio 5.715 glasova, što mu je bilo dovoljno da uđe u ovo zakonodavno tijelo. Međutim, Hadžibajrić je taj mandat prepustio Fahrudinu Pecikozi.
Izborni zakon BiH ne zabranjuje praksu da se aktuelni načelnici i gradonačelnici na pola svog mandata na lokalnom nivou kandiduju i na opštim izborima za neku zakonodavnu funkciju. Ono što nalaže u svom članu 1.8. jeste da “jedno lice može obavljati najviše jednu neposredno izabranu javnu dužnost ili najviše jednu neposredno i jednu posredno izabranu dužnost, osim ako ovim zakonom nije drugačije regulisano” te da je nespojivo istovremeno vršenje ovih funkcija s vršenjem funkcija u izvršnim organima vlasti, osim u periodu dok se ne konstituišu izvršni organi vlasti izabrani na redovnim izborima u istom izbornom ciklusu.
Pod izvršnom funkcijom, u smislu ovog člana, podrazumijeva se Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, predsjednik i potpredsjednici Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, uključujući premijera, Vlada Republike Srpske, uključujući predsjednika Vlade, Vlada Brčko Distrikta BiH, kantonalna vlada, gradonačelnik, zamjenik gradonačelnika, gradska vlada, načelnik općine, zamjenik načelnika općine, rukovodeći službenici koje je imenovao načelnik općine, te ostale izvršne funkcije utvrđene zakonom.
Od 146 načelnika/ca i gradonačelnika/ca koji su nakon Lokalnih izbora 2020. godine osvojili četverogodišnje mandate u svojim lokalnim zajednicama, njih 30 našlo se na listama za sve nivoe zakonodavne vlasti na Općim izborima 2022. godine, o čemu je Istinomjer pisao u analizi “Kome ide glas kada se glasa za aktuelne načelnike na Opštim izborima?”.
Prema preliminarnim podacima Centralne izborne komisije BiH (CIK), stranka čiji je član Hadžibajrić je na 76,31% obrađenih biračkih mjesta na Općim izborima 2022. godine za Skupštinu Kantona Sarajevo osvojila 4.807, odnosno 3,05% glasova, što bi bilo dovoljno za jedan mandat u Skupštini.
Hadžibajrićev stav da mu “obraz nije mogao dozvoliti” da se kandiduje na Općim izborima 2022. godine dok obavlja funkciju načelnika Općine, iako je to uradio četiri godine ranije, Istinomjer ocjenjuje nedosljednim.
(Istinomjer.ba)