Istinomjer je u sedmici iza nas zabilježio niz neistinitih i neutemeljenih tvrdnji, a među ocijenjenim političkim akterima/kama našli/e su se, između ostalih, Milorad Dodik, Draško Stanivuković, Benjamina Karić, Maria Zakharova, Željko Komšić i drugi. Također, Istinomjer se kroz analize osvrnuo i na druge aktuelne teme.
I tokom prošle sedmice zabilježili smo niz neistinitih i neutemeljenih tvrdnji domaćih i stranih aktera – pet neistinitih i dvije neutemeljene.
Tvrdnja člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a Milorada Dodika da angažman trupa EUFOR-a zavisi od odluke Predsjedništva BiH ocijenjena je kao neistinita s obzirom na činjenicu da konačnu odluku o međunarodnim snagama u BiH donosi Vijeće sigurnosti UN-a, koje svake godine odlučuje hoće li im biti produžen mandat, a posljednja takva odluka donesena je u novembru 2021. godine.
Neistinitom je ocijenjena i tvrdnja gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića da je, osim obećanja o sufinansiranju vrtića i donošenja odluke o neradnoj nedjelji, ispunio sva ostala predizborna obećanja. Istinomjer je Stanivukovićeva predizborna obećanja izdvojio iz programa “Nova Banjaluka”, koji je bio dostupan na Stanivukovićevoj web stranici u predizbornoj kampanji, a nakon uklanjanja, moguće mu je pristupiti putem arhiviranog linka. Ipak, osim obećanja o sufinansiranju vrtića i neradnoj nedjelji, koje je Stanivuković spomenuo kao jedina dva neispunjena, na još dva obećanja iz programa “Nova Banjaluka” Gradska uprava nije vršila nikakve mjere ka njihovom ispunjenju. Na ostalim Stanivukovićevim obećanjima zabilježene su određene ili značajne aktivnosti ka realizaciji, ali nijedno još uvijek nije ispunjeno, suprotno gradonačelnikovoj tvrdnji.
Istinomjer se bavio i tvrdnjom poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igora Žunića da je zastupnik njemačkog parlamenta (Bundestag) Adis Ahmetović “izgubio funkciju izvjestitelja Bundestaga za Zapadni Balkan”. Budući da funkcija “izvjestitelja Bundestaga za Zapadni Balkan” ne postoji u njemačkom parlamentu te da je Ahmetović unutar Bundestaga jedan od 46 članova Vanjskopolitičkog odbora, a 12. januara 2022. godine imenovan je za izvjestitelja SPD-a za Zapadni Balkan u radnoj grupi za vanjsku politiku u Bundestagu, spomenuta izjava ocijenjena je neistinitom.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić dotakla se izjave američkog ambasadora u BiH Michaela Murphyja koji je rekao da je memorijal Kazani nepotpun jer ne sadrži imena svih žrtava, kao ni imena počinilaca zločina, te istakla da “ni na jednom spomeniku u Sarajevu, ni na Spomeniku djeci ubijenoj u opkoljenom Sarajevu, ni na Spomeniku žrtvama genocida u Srebrenici, ne piše ko je počinilac”. Iako spomen-obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva i spomen-obilježje žrtvama genocida nemaju navedene počinioce zločina, suprotno konstataciji Benjamine Karić, na mnogim sarajevskim spomen-obilježjima navodi se ko je počinilac, te je, shodno tome, Istinomjer tvrdnju Benjamine Karić ocijenio neistinitom.
Neistinitom je ocijenjena i tvrdnja glasnogovornice ruskog ministarstva vanjskih poslova Marie Zakharove da je genocid u Srebrenici bio “produkcija”. Podsjećamo, presudama Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Suda Bosne i Hercegovine utvrđeno je da je u julu 1995. godine u Srebrenici počinjen genocid, i to je sudski utvrđena činjenica. MKSJ, Sud BiH te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 48 osoba – na više od 700 godina i pet doživotnih kazni zatvora – za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine.
Neutemeljenim su ocijenjene tvrdnje članova Predsjedništva BiH Milorada Dodika i Željke Komšića.
Dodik je rekao da je “aparthejd u FBiH što se tiče Srba” i da “tamo nema Srba”, dok “16% Bošnjaka, muslimana koji su popisani u Republici Srpskoj, imaju sva prava kao svi građani Republike Srpske”. I dok prema Ustavu Republike Srpske Bošnjaci i Hrvati, uz Srbe, u ovom entitetu predstavljaju jedan od konstitutivnih naroda i, kao takvi, trebali bi da imaju jednaka prava, u stvarnosti je situacija nešto drugačija, a samo neki od primjera diskriminacije su problem korištenja termina “bošnjački/bosanski jezik” u školama u Republici Srpskoj, kao i diskriminacija u segmentu (ne)zaposlenosti.
S druge strane, Željko Komšić izrazio je nezadovoljstvo radom ministra finansija BiH Vjekoslava Bevande, ustvrdivši da su on i “njegove kolege iz Doma naroda Parlamentarne skupštine glasale protiv ukidanja akciza”. Uzevši u obzir činjenicu da Dom naroda PSBiH nije glasao o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o akcizama u BiH, već o tome da li će ovaj prijedlog zakona biti razmatran po hitnom postupku, Istinomjer je spomenutu tvrdnju Željka Komšića ocijenio neutemeljenom.
Kada su u pitanju najave, Istinomjer će pratiti da li će projekat izgradnje sportsko-rekreacionog centra s bazenom na Dobrinji biti realiziran u ovoj godini, kako je najavio načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić, kao i da li će Ulica patrijarha Pavla u Bijeljini postati pješačka zona do kraja juna 2022. godine.
Ispunjenim je ocijenjeno obećanje načelnika Općine Novi Travnik Stjepana Duje o uvođenju zabrane rada nedjeljom, dok je obećanje direktora JP Ceste FBiH Ljube Pravdića o završetku rekonstrukcije tunela Crnaja dobilo ocjenu radi se na tome.
U vezi s istragom ubistva policijskog službenika Radenka Bašića, MUP Republike Srpske objavio je “crtež” muške osobe. RTRS i ATV su uz “crtež” objavili i fotografiju muškarca koja evidentno prikazuje istu osobu, čime je postalo jasno da MUP RS nije objavio crtež, već obradu fotografije. Navedeni mediji ustvrdili su i da je muškarac sa fotografije Adel Kabaš te da je navodno osumnjičen za spomenuto ubistvo. Izvori medijskih tvrdnji, kao i objavljenih fotografija, nikada nisu objavljeni. Istinomjer se ovom temom bavio u analizi Kako je fotografija “osumnjičenog” lažno prikazana kao crtež.
U analizi Ekonomski “rast”: Mjere Vlade FBiH ili uzrok inflacije?, Istinomjer se osvrnuo na tvrdnje premijera Federacije BiH Fadil Novalića o “pozitivnim kretanjima makroekonomskih indikatora”, o “najvećem budžetu u historiji” FBiH i o tome kako je 2021. godina bila “najuspješnija godina za Federaciju ikada”. Budući da podaci pokazuju da građani/ke Federacije nisu osjetili/e beneficije ekonomskog rasta o kojem premijer govori, u analizi smo se pozabavili pitanjem da li je ekonomski “rast” rezultat aktivnosti vlade ili inflacije. Činjenica je da je pozitivnim makroekonomskim kretanjima doprinio porast cijena namirnica, kako ističu analitičari. Također, i kretanje broja zaposlenih od januara 2020. do januara 2022. godine govori da se broj zaposlenih povećao, ali da se nije vratio na broj iz posljednjeg tromjesečja 2019. godine.
Izaslanik američkog State Departmenta za Zapadni Balkan Gabriel Escobar nedavno je izjavio da se “o građanskom konceptu za Bosnu i Hercegovinu može razgovarati tek nakon što ona postane članica Evropske unije” te da je do tada “okvir” Dejtonski sporazum. Nakon ove Escobarove izjave, uslijedila je i izjava potpredsjednika Evropske komisije i visokog predstavnika EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepa Borrella, koji je, odgovarajući na pitanje potpredsjednice Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta Željane Zovko “kako će osigurati potrebnu ravnotežu u BiH i legitimno predstavljanje, te kako umiriti sve strane produljenjem mandata u Vijeću sigurnosti”, rekao da u Bosni i Hercegovini treba odstraniti diskriminaciju u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava, ali i dodao da je potrebno “zaštiti duh Daytona”.
Šta se tačno podrazumijeva pod “Dejtonskim okvirom”, konceptom “građanske države” ili “duhom Daytona”, nije do kraja jasno, te za kontekst u kojem se koriste, ali i njihovo precizno značenje, za pojašnjenje, pored ostalog, treba pitati one koji ove pojmove koriste. No, ono što je jasno jeste da Bosna i Hercegovina sa svojim trenutnim ustavnim i pravnim rješenjima, određenim, prije svega, njenim Aneksom IV Dejtonskog mirovnog sporazuma, neće moći postati članicom Evropske unije. Istinomjer se ovom temom bavio u analizi U kontekstu izjava Escobara i Borrella: Može li BiH s Daytonom u EU?.
(Istinomjer.ba)