Neistina

Angažman trupa EUFOR-a ne zavisi od odluke Predsjedništva BiH

Nakon što su se u javnosti pojavili navodi kako bi Njemačka mogla poslati dodatne trupe u okviru Misije Althea koju provodi EUFOR u BiH, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ustvrdio je da ove snage ne mogu doći bez odluke Predsjedništva.

Foto: N1

Osim toga, Dodik je izjavio i kako je pogriješio što se usaglasio za produženje Misije Althea.

Ista ona Njemačka, koja nam je 1941. godine ovdje poslala Nijemce koji su asistirali ustašama da pobiju milion ljudi na ovim prostorima, sada nam najavljuje da će doći njihove oružane snage. Njihove oružane snage ovdje ne trebaju, nisu dobrodošle. I ne mogu ovdje doći bez odluke Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Ni u kom aranžmanu oni ne mogu da dođu bez odluke Predsjedništva. Pogriješio sam prošle godine što sam se usaglasio da se produži mandat Misije Althea. Ako me budu pitali za iduću godinu, sigurno neću dati svoju saglasnost. To povjerenje koje smo imali u Misiju Althea je urušeno činjenicom da nam svaki dan ovdje paradiraju bespotrebno i pokušavaju da unesu određeni nemir ili neku disciplinu, a samo prije nekoliko mjeseci ili sedmica komandant Altheae je rekao da nema bezbjednosnih ugrožavanja BiH. To je uradio nakon njega, nedavno, i zamjenik komandanta Združenog štaba NATO-a, koji je tvrdio jednako tako da ovdje nema ugrožavanja bezbjednosti, a onda sada vidimo njihove akcije. I ja ne mogu drukčije da zaključim nego da to rade zajedno sa muslimanima. Ljudi su ovdje uznemireni, za nas je to neprihvatljivo. I nikakvo objašnjenje te vrste, da se oni nalaze kod školskih igrališta, škola, kod televizije ili da ugrožavaju saobraćaj, za nas je apsolutno neprihvatljivo. Ovo, nažalost, pravi jednu atmosferu protiv te misije. Nisu učinili da našim ljudima objasne dobronamjernost svoje misije, nego pokušavaju ovdje da demonstriraju moć i snagu.

Milorad Dodik, 7.4.2022.

Opći okvirni sporazum za mir, ili Dejtonski mirovni sporazum, u okviru Aneksa 1A sadrži sporazum o vojnim aspektima mirovnog rješenja, a u njemu je definisana uloga tadašnjeg IFOR-a. Prema sporazumu, ove snage, između ostalog, imaju mandat da osiguraju mir, teritorijalni integritet i suverenitet BiH, uz široka ovlaštenjima koja uključuju i upotrebu neophodne sile.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda poziva se da usvoji rezoluciju kojom će ovlastiti države članice ili regionalne organizacije i aranžmane da uspostave višenacionalne snage za vojnu provedbu mira (u daljnjem tekstu “IFOR”). Strane znaju i suglasne su da se navedene snage za provedbu mira mogu sastojati od kopnenih, zrakoplovnih i pomorskih jedinica iz država članica NATO-a i država koje nisu članice NATO-a, razmještenih u Bosni i Hercegovini kako bi pomogle u osiguranju poštovanja odredaba ovoga Sporazuma (u daljnjem tekstu “Aneks”). Strane znaju i suglasne su da IFOR započne s provedbom vojnih aspekata ovoga Aneksa poslije prijenosa ovlasti sa zapovjednika UNPROFOR-a na zapovjednika IFOR-a (u daljnjem tekstu “prijenos ovlasti”), te da do prijenosa ovlasti UNPROFOR nastavi vršiti svoj mandat.

Opći okvirni sporazum za mir

Prema zvaničnim podacima, IFOR je 1995. godine brojao 63 hiljade vojnika. IFOR-ov mandat istekao je u decembru 1996. godine, kada su ga zamijenile snage SFOR-a, a kako je tada navedeno, misija IFOR-a bila je da implementira mir, a SFOR-ova da stabilizira mir, i to sa tada oko 30 hiljada vojnika.

Odlukom Vijeća Evrope iz 2004. godine, snage SFOR-a zamijenile su snage iz Evropske unije, odnosno EUFOR Misija Althea, uz osnivanje stalnog štaba NATO-a u Sarajevu, koji je uspostavljen početkom decembra 2004. godine. EUFOR je tada u sastavu imao sedam hiljada vojnika. Taj broj se 2012. godine smanjio na 600, uz rezervne snage, a brojnost snaga nije se mijenjala do danas.

Konačnu odluku o međunarodnim snagama u BiH donosi Vijeće sigurnosti UN-a, koje svake godine odlučuje hoće li im biti produžen mandat, a posljednja takva odluka donesena je u novembru 2021. godine.

Analizom toga koji mandat ima EUFOR u BiH, Istinomjer se bavio nedavno.

Čak i u nastavku svoje izjave, Dodik je sam ustvrdio kako o produžetku Misije odlučuje Vijeće sigurnosti UN-a.

Podsjetiću vas da je potrebno da Savjet bezbjednosti glasa da se ta misija produži. Ja vjerujem da Savjet bezbjednosti više neće glasati da produži ovu misiju koja se zloupotrebljava. I pozvaću neke od država za koje mislim da će uvažiti naše primjedbe da to ne učine u Savjetu bezbjednosti. To nisu stalne članice, nego i neke nestalne članice Savjeta bezbjednosti.

Milorad Dodik, 7.4.2022.

Iz svega navedenog jasno je da Predsjedništvo BiH nema nikakvu ulogu u odlučivanju o tome da li će pripadnici EUFOR-a biti raspoređeni u BiH, a primjer toga je i nedavna odluka štaba ove misije da od kraja februara 2022. godine aktivira 500 rezervista koji su boravili u našoj zemlji, a tih dana pojačano je prisustvo snaga i u zračnom prostoru BiH. Komentarišući pojačano prisustvo svojih vojnika i vozila širom Bosne i Hercegovine, iz EUFOR-a su saopštili da “građani BiH mogu očekivati povećan broj patrola nakon aktiviranja 500 pripadnika rezervnog sastava, što je bila mjera predostrožnosti u podršci partnerima u BiH”.

Istinomjer će, stoga, tvrdnju Milorada Dodika da “neće dati svoju saglasnost” na produžetak Misije Althea u BiH, kao i da o tome odluku treba donijeti Predsjedništvo BiH, ocijeniti kao neistinitu.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!