Krajem prošlog mjeseca, govoreći o inicijativi SNSD-a i predsjednika te partije Milorada Dodika o “povrataku nadležnosti” sa državnog nivoa na entitetski, predsjednik SDS-a Mirko Šarović postavio je pitanje otkud baš sada takve izjave i inicijative, kada je, kako je rekao, “prije 10 ili 15 godina iste te nadležnosti glasovima njegovih poslanika prenio na nivo BiH”.
Foto: Inforadar.ba
Tada je procjenjivao da je to dobro a mislim da je sada trebao reći da je pogriješio, ali ne spominje to. Legitimno je tražiti bilo šta – promjenu Ustava.
Mirko Šarović, 29.10.2021.
Kada su u pitanju trenutni stavovi SDS-a i SNSD-a po pitanju da li se trebaju vratiti nadležnosti koje je država BiH od Dejtonskog sporazuma do danas preuzela na sebe, oni su su u potpunosti identični. U tom kontekstu, Šarović je 16.10.2021. godine podsjetio da se SDS u svom programu zalaže za, kako je rekao, “izvorni Dayton”, te da će se “uvijek zalagati da sve nadležnosti koje su na ovaj ili onaj način prenesene na državu treba da se vrate pod okrilje Republike Srpske”.
Međutim, ono što čini i glavnu razliku po tom pitanju u odnosu na SNSD, SDS smatra da se eventualne odluke o tim pitanjima mogu i trebaju donositi jedino u okviru državnih institucija:
To treba da se desi na isti način kako su i prenesene na državu, a to je u Parlamentu i drugim državnim institucijama, prije svega glasovima SNSD-a.
Mirko Šarović, 16.10.2021.
“On (Milorad Dodik) mora da se dogovori sa svojim koalicionim partnerima (SDA, HDZ) da izglasaju to u institucijama”, izjavio tom prilikom Šarović, dodajući da će SDS, ali u okviru Parlamentarne skupštine, “glasati za vraćanje nadležnosti i tako dati svoj doprinos”.
Ostavši dosljedni ovakvom pristupu, SDS nije podržao Prijedlog zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS, koji je, na prijedlog klubova poslanika SNSD-a, DEMOS-a, SP, US, NPS-a i Poslaničke grupe NDP-a, usvojen na 22. posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske. Prijedlog su podržala 43 poslanika, uz dva glasa “protiv”, dok poslanici opozicije nisu prisustvovali glasanju.
Da zastupnici opozicije u NS RS neće podržati Prijedlog zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, “jer je materija u nadležnosti Parlamenta BiH”, pred navedenu sjednicu potvrdio je i šef Kluba poslanika SDS-a u tom zakonodavnom tijelu Miladin Stanić.
Tokom sjednice NS RS, javnost je imala priliku da čuje i stav, ali i poziv visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta upućen “svakom pojedinačnom predstavniku u Narodnoj skupštini RS da ispoštuje svoje obaveze u skladu sa Ustavom BiH”, a koji je Istinomjer, osvrćući se na vrijeme kada je on upućen, u tom kontekstu problematizirao u analizi Schmidt je “svakom pojedinačnom predstavniku u NSRS” svoj poziv mogao uputiti ranije.
Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH je jedina institucija u BiH koja je ovlaštena, sposobna i opremljena da osigura da lijekovi i medicinski uređaji koji su u upotrebi u BiH budu sigurni, kvalitetni i efikasni. To je ujedno i jedina takva agencija koja je osnovana i radi u skladu sa EU Acquis, kao uslov za BiH u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Svako poništavanje ove reforme direktno je usmjereno protiv zaštite javnog zdravlja, a time i opasan i nepotreban rizik po živote i dobrobit svih građana BiH.
Visoki predstavnik poziva svakog pojedinačnog predstavnika u Narodnoj skupštini RS da ispoštuje svoje obaveze u skladu sa Ustavom BiH, pokaže odgovornost prema javnom zdravlju i dobrobiti građana i da ne idu u usvajanje Prijedloga zakona o lijekovima i medicinskim proizvodima RS.
OHR, 20.10.2021.
Predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, u svom javnom istupu 27.9.2021. godine, najavio je da će, kako je rekao, “povući saglasnosti Republike Srpske date na sporazume o Oružanim snagama, kao i o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu”. Da to, na način na koji je to Dodik tada najavio da će biti učinjeno, ne može biti pravosnažno ni važeće, Istinomjer je već pisao.
Da je preuzimanje dodatnih nadležnosti od strane državnog nivoa, ne samo predviđeno, već i naloženo entitetima, svjedoči i Član III Ustava BiH, “Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta”, gdje se u tački 5. a) “Dodatne nadležnosti”, pored ostalog, kaže i da će “u periodu od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Ustava, entiteti će početi pregovore s ciljem uključivanja i drugih pitanja u nadležnost institucija Bosne i Hercegovine”.
a) Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta; stvarima koje su predviđene u Aneksima 5 – 8 Opšteg okvirnog sporazuma; ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadležnosti među institucijama Bosne i Hercegovine”. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vršenje ovih nadležnosti.
b) U periodu od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Ustava, entiteti će početi pregovore s ciljem uključivanja i drugih pitanja u nadležnost institucija Bosne i Hercegovine, uključujući korištenje izvora energije, i zajedničke privredne projekte.
Pored navedenog, ovo je i prilika da se osvrnemo i na dio Šarovićeve izjave da je SNSD “prije 10 ili 15 godina iste te nadležnosti glasovima njegovih poslanika prenio na nivo BiH”. Već duže vrijeme, a kao što je to i sada slučaj, javnost u BiH često je svjedočila međusobnim optužbama i prebacivanjem odgovornosti između ključnih političkih subjekata u Republici Srpskoj o tome ko je, kada i u kolikoj mjeri učestvovao u preuzimanju nadležnosti Bosne i Hercegovine. Proteklih godina, Istinomjer je pratio takve izjave kroz veliki broj analiza i ocjena kao što su: SNSD je učestvovao u prenosu nadležnosti s RS na BiH, I SDS 2005. godine podržao NATO integracije Bosne i Hercegovine, Je li bitnije “pitanje prenosa nadležnosti” od unaprjeđenja sigurnosti građana?, Prenos nadležnosti za prikupljanje poreza, Nadležnosti i rad pravosudnih organa u BiH nepoznanica za Milorada Dodika, Potpis na Strategiju vanjske politike BiH potpis je za NATO, Kadrovi SNSD-a zaslužni su za trasiranje NATO puta, Ključne dokumente u procesu NATO integracija potpisali su kadrovi SNSD-a, Nijedna nadležnost s entiteta na BiH nije prenesena “mimo Ustava”, Bonskim ovlaštenjima visokom predstavniku omogućeno je da nameće zakone, Uslovi MMF-a: Šta je bitnije, ekonomski napredak ili “prenos nadležnosti”?, te niz drugih.
Iz navedenog je jasno da je SNSD u većoj mjeri učestvovao u tim procesima, ali da je i SDS također dao svoj doprinos.
No, sve je što je do sada u tom smislu učinjeno, učinjeno je u skladu sa Ustavom BiH, Dejtonskim sporazumom, te “bonskim ovlaštenjima” koje je na Bonskoj konferenciji o implementaciji mira, a kojim je omogućeno visokom predstavniku da smjeni s dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze i Dejtonski mirovni sporazum, te donosi obavezujuće odluke kada smatra da je to neophodno, pored ostalog, i u situacijama koje stupaju na snagu kada strane nisu u mogućnosti da se dogovore.
Nakon što je SNSD 28.10.2021. godine održao sjednicu Glavnog odbora na Palama, ovaj politički subjekt nastavio je sa najavama održavanja posebne sjednice o, kako je to tom prilikom rekao Dodik, “vraćanju nadležnosti Republike Srpske”.
Set zakona za to je spreman i treba da prođe međustranački dijalog. Vlada Srpske će nakon sjednice Narodne skupštine dodatno urediti pravni sistem nakon povratka nadležnosti koje su nam oduzete. Posebna sjednica NSRS biće održana 15, 16. i 17. novembra.
Milorad Dodik, 28.10.2021.
Povući ćemo naše saglasnosti za formiranje vojske, formiranje indirektnih poreza i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, ponovio je nakon sjednice Dodik, naglasivši da će Vlada RS biti obavezana “da u tim sektorima u određenom vremenu od 60 pa do 180 dana, shodno problematici, uredi i usvoje pravni sistem koji će reguisati te oblasti za koje se povlači saglasnost”.
Pored toga, ovoga puta u kontekstu Vijeća ministara BiH, prvi čovjek SNSD-a je izjavio da će nakon narednih izbora Vijeće ministara moći imati samo tri ministarstva, “kako piše u Ustavu”:
Mi ćemo pustiti da do ovih sledećih izbora bude Savjet ministara deset ministarstava, a nakon tih izbora moći će samo da ima tri, kako piše u Ustavu i da tj Savjet ministara bude pomoćni organ Predsjedništva. Ako to nije tako, Republika Srpska neće ući u taj Savjet ministara.
Milorad Dodik, 28.10.2021.
U svojoj reakciji na navedene najave, predsjednik PDP-a Branislav Borenović ustvrdio je da SNSD posebnim sjednicama dovodi Republiku Srpsku u nove probleme, ali i nazvao pojedine zakone “lijepim za čuti”, ali i nerealnim, nemogućim i teško ispunjivim:
Isto tako i sa zakonima koji su lijepi za čuti, ali su nerealni, nemogući, teško ispunjivi jer ne prate onu proceduru kakva je predviđena kada je u pitanju prenos nadležnosti.
Branislav Borenović, 28.10.2021.
Kada se radi o “prenosu nadležnosti” na državni nivo, a u kontekstu učešća, stavova i međusobnih odnosa vlasti i opozicije u Republici Srpskoj, nekoliko stvari se da sa sigurnošću zaključiti. Jedna od njih je da je SNSD bio taj koji je u najvećoj mjeri učestvovao u tim procesima, ali i da su i SDS i PDP, u skladu sa svojim kapacitetom i ulogom, također bili dio toga.
Međutim, jasno je da se SDS i PDP, i pored toga što podržavaju, kako i oni kažu, povratak na “izvorni Dejton” i vraćanje “prenesenih nadležnosti” Republici Srpskoj, trenutno u potpunosti protive pristupima i inicijativama SNSD-a i vladajuće koalicije u Republici Srpskoj, smatrajući ih nerealnim, nemogućim za provođenje, opasnim po Republiku Srpsku, te s pravom tvrdeći da entitetska zakonodavna tijela ne mogu biti mjesto za donošenje takvih odluka.
(Istinomjer.ba)