U protekloj sedmici, Istinomjer se bavio analiziranjem aktuelnih tema i ocjenjivanjem izjava domaćih političkih aktera svih nivoa vlasti u BiH, a među ocijenjenim zvaničnicima našli su se i Radovan Kovačević, Jelena Trivić, Lazar Prodanović, Dragan Mektić, Elmedin Konaković, Denis Zvizdić i brojni drugi.
Kada je riječ o tačnosti tvrdnji nosilaca javnih funkcija, Istinomjer je u minuloj sedmici tri tvrdnje ocijenio neistinitim, po jednu poluistinitom i istinitom, a jedna tvrdnja ocijenjena je istinitom većim dijelom.
Istinomjer je neistinitim ocijenio više tvrdnji portparola SNSD-a i savjetnika člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika za unutrašnju politiku Radovana Kovačevića. Naime, on je u jednoj rečenici upotrijebio izraze “srpski predstavnici” i “zajedničke institucije” te je dodao da je Bosna i Hercegovina “državna zajednica”. Termini “srpski predstavnici” i “zajedničke institucije”, koje je Kovačević upotrijebio, ne nalaze se u Ustavu Bosne i Hercegovine, kao ni u drugim pravnim aktima na nivou države. Prvi član Ustava Bosne i Hercegovine demantuje i Kovačevićevu tvrdnju da je Bosna i Hercegovina “državna zajednica”, budući da je u njemu definiran pravni kontinuitet Bosne i Hercegovine kao države koja se sastoji od dva entiteta i jednog distrikta: Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta.
Prvi član Ustava Bosne i Hercegovine demantovao je i tvrdnju zastupnice u Narodnoj skupštini Republike Srpske Jelene Trivić da se “nigdje u Ustavu ne navodi da je Bosna i Hercegovina država”, a Ustav je demantovao i postojanje izraza “zajedničke institucije”, kojeg je Trivić također upotrijebila.
Među ocijenjenim neistinitim tvrdnjama našla se i ona delegata u Domu naroda PSBiH Lazara Prodanovića, koji je, komentarišući odluku ministra odbrane BiH Sifeta Podžića o odgađanju bilateralne vojne vježbe sa Srbijom, ustvrdio da “u Bosni i Hercegovini trenutno nisu na snazi restriktivne mjere.” U prilog Prodanovićevoj tvrdnji ne idu činjenice da su i u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, na čijoj je teritoriji planirano održavanje vježbe, još uvijek na snazi epidemiološke mjere. Trenutno važeće epidemiološke mjere u Republici Srpskoj na snazi su još od kraja maja ove godine, a u Federaciji su one uspostavljene polovinom jula.
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Dragan Mektić ustvrdio je da je “Vijeće ministara u ove tri godine uputilo samo jedan zakon u parlamentarnu proceduru” te da “nije usvojen niti jedan reformski zakon niti riješen suštinski problem”, što je Istinomjer ocijenio poluistinitim. Vijeće ministara je u tom periodu uputilo ukupno devet prijedloga zakona, od čega se njih šest odnosi na izmjene već postojećih zakona, a tri na usvajanje novih zakona. Kada je riječ o drugom dijelu Mektićeve izjave, Istinomjer se osvrnuo na 14 prioriteta iz Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, od kojih je Bosna i Hercegovina u potpunosti ispunila samo jedan, onaj koji se odnosio na “osiguranje pravilnog funkcionisanja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP)”.
Istinomjer je istinitom ocijenio izjavu delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Denisa Bećirovića da “poslovnik Doma naroda PSBiH propisuje da se sjednice moraju održavati najmanje jednom mjesečno”. U članu 56. Poslovnika Doma naroda PSBiH navodi se da Dom naroda, u pravilu, zasjeda najmanje jednom mjesečno, a član 57. Poslovnika propisuje da predsjedavajući DNPSBiH zakazuje sjednice u dogovoru sa zamjenicima predsjedavajućeg ili na vlastitu inicijativu. Podsjećamo, Bakir Izetbegović je 28. februara preuzeo osmomjesečno predsjedavanje Domom naroda BiH, koje ističe 31. oktobra. U tom periodu održane su četiri redovne i jedna hitna sjednica Doma naroda BiH.
Predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH Denis Zvizdić, govoreći o sazivu Vijeća ministara BiH u periodu od 2014. do 2018. godine, ustvrdio je da je ovo Vijeće ministara “svake sedmice održavalo sjednicu, osim praznicima”. U prethodnom sazivu Vijeća ministara BiH, na čijem je čelu bio Zvizdić, održano je 178 redovnih sjednica. Između prve sjednice prethodnog saziva Vijeća ministara BiH i imenovanja aktuelnog saziva prošlo je 56 mjeseci, što je u prosjeku 3,17 redovnih sjednica mjesečno. U obzir svakako treba uzeti i činjenicu da je održano i 36 vanrednih sjednica. S obzirom na navedeno, Istinomjer je tvrdnju Denisa Zvizdića ocijenio kao većim dijelom istinitu.
U protekloj sedmici, jedno obećanje je ocijenjeno kao neispunjeno, a jedno je obećanje dobilo ocjenu radi se na tome.
Zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo i predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković najavio je 22. septembra da će ime osobe koja će preuzeti Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS “biti poznato za sedam dana”. Od Konakovićeve izjave do 30. septembra održane su dvije sjednice Vlade KS, kao i dvije sjednice Skupštine KS. Ni na jednoj od ovih sjednica nije raspravljano o imenovanju novog ministra/ice za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS. S tim u vezi, obećanje Elmedina Konakovića ocijenili smo neispunjenim.
Obećanje gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića da će do kraja godine početi priključenja na gasnu mrežu ocijenili smo sa radi se na tome. Odjeljenje za prostorno uređenje Gradske uprave Grada Bijeljina je 22.9.2021. izdalo rješenje o upotrebnoj dozvoli investitoru “Bijeljina gas” za gasovod koji se sastoji od gasovoda srednjeg pritiska, distributivne gasne mreže, kućnih gasnih priključaka i dvije mjerno-regulacione stanice, čime su stvoreni uslovi za upotrebu ovog infrastrukturnog objekta. Na sjednici Upravnog odbora “Bijeljina gasa” d.o.o, održanoj 5.10.2021, utvrđeno je da je Gradska uprava Grada Bijeljina ispunila svoje administrativne obaveze koje je imala u smislu stavljanja ovog infrastrukturnog objekta u upotrebu. Istinomjer će pratiti da li će rok kojeg je najavio Petrović biti ispoštovan.
Istinomjer od protekle sedmice prati i obećanje ministrice finansija Republike Srpske Zore Vidović da će realizacija plana reorganizacije javnih preduzeća, s ciljem poboljšanja poslovnih rezultata i ostvarivanja dobiti, početi do kraja godine.
Nedosljednim smo ocijenili stav opozicionih stranaka u Republici Srpskoj, SDS-a i PDP-a. Podsjećamo, nakon što je na Kozari u augustu održan politički skup SNSD-a, iz SDS-a i PDP-a su uputili oštre kritike na račun skupa budući da su prekršene epidemiološke mjere. Početkom oktobra, u Banjoj Luci je održan politički skup opozicionih stranaka, kojem je, prema saopćenju SDS-a, prisustvovalo oko 10.000 ljudi, čime su također prekršene epidemiološke mjere. S tim u vezi, Istinomjer je stav spomenutih opozicionih stranaka ocijenio nedosljednim.
Nedosljedan svojim stavovima bio je i predsjednik DNS-a i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PDPSBiH) Nenad Nešić. On je, komentarišući odluku predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije, ustvrdio da Podžić i Turković nikada nisu ni trebali biti izabrani, “da je SNSD imao političke pameti”. Na petoj hitnoj sjednici Predstavničkog doma PSBiH, održanoj 23.12.2019, na dnevnom redu našlo se i potvrđivanje imenovanja ministara, zamjenika ministara i zamjenika predsjedavajućeg Vijeća ministara. Među potvrđenim ministrima našli su se ministrica Bisera Turković te ministar Sifet Podžić, a njihovo imenovanje je tada glasom “za” podržao i sam Nešić.
U protekloj sedmici, analizirali smo i tri aktuelne teme.
U analizi “I okončanje procesa čišćenja od mina zavisi od ‘političke volje’” pisali smo o zagađenosti bosanskohercegovačkog tla nagaznim minama i neeksplodiranim ubojitim sredstvima. Prema podacima Ministarstva odbrane, Bosna i Hercegovina je zemlja koja je u Evropi najviše zagađena nagaznim minama i neeksplodiranim ubojitim sredstvima (NUS) te sedma u svijetu, a trenutna veličina minski sumnjive površine iznosi skoro 2% ukupne teritorije BiH. Od 1996. do 2020. godine, od mina je očišćeno 228.157,000 m2, a trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine iznosi 956.360,000 m2, što predstavlja 1,96% u odnosu na ukupnu površinu BiH. U periodu od 1992. godine, od mina/ESZR/kasetne municije u BiH je stradalo 8.386 osoba, od čega su u ratnom periodu stradale 6.354 osobe, a u poslijeratnom 1.766 osoba. Prilikom obavljanja poslova deminiranja, u BiH su stradala 133 deminera, od čega 53 smrtno. Kada je u pitanju uklanjanje mina, BiH je potpisala nekoliko međunarodnih konvencija i obavezala se da će ispuniti sve svoje obaveze na najdjelotvorniji i najefikasniji način. Ratificiranjem Konvencije 1998. godine o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih mina, kao i o njihovom uništavanju, Bosna i Hercegovina se obavezala da će do 1. marta 2009. evidentirati i uništiti protivpješadijske mine. Nakon što je BiH u martu 2008. dostavila zahtjev za produženje roka, on je odobren, te je 1. mart 2019. određen kao novi rok. BiH je bila obavezna uništiti sve protivpješadijske mine najkasnije do 1. marta 2019. godine. Krajem 2018. godine, vršilac dužnosti direktora Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) Saša Obradović naveo je da ovaj proces nije završen u roku jer nije bio obezbijeđen sav novac, zbog čega je u aprilu 2018. godine BiH podnijela zahtjev za produženje roka do 2025. godine. Rok je još jedanput pomjeren, a novi rok za ispunjenje preuzetih obaveza je mart 2027. godine. Postavlja se pitanje da li će najnoviji rok biti ispunjen ili ćemo još jednom biti primorani da ga produžimo.
Kroz analizu “Nova akademska godina, stari izazovi” osvrnuli smo se i na probleme u visokom obrazovanju u Kantonu Sarajevo, među kojima su nepostojanje ministra/ice visokog obrazovanja, nedovršena integracije Univerziteta u Sarajevu u jedan pravni subjekt, kao i nezadovoljstva studenata. Imenovanjem nove Vlade Kantona Sarajevo na čelu s Edinom Fortom početkom januara 2021. godine, došlo je i do reorganizacije Vlade u kojoj je formirano i Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS, na čijem se čelu našla Melika Husić-Mehmedović. Ona je na početku mandata najavila donošenje novog zakona o visokom obrazovanju. Novi zakonski okvir visokog obrazovanja u KS doveden je u pitanje nakon mnoštva kritika akademske javnosti, opozicione SDA, ali i zastupnika SDP-a. Početkom jula, Husić-Mehmedović podnijela je ostavku na ovu funkciju, nakon čega je premijer povukao Nacrt zakona iz zakonske procedure. Ministarska pozicija u ovom ministarstvu i dalje je neupražnjena. Ni integracija fakulteta u Univerzitet kao jedan pravni subjekt još nije okončana, što je za Istinomjer potvrđeno i u samom rektoratu Univerziteta. Još se čeka na četiri fakulteta koja još nisu izvršila sve neophodne pravne i administrativne radnje. Prema podacima o broju upisanih studenata na USNA od 2013. godine, uočljivo je da od akademske 2015/2016. godine broj upisanih studenata opada u odnosu na planirani broj. Do akademske 2015/2016. godine, na fakultete Univerziteta u Sarajevu upisivan je veći broj studenata od planiranog broja, dok je u akademskoj 2020/2021. godini broj upisanih studenata čak 38% manji od planiranog. Posljednjih pet godina, i broj upisanih studenata na sarajevskom univerzitetu je također pao za 38%.
U analizi “Rezultat neadekvatne pravne regulative za držanje i uzgoj pasa: Neodgovorno vlasništvo” osvrnuli smo se na nepostojanje adekvatne pravne regulative za držanje i uzgoj pasa u Bosni i Hercegovini. Nakon nedavnog napada dva vlasnička psa pasmine rotvajler na građanku Sarajeva, u javnosti je još jednom aktualizirana tema napada pasa na ljude. Iako u Bosni i Hercegovini postoji pravni okvir koji regulira držanje pasa i njihovu socijalizaciju, on je i dalje uglavnom tek mrtvo slovo na papiru. Kada je riječ o zakonskoj regulativi, na državnom nivou postoji Pravilnik o držanju opasnih životinja, u kojem većina sadržaja tretira pitanje “opasnih pasa”. Pravilnikom je definirano da se opasnim psom smatra svaki pas koji je ničim izazvan napao čovjeka ili drugog psa, kao i psi određenih pasmina, tačnije oni “iz kontroliranog uzgoja pasmina terijera tipa bull – stafordski bull terijer, američki stafordski terijer, bull terijer i mini bull terijer”. Gotovo identični pravilnici važe i u susjednim zemljama, a nakon što je sličan pravilnik usvojen u Crnoj Gori, našao se na kritici Udruženja za zaštitu životinja “Ruka šapi”, iz kojeg smatraju da je Pravilnik diskriminatoran prema određenim pasminama. Postavlja se pitanje da li spomenuti pravilnici ispunjavaju sve uvjete kako bi se problem sistemski riješio. Iz mnogih udruženja za zaštitu životinja upozoravaju kako fokus legislative treba biti na vlasnicima, a ne na pojedinim pasminama.
(Istinomjer.ba)