Nakon što Vijeće bezbjednosti UN-a nije prihvatilo rezoluciju Rusije i Kine o novom visokom predstavniku u BiH, kojom se podržava imenovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta do 31. jula 2022. godine, nakon čega bi OHR bio zatvoren, oglasio se i član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik i pritom još jedanput iznio netačne tvrdnje kada je u pitanju tema visokog predstavnika u BiH.
U izjavi za Srnu, Dodik je izjavio da “Savjet (Vijeće) bezbjednosti UN-a nije imenovao visokog predstavnika za BiH i da je ta funkcija prestala da postoji”, te dodao:
Sinoćnje glasanje u Savjetu bezbjednosti UN o procesu imenovanja novog visokog predstavnika za BiH pokazuje duboku podijeljenost, ne samo unutar BiH, već po prvi put od uspostavljanja Kancelarije visokog predstavnika i među članicama Savjeta bezbjednosti.
Miloar Dodik, 23.7.2021.
U vezi s tvrdnjom Milorada Dodika da “Savjet (Vijeće) bezbjednosti UN-a nije imenovao visokog predstavnika za BiH i da je ta funkcija prestala da postoji”, Istinomjer podsjeća da je krajem maja iz Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC SB) saopćeno da je Valentin Inzko, koji funkciju visokog predstavnika u BiH obnaša od 26. marta 2009. godine, podnio ostavku na tu funkciju.
U saopćenju objavljenom na zvaničnoj web stranici Ureda visokog predstavnika (OHR) navodi se da su ambasadori zemalja članica PIC SB, s izuzetkom Ruske Federacije, službeno imenovali Christiana Schmidta za sljedećeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, a u nastavku ovog saopćenja se jasno navodi i kada će ostavka još uvijek aktuelnog visokog predstavnika Valentina Inzka stupiti na snagu.
Upravni odbor se raduje suradnji sa gospodinom Schmidtom, nakon što prvog аugusta 2021. preuzme dužnost visokog predstavnika, kada će ostavka gospodina Inzka stupiti na snagu.
Saopćenje, PIC SB, 27.5.2021.
Iz navedenog saopćenja jasno je da ostavka Valentina Inzka stupa na snagu 1. augusta 2021. godine, te da Valentin Inzko, u skladu s tim, do 1.8.2021. godine obnaša funkciju visokog predstavnika sa svim ovlastima koja ona sa sobom nosi.
Podsjećamo, krajem juna ove godine, u Vijeću sigurnosti UN-a održana je rasprava o imenovanju novog visokog predstavnika u BiH. Kako VOA prenosi, predstavnik Rusije u Vijeću sigurnosti Vassily Nebenzia rekao je da bi Schmidtov izbor rezolucijom trebalo potvrditi Vijeće sigurnosti, pozivajući se na raniju praksu. Ipak, imenovanje Christiana Schmidta podržale su SAD, Velika Britanija, Estonija, Norveška i druge zemlje, navodeći da je potvrda Vijeća sigurnosti “poželjna, ali ne i neophodna”.
U Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) održana je rasprava o imenovanju novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, čemu se protivi Rusija, ali se o potvrdi njegovog imenovanja nije glasalo. (…) Schmidt bi na funkciju trebao stupiti 1. augusta ove godine. Sa ovom odlukom Upravnog odbora PIC-a nije se složila Rusija. Sjedinjene Države čestitale su Schmidtu na imenovanju.
VOA, 29.6.2021.
VOA navodi i da je zamjenik američke ambasadorice u Vijeću sigurnosti Richard Mills podsjetio da su imenovanje Schmidta potvrdile sve članice Upravnog odbora PIC-a, izuzev Rusije, i da je to, kako je naveo, završena stvar.
I na sjednici održanoj 22.7.2021. godine, Vijeće sigurnosti UN-a odbacilo je prijedlog rezolucije Rusije i Kine kojom bi se Ured visokog predstavnika u BiH zatvorio krajem jula naredne godine. Na spomenutoj sjednici, a kako prenosi DW, Rusija i Kina tvrdile su da Schmidt nije mogao preuzeti svoju ulogu jer Vijeće sigurnosti formalno nije odobrilo njegovo imenovanje, dok se ostali članovi Vijeća nisu složili.
Nema odlučujuće uloge generalnog sekretara, niti Vijeća sigurnosti UN-a u procesu imenovanja, niti zahtjeva da vijeće poduzme mjere kako bi potvrdilo imenovanje g. Schmidta.
Zamjenik američkog veleposlanika u UN-u Richard Mills, 22.7.2021.
S obzirom na činjenicu da se u Vijeću sigurnosti UN-a nije glasalo o imenovanju novog visokog predstavnika u BiH, već se raspravljalo i odlučivalo o prijedlogu rezolucije kojom bi se funkcija visokog predstavnika ukinula tokom 2022. godine, te da ova funkcija nije prestala da postoji, o čemu smo u više navrata pisali, Istinomjer spomenutu tvrdnju Milorada Dodika ocjenjuje neistinitom.
Istinomjer podsjeća da je ovo samo jedna u nizu netačnih tvrdnji kada je u pitanju tema visokog predstavnika u BiH, a koje mahom dolaze od zvaničnika iz Republike Srpske. Tako je Istinomjer netačnim ocijenio Dodikove navode da je “visoki predstavnik razriješen” s ove funkcije, kao i tvrdnju portparola SNSD-a Radovana Kovačevića da “visoki predstavnik u BiH više ne postoji”. Krajem maja netačnom je ocijenjena Dodikova tvrdnja da “postojanje PIC-a nije definisano u Općem okvirnom sporazumu za mir u BiH, kao ni drugim aktima, aneksima ili rezolucijama”, a ovom temom Istinomjer se bavio i u analizi “Koliko su utemeljene tvrdnje o ‘nelegitimnosti’ izbora novog visokog predstavnika”. Pored navedenih, netačnim ili neutemeljenim, ocijenjene su i tvrdnje lidera Ujedinjene Srpske Nenada Stevandića, zastupnika u NSRS i potpredsjednika Ujedinjene Srpske Milana Petkovića, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije i zastupnika u NSRS Miladina Stanića.
(Istinomjer.ba)