Sudeći prema izjavama koje smo mogli čuti od predsjedavajućih Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Denisa Zvizdića i Dragana Čovića tokom njihove posjete Briselu na Samitu predsjednika Evropskog parlamenta, domaće vlasti žele što prije dobiti status kandidata za punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Međutim iako aktivnosti vlasti, prije svega Vijeća ministara BiH, na realizaciji prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije (EK) o zahtjevu BiH za članstvo u EU u period nakon njegovog dostavljanja u maju 2019. godine, ne daju povod za optimizam koji su ispoljili Čović i Zvizdić, to ih nije spriječilo da ponovo spekulišu o uslovima ali i potencijalnim rokovima za sticanje kandidatskog statusa. Evropska komisija, sa druge strane, u svom mišljenju o odgovorima na 3.897 pitanja iz Upitnika i njegovih dodatnih pitanja, navela je 14 ključnih prioriteta na kojima BiH mora raditi u budućnosti, ne prejudicirajući koji su od njih konkretno uslovi za sticanje kandidatskog statusa.
Da evidentno postoje razlike u shvatanju prioriteta na kojima državne vlasti trebaju raditi ukoliko žele što prije steći kandidatski status za punopravno članstvo u EU, potvrđuju i prve izjave koje su nakon sastanaka u Briselu dali Dragan Čović, a potom i Denis Zvizdić.
Mi već duže vremena imamo komunikaciju sa čelnicima EU. Ako počnemo govoriti jednim glasom možemo očekivati iskorak. Izborni zakon bi sve relaksirao i već u maju bi imali napredak i mnogo brže bi mogli izlobirati kandidatski status. (…) Osnova svih naših sastanaka, a samo danas ćemo ih imati sedam ili osam, je kandidatski status BiH. A kako bi to naglasili i konačno tu temu vratili u fokus, naše sugovornike smo željeli informirati o stanju u BiH, s obzirom da je mnogo novih ljudi u EU nakon izbora za Parlament Evropske unije.”
Dragan Čović, 28. januar 2020.
Zvizdić je pak u svom prvom javljanju iz Bruxelsa naveo nekoliko prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije na kojima bi se trebalo raditi do zagrebačkog samita krajem maja ove godine ali među njima nije spomenuo izmjene Izbornog zakona BiH.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, važno je da do samita u Zagrebu – do maja ove godine – riješimo nekoliko bitnih stvari iz Mišljenja Evropske komisije, nekoliko prioriteta kao što je program integriranja BiH, kao što je usvajanje poslovnika o radu parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, usvajanje zakona iz oblasti pravosuđa, zakona o javnim nabavkama, nacionalnog mehanizma za prevenciju mučenja i zlostavljanja, strateškog okvira za reformu javne uprave i tako dalje.”
Denis Zvizdić, N1, 28. januar 2020.
Mogućnost sticanja kandidatskog statusa u 2020. godini nedavno su najavili i lider SDA, Bakir Izetbegović, ali i direktor Direkcije za evropske integracije BiH (DEI), Eldin Dilberović, o čemu je Istinomjer već pisao.
U Mišljenju Evropske komisije jasno je precizirano 14 ključnih prioriteta koje BiH treba ispuniti kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju Europskoj uniji. Prioriteti se odnose na oblasti: Demokratija/Funkcionisanje; Vladavina prava; Osnovna prava i Reforma javne uprave. Detaljnu analizu na kojoj je Komisija zasnovala svoje Mišljenje, sadržana je u Analitičkom izvještaju kao pratećem dokumentu Mišljenju EK o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.
Evropska komisija, kako se navodi u Mišljenju, “smatra da bi se pregovori za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji trebali otvoriti kada zemlja postigne potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo, a posebno sa političkim kriterijima iz Kopenhagena kojima se zahtijeva stabilnost institucija koje naročito garantiraju demokratiju i vladavinu prava.”
Da izmjene Izbornog zakona, koje je u prvom redu spomenuo Dragan Čović, nisu niti jedini, niti najbitnji prioritet potvrdili su više puta evropski zvaničnici i predstavnici međunarodne zajednice u BiH. Primjera radi, jedan od prioriteta na koji se odmah po svom dolasku u septembru 2019. godine osvrnuo novi šef Delegacije EU u BiH, Johann Sattler, podrazumijeva i da “nakon četiri godine zastoja profunkcionira Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje kao zajednički forum za razmjenu stavova poslanika Evropskog parlamenta i zakonodavne vlasti Bosne i Hercegovine”.
Tako se u Mišljenju EK u kontekstu (ne)funkcionisanja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje pored ostalog navodi:
Da bi ispunila svoje pravne obaveze po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, Bosna i Hercegovina mora osigurati funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje i izraditi državni program za usvajanje acquis-a EU. Parlamentarna dimenzija SSP-a ne funkcioniše pravilno. Iako je Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje (SAPC) osnovan u novembru 2015. godine kao tijelo u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Odbor nije usvojio svoj poslovnik jer su neki delegati iz BiH insistirali da se uvrste odredbe o etničkom načelu glasanja, što nije u skladu sa evropskim standardima.”
Ipak Čović i pored toga što nema čime da se pohvali kada se govori o urađenom u proteklih osam mjeseci i dalje smatra da bi EU “trebala prepoznati potrebu da BiH dobije kandidatski status što prije.”
Do trećeg mjeseca ćemo se pokušati usuglasiti o najvažnijim pitanja za Izborni zakon, ali i za rekonstrukciju Vlade FBiH, formiranje novih ministarstava preimenovanjem nekih starih i sl. Vrlo afirmativno smo govorili o onome što mi želimo uraditi, ali smo naglasili da želimo da Evropska unija kroz sva svoja tijela prepozna potrebu da BiH dobije kandidatski status što prije. Mi trebamo dobiti jedan vjetar u leđa i ne treba nas vezivati uz Sjevernu Makedoniju i Albaniju.”
Dragan Čović, 28. januar 2020.
Treba napomenuti i da se o sticanju kandidatskog statusa govorilo i u periodu kada se odgovaralo na dodatna pitanja iz Upitnika EK, kada je Denis Zvizdić u svojstvu predsjedavajućeg Vijeća ministara izjavio da bi BiH slanjem odgovora na dodatna pitanja “ispunila uvjete za dobivanje kandidatskog statusa”.
Međutim, slanje odgovora na dodatna pitanja Evropske komisije, iako jeste jedan od najbitnijih uslova za dobijanje kandidatskog statausa, nije uslov koji je sam po sebi dovoljan.
Naime, u opisu procesa pridruživanja Evropskoj uniji, koji se nalazi na zvaničnoj stranici Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, u dijelu koji odgovora na pitanje “da li se Mišljenje Evropske komisije zasniva samo na odgovorima koji su dati u Upitniku” navodi se slijedeće:
“Ne. Odgovori na Upitnik predstavljaju glavni element procesa prikupljanja informacija, ali ne i jedini. Pored njega, Komisija organizuje brojne stručne misije i procjene u kojima učestvuju stručnjaci zemalja članica EU, prvenstveno radi provjere nivoa provođenja zakona. Komisija također dobija izvještaje nezavisnih stručnjaka, te održava konsultacije sa organizacijama civilnog društva, međunarodnim organizacijama i drugim zainteresovanim stranama kako bi dobila informacije za procjenu. U tom smislu, Komisija podstiče participativni proces u kome svaka zainteresovana strana, od međunarodnih organizacija do civilnog društva, može slobodno da dostavi informacije.”
Osim navedenog, naglašeno je i da je kvalitet odgovora na Upitnik “izuzetno važan za tačnu procjenu situacije u zemlji” i “da zemlji koja aplicira naknadno budu upućivana dodatna potpitanja sve dok se sve informacije koje ona dostavi Komisiji ne budu smatrale zadovoljavajućima”. Tako je čitav proces izrade Mišljenja “direktno povezan sa administrativnim kapacitetom zemlje da dostavi kvalitetne koordinirane odgovore na pitanja Komisije o situaciji na terenu, kako u smislu odgovora na Upitnik, tako i putem posebnih stručnih misija i procjena.”
Treba napomenuti i da je stari saziv Vijeća ministara BiH usvojio Akcijski plan za realizaciju prioriteta iz Analitičkog izvješća Europske komisije, koje je sastavni dio Mišljenja Komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU-u, međutim tek se očekuju prvi koraci novog saziva Vijeća ministara na njegovoj realizaciji.
Na kraju možemo zaključiti da je očigledno da ono što je do sada urađeno u kontekstu približavanja BiH Evropskoj uniji nije dovoljno za sticanje kandidatskog statusa, što je u ostalom potvrdilo i Mišljenje evropske komisije, u kojem se čak i ne pominje kandidatski status BiH te se Evropskom vijeću preporučuje da samo usvoji dokument, što je ono i učinilo ne raspravljajući uopšte o kandidatskom statusu naše zemlje.
(Istinomjer.ba)