U protekloj sedmici, Istinomjer se u najvećoj mjeri bavio ocjenjivanjem istinitosti izjava nosilaca javnih funkcija u Bosni i Hercegovini. Ocijenili smo dva obećanja, a u analizi “Da li će građani/ke BiH dobiti ‘COVID iskaznice’ i kada?” bavili smo se procesom uvođenja jedinstvenih COVID potvrda za građanke i građane Bosne i Hercegovine.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić iznio je tezu o pokušajima da se srpski narod okarakteriše kao genocidan, te je ustvrdio da je “rezolucija Velike Britanije u Savjetu bezbjednosti išla u tom pravcu”. Presudama Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Suda Bosne i Hercegovine utvrđeno je da je u Srebrenici počinjen genocid. Prije obilježavanja dvadesete godišnjice genocida u Srebrenici, Velika Britanija je, zajedno s Jordanom, Litvanijom, Malezijom, Novim Zelandom i SAD-om, predložila Vijeću sigurnosti UN-a rezoluciju kojom se osuđuje genocid u Srebrenici. Rezoluciju je podržalo deset zemalja Vijeća sigurnosti UN-a, dok su četiri bile suzdržane. Međutim, rezolucija nije usvojena budući da je Rusija bila protiv. U tekstu rezolucije nijedan narod nije označen kao “genocidan” niti se navode krivci za ovaj zločin. S tim u vezi, Istinomjer je tvrdnju gradonačelnika Istočnog Sarajeva ocijenio neistinitom.
I član Predsjedništva BiH Milorad Dodik govorio je o ratnim zločinima počinjenim na tlu Bosne i Hercegovine krajem prošlog stoljeća. Dodik je ustvrdio da su svi optuženi za genocid u Srebrenici već presuđeni ili su preminuli. Prema posljednjim podacima kojima raspolaže BIRN, Sud BiH izdao je nalog za raspisivanjem potjernice za 130 osoba zbog ratnih zločina, a među njima su 63 osobe protiv kojih je potvrđena optužnica. Sud BiH je BIRN-u dostavio spisak na kojem se nalaze imena 41 nedostupne osobe protiv koje se trenutno vodi postupak pred Sudom BiH i za kojom je raspisana međunarodna potjernica. Među optuženima za genocid u Srebrenici, a za kojima su raspisane potjernice, nalaze se Radoslav Janković, Svetozar Kosorić, Tomislav Kovač, Borislav Stojišić, Rajko Drakulić i Milomir Savčić, a na spisku nedostupnih osoba su Nedeljko Milidragović i Aleksa Golijanin. S obzirom na navedeno, Dodikove tvrdnje ocijenili smo neistinitim.
Neistinitim smo ocijenili i tvrdnje zastupnice u NSRS Dušice Šolaje o mehanizmima odlučivanja Predsjedništva BiH. Naime, ona je ustvrdila da “član Predsjedništva BiH iz RS u roku od deset dana može podnijeti zahtjev NSRS za sazivanje sjednice ako bude preglasan po bilo kom pitanju”, te je dodala da je to “zaštita vitalnog nacionalnog interesa srpskog naroda”. Prema Ustavu BiH, Predsjedništvo će nastojati da sve odluke usvoji putem konsenzusa, a u slučaju nemogućnosti postizanja konsenzusa, pojedine odluke mogu usvojiti dva člana. U tom slučaju, član Predsjedništva koji se ne slaže s odlukom može odluku proglasiti destruktivnom po vitalni nacionalni interes entiteta za teritoriju s koje je izabran, ali u roku od tri dana. Rok od deset dana ostavljen je NSRS da se izjasni, nakon što joj član Predsjedništva uputi zahtjev.
Predsjednik Narodne partije Srpske i poslanik u NSRS Darko Banjac govorio je o Dejtonskom mirovnom sporazumu, a u tom kontekstu je ustvrdio da su predsjednici zemalja “međunarodne zajednice” garanti Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kako smo već ranije u više navrata pojasnili, riječ “garant” se ne spominje u Dejtonskom mirovnom sporazumu, te se u tom kontekstu koristi izraz “svjedoci”, a svjedoci su Evropska unija, Ujedinjene nacije, ali i predstavnici Francuske, Njemačke, UK-a, SAD-a i Ruske Federacije. U skladu s navedenim, Istinomjer je tvrdnju Darka Banjca ocijenio neistinitom.
Ista ocjena data je i tvrdnjama generalnog sekretara Vlade RS Siniše Karana, koji je ustvrdio da su Republika Srpska i Federacija BiH u momentu potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma bile samostalna država, te da je Bosna i Hercegovina država s elementima konfederalizma, nastala 1995. godine “spajanjem” RS i FBiH. BiH je nezavisnost od SFRJ proglasila 1. marta 1992. godine, nakon održanog referenduma. Zemlje članice tadašnje Evropske zajednice su 6. aprila 1992. godine priznale Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu, a dan kasnije, to su učinile i Sjedinjene Američke Države, dok je BiH 22. maja 1992. godine postala članica organizacije Ujedinjenih naroda. Republika Srpska je proglašena 9. januara 1992. godine, kada je Skupština Republike srpskog naroda donijela “Deklaraciju o proglašenju Srpske republike”. Postupak o ocjeni ustavnosti “proglašenja Republike Srpske” od 9.1.1992. godine pred Ustavnim sudom Republike Bosne i Hercegovine pokrenut je 28. septembra 1992. godine i deklaracija od 9. januara, kao i “Ustav Srpske Republike Bosne i Hercegovine”, također iz februara iste godine, proglašeni su neustavnim.
Načelnik Opštine Višegrad Mladen Đurević osvrnuo se na prvu godinu drugog četverogodišnjeg mandata na čelu ove lokalne zajednice, a tom prilikom je izjavio da su “zbog korone prošle godine izbori pomjereni za nešto više od mjesec dana”. Početkom maja 2020. godine, odlukom Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH), raspisani su Lokalni izbori 2020, koji su trebali biti održani početkom oktobra. Krajem maja, CIK je donio odluku o odgađanju održavanja izbora. Tadašnja predsjednica CIK-a Vanja Bjelica-Prutina istakla je da je odluka donesena jer nisu obezbijeđena sredstva za provođenje izbora. S obzirom na to da je razlog pomjeranja datuma održavanja Lokalnih izbora 2020 bio neusvajanje budžeta BiH za 2020. godinu, a ne epidemiološka situacija, tvrdnju Mladena Đurevića ocijenili smo neistinitom.
Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić nedavno se dotakao teme visokog predstavnika Christiana Schmidta, te je tada ustvrdio da je Schmidt u prošlosti bio ministar odbrane Savezne Republike Njemačke. Christian Schmidt je bio poslanik u Bundestagu od 1990. godine, te član parlamentarne Komisije za vanjske poslove i izvjestilac za zemlje Zapadnog Balkana. Bio je angažovan i u Saveznom ministarstvu odbrane Njemačke, ali ne kao ministar, već kao parlamentarni državni sekretar, od 2005. do 2013. godine. U toj ulozi, predstavljao je ministra odbrane u relevantnim odborima Bundestaga. U dva navrata je bio član Savezne vlade, ali ne u funkciji ministra odbrane, već saveznog ministra za hranu i poljoprivredu i saveznog ministra saobraćaja i digitalne infrastrukture. S obzirom na navedeno, tvrdnju Nermina Nikšića ocijenili smo neistinitom.
Kada je riječ o ispunjenosti obećanja, u protekloj sedmici zabilježili smo jedno ispunjeno i jedno neispunjeno obećanje.
Ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS Enver Hadžiahmetović krajem jula je najavio da bi aktivnosti na formiranju komunalne policije trebale biti završene u oktobru. U vezi s tim, kontaktirali smo Vladu KS s ciljem dobijanja informacija o formiranju komunalne policije. Prema riječima ministra Hadžiahmetovića, Nacrt zakona o komunalnoj policiji proslijeđen je drugim ministarstvima na dobijanje potrebnih mišljenja, nakon čega će Vlada KS navedeni nacrt zakona uputiti u skupštinsku proceduru. S obzirom na to da komunalna policija nije formirana i nije počela s djelovanjem u oktobru ove godine, obećanje ministra Hadžiahmetovića ocijenili smo neispunjenim.
Ocjenu “ispunjeno” dobilo je obećanje gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić nakon otkrivanja spomen-ploče na Kazanima. Podsjećamo, sarajevska gradonačelnica i potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Milan Dunović su 27.4.2021. godine održali sastanak na kojem su razgovarali o izgradnji spomenika ubijenim sugrađanima na lokalitetu Kazani. Nekoliko dana kasnije, gradonačelnica je ustvrdila da bi “voljela da do obilježavanja godišnjice stradanja na Kazanima, u mjesecu oktobru, spomen-ploča bude postavljena”. Spomen-ploča na Kazanima, s usvojenim tekstom, otkrivena je 15.11.2021. godine. Podsjećamo, u analizi “Spomenik na Kazanima i kultura sjećanja na posljednji rat u BiH” osvrnuli smo se na usvojeni prijedlog teksta gradonačelnice Karić, a u kojem se ne spominju počinioci ubistava, ali i na prijedlog Naše stranke koji nije prihvaćen, te istorijat sudskih presuda donesenih za zločine počinjene na lokalitetu Kazana.
Od protekle sedmice pratimo i najavu predsjednika Vlade RS Radovana Viškovića da će vlada ovog entiteta uskoro smanjiti zbirnu stopu poreza i doprinosa s ciljem oslobađanja sredstava za povećanje plata svih građana RS.
Premijer Federacije BiH Fadil Novalić našao se prošle sedmice u rubrici “Nevjerovatno ali Istinomjer” zahvaljujući njegovom viđenju freelancera.
U analizi “Da li će građani/ke BiH dobiti ‘COVID iskaznice’ i kada?” bavili smo se procesom uvođenja jedinstvenih COVID potvrda za građane i građanke Bosne i Hercegovine. Evropska unija počela je s primjenom Uredbe o EU digitalnoj COVID potvrdi 1. jula 2021. godine, a ona se može izdavati i ovjeravati za građane/ke i osobe s boravištem u EU. Evropska komisija saopštila je da je 49 zemalja i teritorija na pet kontinenata povezano s ovim sistemom, a odnedavno su digitalne potvrde Gruzije, Moldavije i Srbije dio sistema EU COVID certifikata. Inače, Evropska komisija skinula je BiH krajem septembra s popisa sigurnih zemalja za putovanja, te građani/ke naše zemlje u EU mogu putovati samo ako imaju nužan razlog. Iz Ministarstva civilnih poslova BiH je u aprilu ove godine saopćeno da se razmišlja o uvođenju COVID potvrda za državljane/ke BiH. Tada je rečeno da je cilj napraviti aplikaciju putem koje će se izdavati potvrde o vakcinaciji, prethodno prebolovanom COVID-19 ili negativnom testu. Dogovor o ovim potvrdama još uvijek nije postignut, a prema riječima zvaničnika iz RS, i u ovom slučaju problem je “prijenos nadležnosti” s entitetskog na državni nivo. Tako je ministar zdravlja RS ustvrdio da je Ministarstvo za naučno-tehnološki razvoj, informaciono društvo i visoko obrazovanje RS jedino ovlašteno da potpisuje digitalne certifikate. S druge strane, Federacija BiH dala je podršku Ministarstvu civilnih poslova u izradi jedinstvenih COVID isprava. Šeranić je nedavno potvrdio da je RS uputio prijedlog za uspostavu COVID potvrda, prema kojem način obrade i verifikacije podataka za COVID potvrde mora biti u RS, ali da bi država trebala da uspostavi sistem jedinstvenog identifikatora. O uvođenju “COVID iskaznica” za građane/ke BiH po uzoru na Evropsku uniju govori se od proljeća ove godine, a ovaj proces u našoj zemlji još uvijek nije okončan, iako su ove potvrde u zemljama EU već u primjeni.
(Istinomjer.ba)