Zastupnica u Narodnoj skupštini Republike Srpske Dušica Šolaja (SNSD), gostujući 15.11.2021. godine u emisiji “Tema dana” Alternativne televizije, pored ostalog je komentarisala i mehanizme odlučivanja Predsjedništva BiH.
S tim u vezi, Šolaja je izjavila:
Podsjetiću da Narodna skupština, i to je važno da objasnimo vašim gledaocima, ukoliko član Predsjedništva iz Republike Srpske, ko god to bio i iz koje god političke partije dolazi, bude preglasan po bilo kom pitanju na sjednici Predsjedništva, u roku od deset dana on podnosi zahtjev Narodnoj skupštini za sazivanje sjednice i onako kako se Narodna skupština izjasni tako, ustvari, i ostaje ta odluka. Dakle, ona se odbacuje ili prihvata. To je zaštita vitalnog interesa srpskog naroda i Narodna skupština je mjesto gdje se o tome odlučuje.
Dušica Šolaja, 15.11.2021.
U navedenoj izjavi, Šolaja je iznijela niz netačnih tvrdnji. Prva se odnosi na to da član Predsjedništva BiH može, ukoliko bude, kako je Šolaja navela, “preglasan po bilo kom pitanju”, odluku Predsjedništva BiH po tom pitanju proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju s koje je izabran.
Naime, prije svega, Ustav BiH u članu V, Predsjedništvo, stav (2), Procedura, po tom pitanju kaže:
c) Predsjedništvo će nastojati da usvoji sve odluke Predsjedništva – tj. one koje se tiču pitanja koja proizilaze iz člana V (3), tačke (a) do (e) – putem konsenzusa. Takve odluke mogu, pod uslovima iz tačke (d) ovog stava, usvojiti dva člana ukoliko svi pokušaji da se dostigne konsenzus ne uspiju.
d) Član Predsjedništva koji se ne slaže sa odlukom, može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju. Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član sa te teritorije; bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu izjavu dao bošnjački član; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član. Ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka.
Ovlaštenja koja su Ustavom BiH data Predsjedništvu BiH navedena su u stavu (3) člana V, gdje se, pored ovlaštenja od tačke a) do tačke e), za koje je moguće koristiti mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa, nalaze i ovlaštenja od tačke f) do tačke i), za koje to Ustavom nije predviđeno:
a) Vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine.
b) Imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, od kojih najviše dvije trećine mogu biti odabrani sa teritorije Federacije.
c) Predstavljanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama i traženje članstva u onim međunarodnim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije član.
d) Vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i, uz suglasnost Parlamentarne skupštine, ratifikovanje takvih ugovora.
e) Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine.
f) Predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini, uz preporuku Vijeća ministara.
g) Podnošenje izvještaja o rashodima Predsjedništva Parlamentarnoj skupštini na njen zahtjev, ali najmanje jedanput godišnje.
h) Koordinaciju, prema potrebi, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini.
i) Vršenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dužnosti, koje mu prenese Parlamentarna skupština, ili na koje pristanu entiteti.
Ustav BiH, ovlaštenja Predsjedništva BiH
U skladu s Ustavom BiH, i Poslovnik o radu Predsjedništva BiH demantuje navedenu tvrdnju Dušice Šolaje.
Navodeći tako da su “svi članovi Predsjedništva, po prirodi svoje dužnosti, zaduženi i za proglašenje neke odluke destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje su izabrani”, u Poslovniku se u članovima 42. i 43. opisuje procedura pokretanja vitalnog entitetskog interesa, ali za one oblasti za koje je to Ustavom BiH predviđeno, a to su odluke vezane za sferu vanjskih poslova, te sprovođenje dužnosti prenesenih od Parlamentarne skupštine.
S druge strane, u Poslovniku je, po pitanju imenovanja predsjedavajućeg Vijeća ministara, raspuštanja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i usvajanja Prijedloga godišnjeg budžeta institucija BiH, u članovima 38, 39. i 40. naznačeno da “Predsjedništvo nastoji konsenzusom donijeti ove odluke”, ali i da, “ako se ne postigne konsenzus, dva člana Predsjedništva ipak mogu” imenovati predsjedavajućeg Vijeće ministara BiH, raspustiti Dom naroda PSBiH ili usvojiti Prijedlog godišnjeg budžeta institucija BiH.
Iz navedenog je također jasno da za spomenute odluke nije predviđena mogućnost korištenja mehanizma vitalnog entitetskog interesa.
Druga neistinita tvrdnja koju je u tom kontekstu iznijela Šolaja je ona u kojoj kaže da “u roku od deset dana” član Predsjedništva BiH podnosi zahtjev Narodnoj skupštini za sazivanje sjednice. Međutim, kako se u članu V, stav (2) Ustava BiH navodi, član Predsjedništva BiH za tako nešto ima rok od tri dana, dok je rok od deset dana dat Narodnoj skupštini Republike Srpske da se izjasni, i to nakon što joj član Predsjedništva BiH uputi zahtjev:
Član Predsjedništva koji se ne slaže sa odlukom, može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju. Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član sa te teritorije; bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu izjavu dao bošnjački član; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član. Ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka.
I na kraju, neistinit je i dio u kojem Šolaja tvrdi da se radi o “zaštiti vitalnog interesa srpskog naroda”. Kako je opet u članu V Ustava rečeno, radi se “vitalnom interesu entiteta za teritoriju s koje je član Predsjedništva BiH izabran.”
Ovim Istinomjer navedene tvrdnje Dušice Šolaje ocjenjuje neistinitim.
(Istinomjer.ba)