Klub poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) podnio je inicijativu “o mogućim rješenjima za Bosnu i Hercegovinu”, u kojoj je iznio dvije netačne tvrdnje.
Na zvaničnoj web stranici Narodne skupštine Republike Srpske objavljen je prijedlog dnevnog reda 16. redovne sjednice NSRS-a, najavljene za 27. april 2021. godine, a jedna od predloženih tačaka dnevnog reda je i Pokretanje inicijative za razgovor i dijalog između strana Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, kao i tri konstitutivna naroda Srba, Hrvata i Bošnjaka o mogućim rješenjima za Bosnu i Hercegovinu – na prijedlog Kluba poslanika SNSD-a.
Uvidom u spomenutu inicijativu, Istinomjer je uočio dvije tvrdnje – da je Bosna i Hercegovina nastala saglasnošću entiteta i tri konstitutivna naroda, kao i da je BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH.
Neophodno je uvijek isticati da je Bosna i Hercegovina nastala saglasnošću Republike Srpske i Federacije BiH i tri konstitutivna naroda i da samo saglasnošću oba entiteta i konstitutivnih naroda može i postojati, zbog toga je bilo kakva težnja za izmjenom složene dejtonske strukture apsolutno nedopustiva i može dovesti do neželjenih posljedica. (…) Narodna skupština Republike Srpske će nastaviti djelovati u skladu sa osnovnim ustavnim načelom prema kojem je Bosna i Hercegovina nastala Dejtonskim sporazumom i prema kojem je sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH.
Inicijativa SNSD-a, 16. 4. 2021.
Nekoliko dana kasnije, komentirajući podnošenje spomenute inicijative, šef Kluba poslanika SNSD-a u NSRS-u Igor Žunić rekao je za Srnu kako je u inicijativi navedeno da je “neophodno uvijek isticati da je BiH nastala saglasnošću Republike Srpske i Federacije BiH, te tri konstitutivna naroda i samo njihovom saglasnošću može i postojati.”
U javnosti su se više puta mogle čuti tvrdnje, mahom od funkcionera iz entiteta Republika Srpska, da je Bosna i Hercegovina “sastavljena od dva entiteta” – RS-a i FBiH. Istinomjer je spomenute tvrdnje ocijenio već nekoliko puta do sada, a jedna od ocjena odnosila se i na tvrdnju Igora Žunića iz novembra 2020. godine.
Podsjećamo, Istinomjer se u analizi “Niz netačnih interpretacija Ustava i tvrdnji o BiH: Šta je BiH, a šta nije?” bavio nizom netačnih tumačenja Ustava BiH i tvrdnji koje su se posljednjih godina mogle čuti u javnosti – od toga da je “BiH sastavljena od dva entiteta – RS-a i FBiH” i “tri konstitutivna naroda – Srba, Hrvata i Bošnjaka”, do toga da je BiH “dejtonska tvorevina”, “zajednica” sa “zajedničkim institucijama”, ali i onih o postojanju bosanskog jezika i njegovog naziva, a 2019. godine Istinomjer je članu Predsjedništva BiH i lideru SNSD-a Miloradu Dodiku za tvrdnju da je Bosna i Hercegovina “državna zajednica u najmanju ruku” dao ocjenu neistina.
Uvidom u Ustav Bosne i Hercegovine, jasno je da spomenuta tvrdnja nije tačna. Naime, Ustav BiH nigdje ne navodi da je Bosna i Hercegovina “sastavljena od dva entiteta”, što potvrđuje član 3. Ustava BiH:
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.
Također, Ustav BiH u svojoj preambuli kaže da “podsjećajući se na Osnovna načela usaglašena u Ženevi 8. 9. 1995. godine i u Njujorku 26. 9. 1995. godine, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine.”
Što se tiče tvrdnje da je Bosna i Hercegovina nastala saglasnošću Republike Srpske i Federacije BiH i tri konstitutivna naroda, podsjećamo da je Bosna i Hercegovina nezavisnost od SFRJ proglasila 1. marta 1992. godine nakon održanog referenduma. Zemlje članice tadašnje Evropske zajednice su 6. aprila 1992. godine priznale Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu, a dan kasnije to su učinile i Sjedinjene Američke Države, dok je BiH 22. maja 1992. godine postala članica organizacije Ujedinjeni narodi (UN).
U novembru 1995. godine, u vojnoj bazi Wright-Patterson u gradiću Dayton, u američkoj državi Ohio, parafiran je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum. Navedenim dokumentom zvanično je okončan rat u BiH koja je ovim sporazumom ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih, te dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske.
Sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine. Njime je potvrđen kontinuitet postojanja, suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Bosne i Hercegovine kao države. Određeno je da se BiH sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, i da je čine konstitutivni narodi: Bošnjaci, Hrvati i Srbi, zajedno sa ostalima. Propisane su nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija BiH, ali i način izmjene Ustava BiH.
Prema datumima priznanja i uspostave diplomatskih odnosa naše zemlje sa drugim državama, objavljenim na web stranici Ministarstva vanjskih poslova BiH, Bosnu i Hercegovinu je od momenta proglašenja nezavisnosti, 1. marta 1992. godine, do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, 14. decembra 1995. godine, priznalo 95 država.
Samo u 1992. godini Bosnu i Hercegovinu je priznalo 76 zemalja, uključujući SAD, Rusiju, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku, Njemačku, Italiju, Tursku, Indiju, Argentinu, ali i Makedoniju (sada Sjevernu Makedoniju), Hrvatsku, Sloveniju, Albaniju. Tadašnja Savezna Republika Jugoslavija, odnosno današnje nezavisne države Srbija i Crna Gora, priznala je BiH na dan potpisivanja Okvirnog mirovnog sporazuma u Daytonu.
U prvom članu Ustava BiH navodi se da Bosna i Hercegovina “nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama.”
Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada “Bosna i Hercegovina”, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim organizacijama.
Iz navedenog je jasno da Bosna i Hercegovina nije nastala saglasnošću Republike Srpske i Federacije BiH kroz Dejtonski mirovni sporazum, s obzirom na činjenicu da je BiH još od 1992. godine priznata kao nezavisna i suverena država, dok je Dejtonskim mirovnim sporazumom potvrđen kontinuitet postojanja, suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Bosne i Hercegovine kao države. Nije tačna ni tvrdnja da je BiH “sastavljena” od dva entiteta, s obzirom na to da je u Ustavu BiH jasno navedeno da se Bosna i Hercegovina sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.
S obzirom na sve navedene činjenice, Istinomjer će dvije spomenute tvrdnje Kluba poslanika SNSD-a u NSRS-u ocijeniti neistinitim.
(Istinomjer.ba)