U protekloj sedmici, Istinomjer se bavio ocjenjivanjem izjava domaćih političkih aktera svih nivoa vlasti u BiH, a među ocijenjenim zvaničnicima, između ostalih, našli su se i Benjamina Karić, Adnan Šteta, Mirko Ćurić, Milorad Dodik, Safet Softić, Josip Grubeša i brojni drugi.
U pogledu provjere tačnosti tvrdnji i (ne)dosljednosti bh. zvaničnika/ca, Istinomjer je u protekloj sedmici dvije tvrdnje ocijenio istinitim, a po jednu tvrdnju ocijenio je neistinitom, neutemeljenom i nedosljednom.
Istinomjer je najavu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Miloradu Dodiku da će biti povučene saglasnosti Republike Srpske date na sporazume o Oružanim snagama Bosne i Hercegovine (OSBiH), kao i o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) ocijenio neutemeljenom.
Naime, kada se radi o Oružanim snagama BiH i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, entiteti nemaju nadležnost da odlučuju o njihovom daljnjem postojanju, čemu svjedoči, prije svega, činjenica da su i OSBiH i VSTV formirani na osnovu zakona koje je donijela Parlamentarna skupštine BiH, a temeljem Ustava Bosne i Hercegovine.
Osim toga, Poglavlje II, “Prava i dužnosti institucija BiH”, Zakona o odbrani BiH, u odjeljku “Nadležnosti Bosne i Hercegovine”, kaže da “Bosna i Hercegovina organizira, razvija i održava vojni kapacitet i spremnost Oružanih snaga radi: a) osiguranja suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti, politike nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, unapređenja ciljeva vanjske politike Bosne i Hercegovine, ispunjenja međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine i zaštite državljana Bosne i Hercegovine.” Civilnu kontrolu, kao i komandovanje, osigurava također Bosna i Hercegovina.
Također, nakon što je Parlamentarna skupština BiH krajem marta 2004. godine usvojila Zakon o VSTV-u, identično kao i kada se radi o OSBiH, nadležnosti u izmjenama tog zakona isključivo ima Parlamentarna skupština BiH.
Osim toga, Milorad Dodik je u protekloj sedmici za svoj stav o eventualnom brisanju etničkog predznaka prilikom izbora člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine koji dolazi iz Republike Srpske dobio ocjenu nedosljedno s obzirom na činjenicu da je u posljednjih nekoliko godina često mijenjao stavove po ovom pitanju.
Neistinitom je ocijenjena tvrdnja ministra pravde BiH Josipa Grubeše da Bošnjaci imaju bošnjački prevod Ustava. Podsjećamo, Ustav BiH definisan je Aneksom 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma i on je izvorno napisan na engleskom jeziku. Ustav BiH ne definiše nazive službenih jezika u našoj zemlji, ali je Ustavni sud BiH, u odluci iz 2016. godine, ocijenio da vlasti u RS nemaju pravo određivati ime jezika kojim pripadnici/e bošnjačkog naroda govore, te je, između ostalog, konstatirano da “Ustav Bosne i Hercegovine nigdje ne propisuje da se imena jezika kojim govore konstitutivni narodi moraju vezati za ime konstitutivnog naroda”.
S obzirom na to da su u BiH u upotrebi tri zvanična jezika – bosanski, srpski i hrvatski, Istinomjer je spomenutu tvrdnju ministra Grubeše ocijenio kao neistinitu.
Na BN televiziji emitovana je emisija “Izazovi” čiji su gosti bili zastupnici u Predstavničkom domu PSBiH Mira Pekić i Saša Magazinović, zastupnici u NSRS Duško Ivić i Nedeljko Glamočak i delegat u Vijeću naroda Republike Srpske Samir Baćevac, a posebnu pažnju privukla je upotreba termina “zajedničke institucije” u kontekstu institucija Bosne i Hercegovine.
Zastupnici Glamočak i Ivić, kao i zastupnica Pekić, u više su navrata tokom emisije, govoreći o institucijama Bosne i Hercegovine, koristili spomenuti termin, na što je reagovao delegat Baćevac, istaknuvši da termin “zajedničke institucije” ne postoji u Ustavu Bosne i Hercegovine te je zamolio prisutne da koriste ustavnu sintagmu – institucije Bosne i Hercegovine.
Nešto kasnije, upotrebu termina “zajedničke institucije” komentarisala je i zastupnica Pekić, istaknuvši da “BiH ima zajedničke institucije”, a ovog puta reagovao je i zastupnik Magazinović, ustvrdivši da u “Ustavu BiH piše institucije Bosne i Hercegovine”.
S obzirom na činjenicu da se nigdje u Ustavu BiH ne koristi termin “zajedničke institucije”, već isključivo termin “institucije Bosne i Hercegovine”, Istinomjer je spomenute tvrdnje Samira Baćevca i Saše Magazinovića ocijenio istinitim.
Istinitom je ocijenjena i tvrdnja poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PD PSBiH) i člana Stranke demokratske akcije (SDA) Safeta Softića da je SDA “uvijek u Parlamentu” bila za uvođenje novih tehnologija u izborni proces kako bi se spriječile izborne krađe.
Tokom protekle sedmice, dva obećanja dobila su ocjenu radi se na tome, a jedno obećanje je ispunjeno sa zakašnjenjem.
Obećanje gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić o izgradnji spomen-obilježja Kazani dobilo je ocjenu radi se na tome s obzirom na činjenicu da su gradski vijećnici na sjednici održanoj u septembru razmotrili Nacrt odluke o podizanju spomen-obilježja Kazani i uputili ga u javnu raspravu.
Nakon učinjenih koraka na implementaciji projekta unapređenja turističke ponude i stavljanja u funkciju Planinarskog doma Ubla, Istinomjer je i obećanju gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića dao ocjenu radi se na tome.
U protekloj sedmici, Istinomjer je najavio i da je predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija izrazio očekivanje da će BiH tokom slovenačkog predsjedavanja Evropskom unijom, odnosno do kraja godine, dobiti status kandidata.
Istinomjer se u protekloj sedmici kroz tri analize osvrnuo na nekoliko aktuelnih tema.
U analizi “Da li su učešćem u radu Vijeća ministara BiH prekršene odluke NSRS?” Istinomjer je pisao o bojkotu rada institucija BiH. Naime, javnost je 28. septembra 2021. godine obaviještena da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora BiH, jednoglasno, na vanrednoj telefonskoj sjednici održanoj istog dana, donijelo Odluku o privremenom finansiranju institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za period oktobar-decembar 2021. godine, u iznosu od 249 miliona KM. Nakon što se u javnosti pojavila informacija o usvajanju odluke, reagovala je i opozicija iz Republike Srpske, pa je tako predsjednik SDS-a Mirko Šarović istakao da se odlukom da se održi sjednica Vijeća ministara BiH, “na kojoj je donesena odluka o privremenom finansiranju, krše zaključci Narodne skupštine Republike Srpske” iz jula ove godine kojima je donesena odluka da prestaje odlučivanje predstavnika iz RS u institucijama BiH. I dok još traju političke igre i prebacivanje loptice između vlasti i opozicije u Republici Srpskoj, kao i rasprave ko je, a ko nije prekršio odluke Narodne skupštine Republike Srpske kada je u pitanju bojkot rada institucija BiH, opet najviše ispaštaju građani/ke kako entiteta Republika Srpska, tako i Bosne i Hercegovine. Bolji životni standard i reforme su i dalje na čekanju, neizvjestan je i kandidatski status Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, a sve više građana/ki odlazi i zemlje, pa je tako samo u prvih šest mjeseci 2021. godine, uprkos pandemiji, BiH napustilo 85.000 njenih stanovnika.
U analizi “Brojne vakcine protiv COVID-19 u BiH bit će uništene” osvrnuli smo se na činjenicu da će BiH morati uništiti veliki broj vakcina zbog toga što im uskoro ističe rok. Naime, iako se Bosna i Hercegovina nalazi na začelju liste evropskih zemalja po broju vakcinisanih građana protiv COVID-19, već je došla u situaciju da će nadležne institucije morati uništiti veliki broj vakcina zbog toga što im uskoro ističe rok. Institut za javno zdravstvo RS već je raspisao javni poziv za uništavanje 55.000 doza vakcina AstraZeneca, dok bi broj vakcina istog proizvođača kojima u oktobru ističe rok mogao biti dosta veći. Procenat vakcinisanog stanovništva u BiH starijeg od 18 godina i dalje se kreće oko 20%, o čemu je Istinomjer nedavno pisao. Iako je naša zemlja zbog nedostatka vakcina bila jedna od posljednjih u Evropi koja je intenzivnije počela vakcinisati stanovništvo, sada se našla u situaciji da će morati uništiti velike količine vakcina AstraZeneca kojima ističe rok. Republika Srpska je za sada objavila da će biti uništeno 55.000 doza ove vakcine, što ne znači da će ovo biti i jedine količine, dok će za tačan broj neiskorištenih vakcina AstraZeneca u FBiH biti potrebno sačekati kraj oktobra, kada im, prema riječima nadležnih, i ističe rok trajanja.
U analizi “TGT Tehnogas već godinama vrši nabavku medicinskih gasova za zdravstvene ustanove u RS” Istinomjer se osvrnuo na temu navodne isporuke tehničkog, nemedicinskog kisika UKC-u Republike Srpske od firme TGT Tehnogas. Firma TGT Tehnogas d.d. još od 2014. godine vrši nabavku medicinskih gasova za potrebe UKC Republike Srpske, ali i za druge medicinske ustanove u tom entitetu, iako, prema tvrdnji direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH Aleksandra Zolaka, ne posjeduje potrebnu dozvolu za obavljanje te djelatnosti. Pored toga, ova firma je dobila ugovor za opremanje i puštanje u rad stanice medicinskih gasova i operacionih sala u UKC RS. Ako je tačna tvrdnja Zolaka da prije 2017. godine ova firma nije imala nikakvu dozvolu izdanu od Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH za stavljanje u promet medicinskih gasova (u ovom slučaju kisika), nameće se pitanje kako je moguće da se Tehnogas bavio tom djelatnošću tako dugo, a da niko nije ustanovio da nema potrebnu dozvolu za to. Na nadležnim institucijama je da utvrde činjenice, odnosno da li se poslovalo izvan okvira zakona kada su nabavke medicinskih gasova od Tehnogasa u pitanju.
U rubrici “Nevjerovatno ali Istinomjer” osvrnuli smo se na izjavu poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđana Mazalice koji je, komentarišući odluku Ustavnog suda BiH o šumama Republike Srpske, u programu televizije N1 izjavo kako bi želio da sve vrste drveća, zajedno s prezimenom voditelja Borisa Breze, pripadnu Republici Srpskoj.
Ja sam za to da sve šume Republike Srpske, uključujući to vaše divno prezime Brezo i sve breze i druge vrste drveća, pripadaju Republici Srpskoj…
Srđan Mazalica, 27.9.2021.
(Istinomjer.ba)