Neistinite tvrdnje dominirale su na Istinomjeru tokom protekle sedmice, pa je tako sedam aktera za svoje izjave dobilo ovu ocjenu.
Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović izjavio je da zemlje članice NATO-a izdvajaju 2% bruto domaćeg proizvoda (GDP) za naoružavanje Ukrajine. Radi se o neistinitoj tvrdnji, budući da pojedine zemlje članice NATO-a ne izdvajaju 2% posto GDP-a na godišnjem nivou “da bi pomogli vojnim naoružanjem Ukrajini”, već za vlastite odbrambene potrebe. Ministri odbrane zemalja NATO-a su se 2006. godine sporazumjeli da će države članice izdvajati 2% svog GDP-a za potrošnju na odbranu kako bi nastavile osiguravati vojnu spremnost Saveza.
Radovan Kovačević, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (SNSD), tokom gostovanja u programu RTRS govorio je o izboru visokog predstavnika u BiH i njegovim bonskim ovlastima. S obzirom na to da Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma nije predviđeno da Srbija, Hrvatska, BiH, FBiH i RS biraju visokog predstavnika te da bonska ovlaštenja daju mogućnost visokom predstavniku da nametne zakon, Kovačevićeve tvrdnje ocijenjene su neistinitima.
Tokom debate dvojice kandidata za načelnika Općine Stari Grad Sarajevo Irfana Čengića (SDP) i Dženana Selimbegovića (SDA), Selimbegović je iznio neistinitu tvrdnju u pogledu trajanja mandata novoizabranog načelnika, rekavši da će mandat novoizabranog načelnika Općine Stari trajati pet godina. Izborni zakon BiH predviđa da mandat načelnika izabranog na prijevremenim izborima traje do narednih redovnih izbora, odnosno do Lokalnih izbora 2024. godine.
Upitan da li želi biti gradonačelnik Trebinja, lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović rekao je da se za tu poziciju kandidovao 2012. godine te je ustvrdio da je, i pored poraza, imao više glasova SNSD-a. Uzimajući u obzir da je Vukanović imao 4.806, a kandidat SNSD-a Dobroslav Ćuk 6.078 glasova, Vukanovićeva tvrdnja ocijenjena je neistinitom.
Generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić komentarisao je rad gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića, pri čemu je uporedio odnos generalnog direktora UKC Republike Srpske s “nadzornim odborom”. Suprotno tvrdnji Vlade Đajića, UKC Republike Srpske uopće nema nadzorni odbor, već samo Upravni odbor, zbog čega je i Đajićeva tvrdnja ocijenjena kao neistinita.
Istu ocjenu dobio je i poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini RS Dragomir Vasić, ustvrdivši da je Predrag Kojović predsjednik Naše stranke. Naime, Kojovića je na poziciji predsjednika ove političke opcije još u septembru 2021. godine naslijedio Edin Forto.
Još jedan akter čije su tvrdnje ocijenjene kao neistinite bio je predsjednik NPS-a Darko Banjac, koji je rekao da je OHR ustanovio da akutelni visoki predstavnik Christian Schmidt nije imenovan u skladu s Dejtonskim sporazumom, kao i da se način odlučivanja u Domu naroda PSBiH vremenom mijenjao kroz izmjene Poslovnika. Suprotno njegovim tvrdnjama, OHR je u posljednjem saopštenju naveo da je na osnovu Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma jasno da imenovanje visokih predstavnika ne vrši Vijeće sigurnosti UN-a, dok je način odlučivanja u oba doma PSBiH normiran Ustavom BiH, bez čije se izmjene ne mogu mijenjati ni poslovnici domova PSBiH u dijelovima koji tretiraju ovo pitanje.
Pored provjere tačnosti tvrdnji, pratili smo i ispunjenost obećanja zvaničnika, a s obzirom na to da je Javni poziv za subvencioniranje aviokompanija s Međunarodnog aerodroma Sarajevo objavljen polovinom oktobra, kako je i najavio ministar privrede KS Zlatko Mijatović, njegovo obećanje ocijenjeno je ispunjenim.
Od prošle sedmice pratimo i još jednu najavu, a riječ je o obećanju ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenada Nešića da bi zakon o sprečavanju pranja novca trebao biti razmatran u Parlamentarnoj skupštini BiH do kraja oktobra.
Za analizu TV gostovanja ovog puta odabran je intervju predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, koji je u emisiji televizije Hayat “Istraga sedmice” govorio o izbornom procesu u SDA, a pažnju Istinomjera, pored ostalog, privukli su njegovi stavovi u vezi sa sporazumom HDZ-a BiH i stranaka “trojke”, “proslavom” slanja odgovora na dodatna pitanja Evropske komisije, ali i pregovorima u ugostiteljskim objektima.
Konačno, u analizi “Sud BiH ne vodi postupak ‘protiv Srba i RS’, već protiv Dodika i Lukića” osvrnuli smo se na tvrdnje više članova SNSD-a vezane za potvrđivanje optužnice protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića, kao i njihovo izjašnjavanje o krivici pred Sudom Bosne i Hercegovine. Na osnovu optužnice koju je Tužilaštvo BiH uputilo Sudu BiH jasno je da se ona ne može okarakterisati kao napad na Republiku Srpsku ili njene institucije.
(Istinomjer.ba)