Nakon što je na posljednjem Kongresu Stranke demokratske akcije (SDA) ponovo izabran za njenog predsjednika, Izetbegović je u emisiji televizije Hayat “Istraga sedmice” govorio o izbornom procesu u SDA, a pažnju Istinomjera, pored ostalog, privukli su njegovi stavovi u vezi sa sporazumom HDZ-a BiH i stranaka “trojke”, “proslavom” slanja odgovora na dodatna pitanja Evropske komisije, ali i pregovorima u ugostiteljskim objektima.
Na konstataciju voditelja da je bio jedini kandidat za predsjednika SDA na nedavno održanom Kongresu te stranke, Izetbegović je odgovorio da izborni proces u SDA traje četiri mjeseca te da je prije Kongresa dobio podršku svih kantonalnih i regionalnih odbora i 97% opštinskih odbora SDA, čime je, kako je dodao, njegov izbor za predsjednika time unaprijed bio odlučen.
Ljudi su rekli šta misle. Juče se ta volja samo potvrdila aklamacijom na Kongresu. Bilo je osam protiv i jedan suzdržan.
Bakir Izetbegović, 15.10.2023.
Izbori u SDA nekad i sad: Od “Šemsi” da se dozvoli kandidatura do odluke “da to ovog puta ne radi”
Na pitanje ko je bio protiv, Izetbegović je odgovorio da ne zna i da se o tome ne vodi evidencija te u nastavku ustvrdio da je Izborna komisija SDA utvrdila da Šemsudin Mehmedović nije ispunio uslove za predsjedničku kandidaturu na Kongresu.
“Mehmedović nije ispunjavao uslove ni prije, kada se prvi put birao predsjednik, ali je Izetbegović dopustio da Mehmedović bude kandidat”, ustvrdio je voditelj, a predsjednik SDA odgovorio:
Pa da, tada sam ja odlučio da ne idem sâm. Jednostavno, nađem načina da imam protivkandidata, pa sam nagovorio i zamolio gospodina Ajanovića Irfana, a evo, Šemso je bio jako zainteresiran da bude protivkandidat, i tražio sam na samom Kongresu da se mimo Statuta i njima dvojici dozvoli da budu protivkandidati.
Bakir Izetbegović, 15.10.2023.
Uz tvrdnju da time nije prekršen Statut, Izetbegović je pojasnio da “Kongres može sve”, da može i promijeniti Statut, te da je na taj način Mehmedoviću i Ajanoviću dao šansu, ali da je ovoga puta odlučio da to ne radi.
Nakon, kako je navedeno, isteka propisanih rokova, prikupljanja svih prijedloga koje su dostavile opštinske, gradske, kantonalne i regionalne organizacije i razmatranja dostavljenih prigovora, Izborna komisija SDA je u saopštenju 28.9.2023. godine konstatovala da je jedini kandidat za predsjednika SDA koji ispunjava statutarne uvjete Bakir Izetbegović.
Izetbegovića je predložilo 95 opštinskih/gradskih organizacija, svih devet kantonalnih i svih šest regionalnih organizacija, kao i organizacija SDA Brčko distrikta, dok je, u skladu s nalazima Komisije, Mehmedović imao osam kandidatura opštinskih/gradskih odbora, što nije bilo dovoljno za ovjeru kandidature.
Tako je na 8. kongresu SDA, održanom u Sarajevu 14.10.2023. godine, za Bakira Izetbegovića glasalo oko 1.100 verifikovanih delegata, pri čemu je osam bilo protiv i jedan suzdržan.
Istinomjer je u nedavno objavljenoj analizi “Izbor predsjednika stranaka po principu ‘jedni izbori – jedan kandidat'”, pored ostalog, podsjetio i na historijat izbora za predsjednika SDA. Tako je nakon dolaska Bakira Izetbegovića na čelo SDA na 6. kongresu stranke 2015. godine Mehmedović uspio osigurati dovoljnu podršku za kandidaturu. Na Kongresu je imao 159 glasova, što nije bilo dovoljno, jer je za Izetbegovića glasalo 590 delegata, dok je Irfan Ajanović imao četiri glasa.
Statut SDA navodi da je Kongres nadležan da usvaja i mijenja Statut SDA, donosi odluke o prijedlozima upućenim Kongresu SDA, bira i razrješava predsjednika SDA te razmatra i druga pitanja koja su od važnosti za uspješno djelovanje ove stranke.
Šta sadrži sporazum između HDZ-a BiH i “trojke” potpisan u novembru prošle godine?
Kada se radi o koalicionom sporazumu između HDZ-a BiH i stranka “trojke”, predsjednik SDA iznio je svoju interpretaciju tog dokumenta.
Dakle, kad su potpisivali sa HDZ-om koalicioni sporazum, rekli su da će i RTV servis prepraviti. Dakle, treći kanal… Onda ide i Izborni zakon; trebali su ga završiti do oktobra. Šest mjeseci su kazali prije šest mjeseci. Šta će uraditi sa državnom imovinom? Šta će uraditi sa Ustavnim sudom, šta sa Izbornim zakonom?
Bakir Izetbegović, 15.10.2023.
Dokument pod nazivom “Smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za razdoblje 2022–2026. godine” u novembru 2022. godine u Mostaru su u ime koalicije stranaka HDZ BiH te u ime “trojke” potpisali Dragan Čović i Nermin Nikšić.
Kada je riječ o RTV servisu, dokument predviđa “reformu cjelokupnog javnog RTV sustava Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine sukladno Ustavu”. U dijelu pod nazivom “Euroatlantske integracije”, između ostalog, predviđa se “žurno provođenje” ograničene promjene Ustava BiH i usvajanja izmjena i dopuna Izbornog zakona.
Žurno provesti, a najkasnije u roku šest (6) mjeseci od uspostave vlasti na svim razinama, ograničene promjene Ustava Bosne i Hercegovine i usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine sukladno odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i presudama Europskog suda za ljudska prava. Ova mjera uključuje reformu koja će zaštititi kolektivna prava i individualna prava sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine i odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine sukladno presudama Europskog suda za ljudska prava (Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i domovi naroda).
Smjernice i načela, 29.11.2022.
Što se državne imovine tiče, u Smjernicama se predviđa “rješavanje pitanja državne imovine sukladno Ustavu BiH”, a kada je pravosuđe u pitanju, stranke su potpisale da rade na “reorganiziranju pravosudnih institucija, uz usvajanje nužnih reformskih zakona sukladno preporukama Europske unije te nastavak usklađivanja s europskom pravnom stečevinom s ciljem povećanja pravne sigurnosti svih stanovnika BiH”.
Na pitanje voditelja da li je spreman, ukoliko vladajuća većina krene u izmjene Izbornog zakona BiH, suprotno presudama Evropskog suda za ljudska prava, podnijeti teret da delegati SDA, u saradnji s delegatima DF-a i Stranke za BiH u Domu naroda PSBiH, blokiraju donošenje takvog zakona napuštanjem sjednice, Izetbegović je odgovorio:
Apsolutno. To je zadnja varijanta, naravno.
Bakir Izetbegović, 15.10.2023.
Na temu eventualnog donošenja zakona o državnoj imovini Izetbegović je iznio mišljenje u kojem bi pravcu koalicija na državnom nivou mogla ići s tim u vezi te, kao i u slučaju Izbornog zakona BiH, izjavio da će takav pokušaj zaustaviti.
Oni mogu ići u smjeru da tretiraju svaki nivo vlasti kao državu. Pa, kaže, i opština je država. Pa, dajte joj ono što su njene nadležnosti. Pa, i kanton je država. Sve su to spratovi države. Pa, dajte mu imovinu kompletnu koja se odnosi na njegove nadležnosti. Mogu pokušati takvu stvar uraditi. Mi ćemo to zaustaviti. Mi ćemo državnu imovinu i Izborni zakon braniti svim sredstvima.
Bakir Izetbegović, 15.10.2023.
U trenutnom sazivu Doma naroda PSBiH od pet delegata iz reda bošnjačkog naroda, dva delegata, Šefik Džaferović i Safet Softić, dolaze i SDA, dok po jednog imaju DF (Dženan Đonlagić), SBiH (Džemal Smajić) te NiP (Kemal Ademović). U skladu s Ustavom BiH, Dom naroda sastoji se od 15 delegata, od kojih su dvije trećine iz Federacije BiH (uključujući pet Hrvata i pet Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (pet Srba), pri čemu devet članova Doma naroda sačinjavaju kvorum pod uslovom da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata.
U kontekstu Izetbegovićeve najave eventualnog “blokiranja donošenja zakona” takvo nešto bilo bi moguće samo pod uslovom da se, pored dva delegata koja dolaze iz SDA, barem još jedan delegat iz reda bošnjačkog naroda ne pojavi na sjednici, te ona ne bi mogla biti održana.
Primjer takvog djelovanja bila je sjednica Doma naroda PSBiH koja je trebala biti održana 17.3.2015. godine, ali nije jer se tri delegata iz reda srpskog naroda, Nebojša Radmanović, Sredoje Nović i Dragutin Rodić, nisu pojavili na sjednici.
Nakon što je tadašnji predsjedavajući tog zakonodavnog tijela Bariša Čolak konstatovao da nisu prisutna po najmanje tri predstavnika iz svakog naroda i da time nema kvoruma za održavanje sjednice, reagovao je njegov tadašnji zamjenik i delegat iz reda bošnjačkog naroda Safet Softić (SDA), izjavivši da se radi o “blokadi zakonodavne vlasti u BiH” te je ocijenio da je OHR “pozvan da se na neki način uključi u rješavanje problema”.
S obzirom na to da je Softić delegat u Domu naroda PSBiH i u aktuelnom sazivu te da je 2015. godine osudio nedolazak delegata SNSD-a na sjednicu, stav Bakira Izetbegovića po pitanju blokade donošenja odluka u tom zakonodavnom tijelu ima elemente nedosljednosti.
Pored toga, podsjećamo da je u analizi “Šta čini razliku ukoliko stranka ima tri ili četiri delegata u Domu naroda PSBiH” Istinomjer detaljno pisao o funkcionisanju, načinu donošenja odluka i mogućnosti blokada u Domu naroda PSBiH, a u tom smislu imali smo priliku i neistinitom ocijeniti tvrdnju upravo Bakira Izetbegovića s kraja 2018. godine, koji je ustvrdio da, u smislu blokada, ne postoji razlika između tri ili četiri delegata u Domu naroda PSBiH.
“Nisu iste stvari naći se u nekom restoranu u Istočnom Sarajevu ili otići na noge tamo u neku destileriju, privatnu Dodikovu”
Tema emisije bile su i lokacije sastanaka političkih predstavnika u BiH, pri čemu je Izetbegović komentarisao nedavni sastanak lidera “trojke” s Miloradom Dodikom, koji je održan u Istočnom Sarajevu.
Evo, gledamo i danas i servilni odnos, sutradan imaju sastanak sa Dodikom. Prvo će na Sud, pa će onda u Istočno Sarajevo, koje se nalazi na jugozapadu. I tamo će mu otići. Dakle, ide se u Banjaluku. Dodik i onda kad dođe u Sarajevo, ide se kod njega, na noge, u neke prostorije tamo Vlade RS.
Bakir Izetbegović, 15.10.2023.
Nakon što je voditelj emisije podsjetio da je Izetbegović i ranije praktikovao sastanke u “kafanama”, prvi čovjek SDA izjavio je da “to nisu iste stvari naći se u nekom restoranu u Istočnom Sarajevu ili otići na noge tamo u neku destileriju, privatnu Dodikovu”.
Nisu to iste stvari. Mi smo tada napravili koordinacioni mehanizam.
Bakir Izetbegović, 15.10.2023.
No, kada je riječ o mjestu održavanja sastanaka, podsjećamo da je i Izetbegović u tom smislu bio nedosljedan.
Naime, početkom 2021. godine odbio je poziv predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Nedeljka Čubrilovića da se obrati na sjednici ovog zakonodavnog tijela. Izetbegović je poručio da se o državi može razgovarati samo u Parlamentu Bosne i Hercegovine i ostalim nadležnim državnim institucijama. Iste godine u augustu predsjednik SDA poručio je Dodiku se o “budućnosti BiH neće pregovarati, ali će se razgovarati, i to isključivo u institucijama države BiH, odnosno u Predsjedništvu i Parlamentu”.
Međutim, nakon ovakvih iznesenih stavova, Izetbegović je učestvovao na pregovorima o izmjenama Izbornog zakona BiH koji su se održali krajem januara 2022. godine u Hotelu “Marea” u Neumu, na kojima su bili prisutni predstavnici međunarodne zajednice u BiH, kao i političkih partija HDZ BiH, SBB i Narod i pravda.
Pored toga, kako su mediji tada izvijestili, dogovor oko mehanizma koordinacije i MMF-a donesen je u Motelu “Barka” u Istočnom Sarajevu 13.7.2016. godine.
Sastanku su prisustvovali tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, predsjednik RS Milorad Dodik, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić te premijerka RS Željka Cvijanović. Domaćin skupa bio je tadašnji šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU Lars-Gunnar Wigemark, a kako je saopšteno po završetku sastanka, u Motel “Barka” stigao je i tadašnji premijer FBiH Fadil Novalić radi potpisivanja pisma namjere prema MMF-u.
O pregovorima koji su iz kafana premješteni u hotele Istinomjer se osvrnuo polovinom juna ove godine, ocjenjujući nedosljednim stavove lidera NS-a, SDP-a BiH i NiP-a Edina Forte, Nermina Nikšića i Elmedina Konakovića, u kojima su govorili o važnosti donošenja odluka u državnim institucijama.
Nakon primjene mehanizma koordinacije, “proslavljeni” nepotpuni odgovori na dodatna pitanja EK
Govoreći o mehanizmu koordinacije, Izetbegović je rekao da se u okviru mehanizma koordinacije kantoni pitaju samo u vezi s onim što je u njihovim nadležnostima, dajući primjer obrazovanja.
Samo ono što je u nadležnosti kantona. Recimo, obrazovanje, i ako se ne složi, tada ima vijeće gore na vrhu koje može to da ignoriše i da ono presiječe drugačije. Dakle, mehanizam je takav da ne mora ispoštovati ovaj stav.
Bakir Izetbegović, 15.10.2023.
U tom kontekstu primjene mehanizma koordinacije Izetbegović je govorio i o procesu odgovaranja BiH na pitanja iz Upitnika Evropske komisije (EK) za pripremu Mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo u EU.
Sva nam je takva država, i koordinacioni mehanizam je preslik te države. Samo što ima dirigenta. On ih traži, molim vas, mi hoćemo od jednog od vas da čujemo odgovor. I mi smo dali taj odgovor. Na 3.700 i nešto pitanja smo dali odgovor i dobili tzv. upitnik. To se proslavilo. Dakle, Bosna i Hercegovina se pokrenula na tom putu, a ona je kompleksna, naravno.
Bakir Izetbegović, 15.10.2023.
Nakon što se, kako je Izetbegović rekao, proslavilo slanje odgovora na dodatna pitanja EK Bosni i Hercegovini, postalo je jasno da, kako je o tome Istinomjer pisao u analizi “U Brisel otputovali nepotpuni odgovori na dodatna pitanja iz Upitnika EK”, nije bilo previše razloga za slavlje.
Podsjećamo, nakon što je BiH predala odgovore na 3.242 pitanja iz Upitnika EK, iz Brisela je u junu 2018. godine stiglo dodatnih 655 pitanja na koja je naša zemlja trebala odgovoriti u roku tri mjeseca. Navedeni rok nije ispoštovan te je Vijeće ministara BiH tek krajem februara naredne godine usvojilo odgovore na dodatna pitanja iz Upitnika EK za pripremu Mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo u EU, a koja su morale verifikovati kako entitetske, tako i vlade kantona u FBiH.
Međutim, pored kašnjenja, iz sadržaja objavljenih odgovora moglo se zaključiti da oni ne samo da nisu potpuni već i da je na određeni broj pitanja odgovoreno rečenicom: “Nismo u mogućnosti u ovom trenutku dostaviti odgovor na ovo pitanje zbog nedostatka sveobuhvatnih informacija”.
Jedno od pitanja na koje nije odgovoreno bilo je i ono o razlozima za neprovođenje presuda Ustavnog suda BiH, koje je glasilo: “Zašto trinaest odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nisu do danas izvršene? Koji su razlozi?”
Pored toga, o čemu je Istinomjer također detaljno pisao, Vlada FBiH proglasila se nenadležnom za odgovor na pitanje o praksi “dvije škole pod jednim krovom”, dok su iz Srednjobosanskog kantona, na koji se odnosio dio pitanja, ovu praksu ocijenili čak i pozitivnom, a poglavlje 26, “Obrazovanje, kultura i sport”, gotovo je u potpunosti ostalo neodgovoreno.
Nepotpun odgovor bio je i onaj u vezi s koordinacijom među institucijama kada se govori o provođenju procesa javnih nabavki, a odgovori su nedostajali i na četiri pitanja iz poglavlja 22 koje se odnosi na regionalnu politiku i koordinaciju strukturnih instrumenata. Pored toga, na jedan broj pitanja poslani su različiti odgovori, u zavisnosti s kojeg nivoa vlasti dolaze.
Odluku o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u BiH Vijeće ministara BiH donijelo je na 69. sjednici, održanoj 23.8.2016. godine.
U Odluci, pored ostalog, stoji da su s ciljem “vertikalne koordinacije procesa evropskih integracija u BiH” uspostavljena “zajednička tijela”, i to Kolegij za evropske integracije, ministarska konferencija, Komisija za evropske integracije te radne grupe za evropske integracije.
Način odlučivanja u svim tijelima je konsenzus, pri čemu kvorum za održavanje sastanaka i usvajanje odluka obavezno čine ovlašteni predstavnik Vijeća ministara BiH, predstavnik Vlade RS, predstavnik Vlade FBiH, predstavnici svih deset vlada kantona, kao i predstavnik Vlade Brčko distrikta BiH, a u skladu s ustavnim nadležnostima za materiju koja se razmatra na sjednici, odnosno koja je predmet odluke.
(Istinomjer.ba)