Ispunjeno

CIKBiH nije dio Interresorne radne grupe

Nakon sastanka delegacija Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), održanog 10. 3. 2021. godine u Sarajevu, intenzivirani su razgovori u pravcu formiranja Interresorne radne grupe za pripremu prijedloga izmjena i dopuna izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine.

Foto: Hercegovina.in

Tom prilikom, lider SDA Bakir Izetbegović potvrdio je da je i specijalni predstavnik SAD-a za Zapadni Balkan Matthew Palmer insistirao na tome “da se hitno u Parlamentu BiH uspostavi Interesorna radna grupa”.

Istoga dana, Palmer je obavio razgovor i sa predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem. Nakon sastanka, putem svog Twitter naloga, Ambasada SAD-a u BiH, pored ostalog, objavila je:

Palmer je naglasio da civilno društvo i Centralna izborna komisija (CIK) moraju biti uključeni u vjerodostojan interresorni postupak. Kao institucija odgovorna za provedbu Izbornog zakona, o uključivanju CIK-a ne može se pregovarati i ne bi se trebala koristiti kao izgovor da se izbjegne provođenje potrebnih reformi. Međuresorna radna grupa treba da slijedi standarde OECE-a, da okupi bh. lidere, institucije, uključujući CIK, i druge faktore kako bi se složili i predložili Parlamentu BiH izborne reforme potrebne za napredak na evropskom putu i integritet budućih izbornih procesa.

Ambasada SAD-a u BiH, 10. 3. 2021.

Kada se radi o navedenom pitanju, dan kasnije je i Izetbegović izjavio da se bez CIK-a BiH “neće moći”:

Nećemo moći bez CIK-a, ni u FBiH, ni na državnom nivou. Uostalom, to su rekli i prijatelji iz Amerike. Oni insistiraju i na tome da se predstavnici Centralne izborne komisije uključe u tu interresornu grupu. Ima pomaka.

Bakir Izetbegović, 11. 3. 2021.

Ranije, iz Misije OSCE-a u BiH naglašeno je da se ova organizacija zalaže za ponovno uspostavljanje međuagencijske radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH i Zakona o finansiranju političkih stranaka, podsjetivši javnost istovremeno da je “Misija prethodno podržala rad te radne grupe koji su sačinjavali članovi parlamenta zajedno sa predstavnicima Vijeća ministara BiH i Centralne izborne komisije”.

Da li bi Centralna izborna komisija BiH trebala biti dijelom Interresorne radne grupe, pitanje je o kojem se nastavilo raspravljati.

Svoj stav, s tim u vezi, tokom sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PD PSBiH), održane 30. 3. 2021. godine, jasno je iznijela predsjedavajuća tog zakonodavnog tijela Borjana Krišto (HDZBiH).

Tom prilikom, Krišto je izjavila da u Interresornu radnu grupu, “ukoliko se želi nešto napraviti, trebaju biti predlagači i donositelji zakonskih odredbi, a to znači predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti” te, pored ostalog, dodala:

Stava sam da CIK nije tijelo koje bi trebalo učestvovati u promjenama, općenito, Izbornog zakona. Oni su ti koji primjenjuju zakon. Ne želim reći da se to kosi s tim, ali ovom sazivu CIK-a, imenovanom protivno odredbama Izbornog zakona, nije mjesto da radi na izmjenama Izbornog zakona.

Borjana Krišto, 30. 3. 2021.

Na navedenoj sjednici, ZD PSBiH sa dnevnog reda povukao je Prijedlog zaključka o formiranju Interresorne radne grupe za pripremu prijedloga izmjena i dopuna izbornog zakonodavstva BiH, u skladu sa kojim CIKBiH nije bio predviđen kao dio Interresorne radne grupe.

Nakon ove sjednice, uslijedila je još jedna reakcija Ambasade SAD-a u BiH, u kojoj je pozdravljena “diskusija u Predstavničkom domu BiH o formiranju Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva i o potrebi uključivanja Centralne izborne komisije, civilnog društva i drugih zainteresiranih strana u proces izborne reforme.”

Istovremeno, specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Johann Sattler pozdravio je “dinamičnu raspravu” o formiranju ove radne grupe, naglasivši kako ovo tijelo mora biti inkluzivno i transparentno u svom radu, dodavši da je ”važno da se ne gubi previše vremena na uspostavljanju ove interresorne radne grupe”.

Podsjećamo, lideri HDZ-a BiH i SNSD-a Dragan Čović i Milorad Dodik u proteklo vrijeme u više navrata su iznosili tvrdnje da trenutni sastav CIK-a BiH nije izabran u skladu sa zakonom, o čemu je Istinomjer u više navrata pisao.

Na 17. sjednici Doma naroda PSBiH, održanoj 27. 4. 2021. godine, Prijedlog zaključka o formiranju Interresorne radne grupe za pripremu prijedloga izmjena i dopuna izbornog zakonodavstva BiH, čiji je predlagač bio Zajednički kolegij oba doma, ponovo se našao na dnevnom redu.

Prijedlog je usvojen, a u skladu s istim, iz Doma naroda u Interresornu radnu grupu imenovani su Sredoje Nović iz Kluba srpskog naroda, Bariša Čolak iz Kluba hrvatskog naroda i Munib Jusufović iz Kluba bošnjačkog naroda.

Prema usvojenom Prijedlogu zaključka, u Interresornu radnu grupu bit će imenovan i po jedan predstavnik svakog kluba poslanika u Predstavničkom domu PSBiH, te tri predstavnika Vijeća ministara BiH.

Dom naroda PSBiH, 27. 4. 2021.

Da CIKBiH neće biti dijelom Interresorne radne grupe, pored navedenog, jasno je i iz člana 4. Prijedloga:

U toku procesa, lnterresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH će po potrebi konsultirati stručnjake iz nevladinog sektora, Centralne izborne komisije BiH, akademske zajednice i druge.

Dom naroda PSBiH, 27. 4. 2021.

Identičan zaključak, na sjednici održanoj dan kasnije, 28. 4. 2021. godine, usvojio je i ZD PSBiH. Tom prilikom, ovo zakonodavno tijelo za članove Interresorne grupe izabralo je Almu Čolo iz Kluba poslanika SDA, Dženana Đonglagića iz Kluba poslanika DF-a, Damira Arnauta iz Kluba poslanika Naša stranka – Nezavisni blok, Nenada Stevandića iz Kluba poslanika Srpski klub, Branislava Borenovića iz Kluba poslanika SDS, PDP i DNS, Borjanu Krišto iz Kluba poslanika HDZ BiH, HSS, HKDU BiH, HSP-HNS, HSP DR AS BiH, HDU BiH, Sašu Magazinovića iz Kluba SDP BiH te Snježanu Novaković – Bursać iz Kluba SNSD-a.

Ovim Istinomjer obećanje Borjane Krišto, da CIKBiH neće biti dijelom Interresorne radne grupe za pripremu prijedloga izmjena i dopuna izbornog zakonodavstva BiH, ocjenjuje ispunjenim.

(Istinomjer.ba)

 

Pitajte Istinomjer!