Komentarišući za Radio-televiziju Herceg-Bosne odluku visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, potpredsjednica HDZ-a BiH i kandidatkinja za Predsjedništvo BiH Borjana Krišto iznijela je neistinitu tvrdnju vezano za izbor i imenovanje članova/članica Centralne izborne komisije BiH (CIK).
“Kad je riječ o ovoj današnjoj odluci o izmjenama Izbornog zakona, koja se, kako oni kažu, tiče tehničkih izmjena koje se odnose na integritet izbornog procesa, ja bih rekla da je ovdje, zapravo, na sceni sve drugo, a ne integritet izbornog procesa, obzirom da se kroz ove izmjene zapravo daju ovlasti jednom tijelu za provedbu izbora, Središnjem izbornom povjerenstvu, koje je, zapravo, izabrano protivno zakonskoj proceduri, odnosno na ne-javan i transparentan način.”
Borjana Krišto, 27.7.2022.
Prema članu 2.5. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, Centralna izborna komisija BiH sastoji se od sedam članova: dva iz reda Hrvata, dva iz reda Bošnjaka, dva iz reda Srba i jednog iz reda ostalih. Kandidate za Centralnu izbornu komisiju BiH zajednički predlažu članovi Komisije za izbor i imenovanje. Komisija za izbor i imenovanje ima sedam članova, od kojih dva imenuje predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća iz reda članova Vijeća, tri imenuje Administrativna komisija Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz reda članova Komisije iz Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i dva imenuje predsjednik Centralne izborne komisije BiH iz reda članova Centralne izborne komisije BiH. U Komisiji za izbor i imenovanje moraju biti zastupljeni konstitutivni narodi: dva Bošnjaka, dva Srbina, dva Hrvata i jedan iz reda ostalih.
Ovaj član također jasno definiše predlaganje i imenovanje članova CIK-a od Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ukoliko se ne dostavi lista kandidata za članove CIK-a u roku od 30 dana prije isteka mandata aktuelnim članovima CIK-a:
(6) U skladu sa svojom procedurom, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine imenuje članove Centralne izborne komisije BiH sa liste kandidata. Ako se ova lista ne dostavi Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana prije isteka mandata članova Centralne izborne komisije BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine predlaže i imenuje članove Centralne izborne komisije BiH.
(7) Komisija za izbor i imenovanje dužna je dostaviti listu kandidata Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine najkasnije 30 dana prije isteka mandata članova Centralne izborne komisije BiH.
Član 2.9. Izbornog zakona BiH također definiše da je Centralna izborna komisija BiH “nezavisan organ koji podnosi izvještaj neposredno Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i čije ovlasti iz nje proizilaze”.
Podsjećamo, 11. marta 2020. godine Predstavnički dom PSBiH imenovao je Vanju Bjelicu-Prutinu, Jovana Kalabu, Suada Arnautovića i Ahmeta Šantića za članove/ice Centralne izborne komisije BiH nakon što je u novembru 2019. godine istekao mandat Branku Petriću, Novaku Božičkoviću, Suadu Arnautoviću i Ahmetu Šantiću. Komisija za izbor članova CIK-a, u koju su bili/e imenovani/e Milan Tegeltija, Borjana Krišto, Nebojša Radmanović, Berina Alihodžić, Stjepan Mikić, Irena Hadžiabdić i Safet Softić, kasnila je s procedurom i kandidatskom listom, što je, prema Izbornom zakonu, ostavilo mogućnost Predstavničkom domu PSBiH da imenuje navedene članove/ice.
Bivši član CIK-a Branko Petrić je potom podnio tužbu Sudu BiH, osporavajući izbor aktuelnih članova/ica CIK-a, kao i pravo Predstavničkog doma PSBiH da imenuje članove/ice CIK-a BiH bez prethodno provedene konkursne procedure. Krajem aprila 2022. godine Sud Bosne i Hercegovine odbio je spomenutu tužbu Branka Petrića. U obrazloženju presude navodi se da je osporena odluka Predstavničkog doma PSBiH zakonita i pravilna. Također, u obrazloženju se navodi da je, prema članu 2.5. stav (6) Izbornog zakona BiH, Predstavnički dom PSBiH ovlašten da imenuje članove CIK-a BiH s liste kandidata, a ako se “ova lista ne dostavi Predstavničkom domu PSBiH u roku od 30 dana prije isteka mandata CIK-a BiH, Predstavnički dom PSBiH predlaže i imenuje članove CIK-a BiH”.
U konkretnom slučaju, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je predložio i imenovao članove Centralne izborne komisije BiH iz reda srpskog, odnosno bošnjačkog naroda, na osnovu svojih zakonskih ovlaštenja kako je to propisano članom 2.5 stav 6. Zakona, iz razloga što Komisija za izbor i imenovanje nije u zakonom predviđenom roku od 30 dana prije istekla mandata prethodnih članova Izborne komisije Bosne i Hercegovine dostavila listu kandidata. Dakle, imenovanje je izvršeno u skladu s ovlaštenjima sadržanim u citiranim propisima Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kao i sa ustavnim ovlaštenjima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH sadržanim u članu IV stav 1. tačka 2. i 4. e) Ustava Bosne i Hercegovine.
Presuda Suda Bosne i Hercegovine, 21.4.2022.
Sud BiH je također ocijenio paušalnim prigovore tužitelja da imenovani kandidati za članove Centralne izborne komisije nisu pravni stručnjaci s iskustvom u provedbi izbora ili izborni stručnjaci te da ne mogu obnašati dužnost u tijelima stranke, udruženja ili fondacije koja je organizaciono ili finansijski povezana sa strankom niti mogu biti uključeni u bilo kakvu stranačku aktivnost. Također je zaključio da tuženi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije vodio računa da Centralna izborna komisija bude sastavljena na način propisan članom 2.5.1. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Da je CIK izabran legalno, prije ove presude Suda BiH, u februaru 2022, potvrdila je i šefica Misije OSCE u BiH Kathleen Kavalec, koja je rekla da su svi navodi provjereni i da nije bilo nepravilnosti.
Mi smo provjerili to i vidjeli da, kao prvo, sve pravne procedure za izbor i imenovanje članova su ispoštovane. Znam da su neke stranke dovele u pitanje taj proces, ali sudovi su odlučili da nije bilo nikakvih nezakonitih radnji. Iz naše perspektive oni su vrlo profesionalni. Centralna izborna komisija radi veoma konstruktivno. Imamo dobre odnose s njima i podržavamo njihov rad. Iz naše perspektive vidimo ih kao jednog potpuno zakonitog i vrijednog partnera sa kojim sarađujemo.
Kathleen Kavalec, 24.2.2022.
S obzirom na to da je imenovanje članova/članica CIK-a u Predstavničkom domu PSBiH u skladu s Izbornim zakonom BiH, što je potvrdila presuda Suda BiH, tvrdnju Borjane Krišto da je CIK izabran “protivno zakonskoj proceduri, odnosno na ne-javan i transparentan način”, Istinomjer ocjenjuje neistinitom.
Podsjećamo, Istinomjer je već ranije neistinitom ocijenio tvrdnju ministra pravde BiH Josipa Grubeše da su aktuelni članovi CIK-a BiH izabrani nezakonito.
(Istinomjer.ba)