Gost Jutarnjeg programa RTRS-a 17. augusta bio je gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić (SNSD) te je tokom gostovanja iznio više neistinitih tvrdnji koje se tiču mandata visokog predstavnika i ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine.
Schmidt nije jedini bez potvrde Vijeća sigurnosti UN-a
Adžić je najprije komentarisao proceduru imenovanja visokog predstavnika u BiH, ustvrdivši da je aktuelni visoki predstavnika Christian Schmidt prvi koji je imenovan bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a:
Znači, svi visoki predstavnici prethodni su imali rezoluciju Savjeta bezbjednosti da su potvrđeni kao visoki predstavnici i to je, na kraju krajeva, sadržano u Dejtonskom sporazumu. Prvi slučaj je sa Christianom Schmidtom da nema potvrdu Savjeta bezbjednosti.
Zoran Adžić, 17.8.2023.
Slučaj iz 2005. godine, kada je za visokog predstavnika odabran Christian Schwarz-Schilling, govori da izostanak potvrde Vijeća sigurnosti UN-a prilikom imenovanja visokog predstavnika nije presedan. Naime, tada je odlazeći visoki predstavnik Paddy Ashdown pisanim putem obavijestio generalnog sekretara UN-a da će Schwarz-Schilling od 31. januara 2006. godine obnašati ovu funkciju te kako je obaviješten “da bi ovu informaciju trebalo proslijediti Vijeću sigurnosti na razmatranje i moguće postizanje dogovora”.
Da Vijeće sigurnosti UN-a svojevremeno nije formalno potvrdilo njegovo imenovanje, u intervjuu za Politički.ba potvrdio je i sam Schwarz-Schilling:
Ali to me nije spriječilo da djelujem kao visoki predstavnik. Odluka SB PIC-a jednostavno je primljena na znanje u UN-u.
Christian Schwarz-Schilling, 3.6.2021.
Istinomjer je već pisao o tome da Schmidt nije jedini visoki predstavnik bez potvrde Vijeća sigurnosti UN-a, pri čemu smo neistinitom ocijenili tvrdnju Snježane Novaković Bursać, a istinitom tvrdnju Nermina Nikšića.
Visoki predstavnik može donositi zakone
Adžić je u ostatku emisije nastavio komentarisati mandat i ovlaštenja visokog predstavnika te je pritom rekao i da visoki predstavnik ne može donositi zakone:
Nigdje, ni u jednoj deklaraciji, odluci, u Dejtonskom sporazumu, nigdje ne postoji mogućnost da visoki predstavnik može da donosi zakone.
Zoran Adžić, 17.8.2023.
U članu 5. Aneksa 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski sporazum) navedeno je da je visoki predstavnik ovlašten za konačnog interpretatora Dejtonskog sporazuma o civilnoj implementaciji mirovnog ugovora. Osim toga, i u članu 2. Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma stoji da visoki predstavnik olakšava rješenje bilo kojih poteškoća koje nastanu provedbom civilnoga rješenja, ako prosudi da je to potrebno.
U zaključcima konferencije Vijeća za implementaciju mira (PIC), održane u Bonu krajem 1997. godine, koji se tiču visokog predstavnika, PIC je pozdravio namjeru visokog predstavnika da iskoristi svoja krajnja ovlaštenja u vezi s interpretacijom Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog sporazuma.
Kako se navodi u tom dokumentu, visoki predstavnik donosi obavezujuće odluke kada smatra da je to neophodno. Jedna od navedenih situacija je i donošenje mjera koje stupaju na snagu kad strane nisu u mogućnosti da se dogovore.
(…) b) privremene mjere koje stupaju na snagu kad strane nisu u mogućnosti da se dogovore i koje ostaju važeće dok Predsjedništvo ili Vijeće ministara ne usvoji odluku o tom pitanju u skladu sa Mirovnim sporazumom;
Bonska konferencija o implementiranju mira, 10.12.1997.
Zbog tvrdnji da visoki predstavnik ne može donositi zakone ranije smo ocijenili Snježanu Novaković Bursać, Milana Tegeltiju i Ivanku Marković.
Strane sudije u ustavnim sudovima
Treća neistinita Adžićeva tvrdnja ticala se uređenja Ustavnog suda BiH i drugih zemalja
U kojoj državi na svijetu postoji da su stranci članovi Ustavnog suda? Nema nigdje.
Zoran Adžić, 17.8.2023.
Ustavni sud BiH čini devet sudija, od kojih šest biraju parlamenti entiteta (Predstavnički dom Federacije Bosne i Hercegovine bira četiri, a Narodna skupština Republike Srpske dva), a preostalu trojicu čine nedržavljani BiH, koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine.
Ipak, kako u publikaciji “Strane sudije u ustavnim sudovima” iz 2018. godine navodi Anna Dziedzic s Pravnog fakulteta u Hong Kongu, osim BiH, strane sudije prisutne su u više od 30 država svijeta.
Mapa sa zemljama širom svijeta u kojima djeluju strane sudije dostupna je na ovom linku. Kada su u pitanju evropske zemlje, radi se o Andori, Monaku, Lihtenštajnu, San Marinu, Kosovu i Bosni i Hercegovini.
I ovom se tvrdnjom Istinomjer bavio u prošlosti, kada smo neistinitim ocijenili tvrdnje Milorada Dodika i Darka Banjca.
Shodno navedenom, Istinomjer tvrdnje gradonačelnika Gradiške Zorana Adžića ocjenjuje neistinitim.
(Istinomjer.ba)