U sedmici iza nas, Istinomjer se bavio izjavama članova Vijeća ministara BiH Sifeta Podžića, Staše Košarca i Bisere Turković, a osim njih, kroz nekoliko analiza, osvrnuli smo se i na aktuelna politička i društvena zbivanja.
Tokom posjete Sloveniji, ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković, u kontekstu evropskih integracija naše zemlje, ustvrdila je, pored ostalog, da je BiH “spremna za kandidatski status”. Međutim, da naša zemlja još uvijek nije spremna za kandidatski status, tokom ove godine je u više navrata potvrđivao, prije svih, šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler. O tome šta je do sada urađeno na ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja EK, kao i, s tim u vezi, neispunjenim obećanjima i neistinitim tvrdnjama političkih aktera u BiH, Istinomjer je pisao u više navrata, a s obzirom na to da BiH na ovom polju nije ostvarila značajan napredak, tvrdnju Bisere Turković ocijenili smo neistinitom.
Istu ocjenu dobio je i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac za tvrdnju da od samog početka ulaže maksimalne napore kako bi se privrednici iz BiH našli na sajmu EXPO 2020 Dubai te da je njegova podrška jasno iskazana kroz sve aktivnosti Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Podsjećamo da je krajem jula 2021. godine, u odgovoru Biseri Turković na njeno podsjećanje da su Ujedinjeni Arapski Emirati poslali službenu obavijest kako su spremni osigurati sve uslove te dodatnu pomoć za učešće Bosne i Hercegovine na EXPO 2020, Košarac izjavio da “razgovor o ovom pitanju mogu voditi kada bude spremna da glasa protiv odluke koju je nametnuo visoki predstavnik u BiH”.
Tvrdnje koje je Istinomjer ocijenio poluistinitima došle su od Damira Mašića, zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, odnosno Sifeta Podžića, ministra odbrane BiH. Naime, iako je Mašić najprije tačno ustvrdio da entiteti nemaju nadležnost “poništiti zakone koji su doneseni na nivou Bosne i Hercegovine”, u nastavku je netačno govorio o ingerencijama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Iako je Generalna skupština UN-a po broju članica najveći organ ove organizacije, ona nema mogućnost donositi odluke koje su obavezujuće za države članice, suprotno Mašićevoj izjavi.
S druge strane, Podžić je govorio o odloženoj vojnoj vježbi između BiH i Srbije, te izjavio da je u Srbiji “oko sedam-osam hiljada” dnevno novozaraženih od koronavirusa, kao i da je “Srbija jučer bila jedna od najzaraženijih, stanovništvo Republike Srbije najzaraženije u Evropi i drugo u svijetu”. S obzirom na to da u Srbiji jeste “u zadnje vrijeme” bilo “dnevno oko sedam-osam hiljada” novih slučajeva zaraze koronavirusom, ali i da je, prema ovom parametru, Srbija 12. oktobra bila na 9. mjestu u svijetu i 3. u Evropi, navedena tvrdnja ocijenjena je kao poluistinita.
Od protekle sedmice, Istinomjer prati i dva nova obećanja, i to ministra saobraćaja KS Adnana Štete da će trolejbusi do naselja Šip početi saobraćati do kraja marta 2022. godine, te člana Predsjedništva SDP-a BiH Vojina Mijatovića da će njegova stranka na Općim izborima, planiranim za 2022. godinu, imati svog kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda.
U analizi “Građani Zenice bez grijanja dok nadležni međusobno prebacuju odgovornost” Istinomjer je adresirao višedecenijski problem grijanja u Zenici kojem se, uprkos određenim ulaganjima i formiranju nove zajedničke kompanije Toplana Zenica, ne nazire rješenje kojim bi se građanima ovog grada omogućila redovna i sigurna opskrba toplotnom energijom. Sredinom septembra ove godine, gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović objasnio je da sezona grijanja u ovom gradu počinje 1. oktobra, odnosno da njen početak zavisi od vanjskih temperatura zraka. Budući da se ovo nije desilo, odgovornost su s jedne na drugu stranu prebacivali JP “Grijanje” d.o.o. Zenica i kompanija ArcelorMittal. Građani Zenice tako, i pored brojnih obećanja, još uvijek nemaju adekvatno riješeno snabdijevanje toplotnom energijom. Problemi s grijanjem aktuelni su i u Potočarima, o čemu je Istinomjer pisao u tekstu “Problemi sa grijanjem u područnoj školi u Potočarima i dalje traju”. Učenici/e područne škole u ovom mjestu 15. oktobra nisu pohađali nastavu zbog radova na centralnom grijanju, a odluku je donijelo Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske. Ovaj problem prisutan je već duži period, a u februaru ove godine organiziran je i protest roditelja učenika/ca ove škole. Tada se roditeljima obratio i načelnik Srebrenice Mladen Grujičić te je istakao da će s rukovodstvom škole razgovarati o problemima “kada se završi izborni ciklus”. Ipak, problem sa grijanjem u osnovnoj školi u Potočarima još uvijek nije riješen. Proteklih dana, učenici/e su boravili u hladnim učionicama, a prijavljeni su i slučajevi razbolijevanja djece.
Nakon što su se u javnosti pojavile kompromitirajuće privatne fotografije gradonačelnika Prijedora Dalibora Pavlovića, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik pozvao je 7. oktobra svog stranačkog kolegu Pavlovića da podnese ostavku, što je on na kraju i učinio tri dana kasnije. Dodik se u svom pozivu Pavloviću pozvao na “javni moral”, kao i “pravila ponašanja koje SNSD njeguje”. U analizi ove teme, Istinomjer je predstavio samo neke od ispada lidera SNSD-a posljednjih nekoliko godina, ali i drugih članova ove stranke, kako prema drugim političarima, međunarodnim zvaničnicima, tako i prema predstavnicima medija.
U analizi slučaja “dvije škole pod jednim krovom”, Istinomjer se osvrnuo na apel misije OSCE-a u BiH (Organization for Security and Co-operation in Europe), koja je u oktobru ove godine podsjetila nadležne institucije u našoj zemlji na nužnost poduzimanja konkretnih koraka kako bi se prekinula praksa “dvije škole pod jednim krovom”, s obzirom na to da ona predstavlja kršenje međunarodnih konvencija i domaćeg zakonodavstva. Pozivajući se na svoj izvještaj iz 2018. godine, “Dvije škole pod jednim krovom”- Najvidljiviji primjer diskriminacije u oblasti obrazovanja u Bosni i Hercegovini, OSCE podsjeća na obavezu uklanjanja ove diskriminatorske prakse, koja se, prema njihovim podacima, provodi u 46 osnovnih i deset srednjih škola, smještenih na 28 lokacija. Iako OSCE zaključuje da je na nadležnim institucijama u BiH da odluče kako će okončati praksu “dvije škole pod jednim krovom” te da je od, kako navode, vitalnog značaja da se to učini što prije, teško se sjetiti kada su vlasti u BiH posljednji put na ozbiljan, odgovoran i način na koji to zahtijevaju donesene presude i obavezujući dokumenti razmatrale ovo pitanje.
Izjava člana Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakira Izetbegovića nakon sastanka s preostalim članovima Kolegija, 13. oktobra, bila je povod Istinomjeru za analizu Šta je ispravno: “Jedan na jedan”, “utroje” ili jednostavno povratak u institucije BiH? Naime, prvi čovjek SDA izjavio je da je, po pitanju deblokade rada institucija BiH, spreman razgovarati i s Miloradom Dodikom “jedan na jedan”, predlažući kako se, kako je rekao, “elegantno može izaći iz ove situacije koju sada imamo kada je u pitanju primjena Inzkovog zakona”. Samo dan ranije, Izetbegović je ustvrdio da su razgovori “utroje” mogući tek kada se “ukloni blokada države” i “ako se usvoji budžet”. Da li su, dok traje blokada odlučivanja institucija na državnom nivou, prijedlozi sastanaka “u troje” ili “jedan na jedan”, sa ili bez predstavnika tzv. međunarodne zajednice, zaista put ka rješenju ili bi to trebao biti poziv da se razgovora u okviru institucija, što bi, samo po sebi, podrazumijevalo deblokadu njihovog funkcionisanja – pitanje je za one koji su u poziciji da o tome odlučuju.
Krajem sedmice, Istinomjer je pisao o problemu digitalizacije TV signala u BiH. Digitalizacija televizijskog signala usaglašena je u okviru Ženevskog sporazuma iz 2006. godine, kojim je predviđeno da potpisnice sporazuma, među kojima je i BiH, ugase analogni televizijski signal do juna 2015. godine. Međutim, u našoj zemlji ovaj proces još uvijek nije okončan, a digitalni TV signal uspostavljen je u samo tri od devet planiranih regija. Građanima koji TV signal primaju putem zemaljskog emitovanja, a ne žive na području Banjaluke, Sarajeva i Mostara, zapravo je uskraćeno informisanje, odnosno praćenje TV programa emitera za koje je do sada zatraženo gašenje analognog TV signala ukoliko ne pređu na kablovsko, satelitsko ili internet-pružanje TV signala, koje se dodatno plaća. Ipak, digitalni signal na svih devet područja u našoj zemlji još izvjesno vrijeme neće biti pušten u funkciju.
(Istinomjer.ba)