Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Damir Mašić gostovao je na N1 televiziji 8. oktobra 2021. godine, a u sklopu intervjua osvrnuo se i na najave člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika o povlačenju saglasnosti Republike Srpske sa vojske, indirektnih poreza…
U tom kontekstu, Mašić je izjavio sljedeće:
E sada, ne vidim logičku poveznicu kako Narodna skupština Republike Srpske može poništiti zakone koji su donešeni na nivou Bosne i Hercegovine. Znači, prva stvar, gospodin Dodik bi prvo svoje koalicione partnere, SDA i HDZ, trebao ubijediti i osigurati kod njih da zajedno krenu u to da bi to imalo izvjesnu mogućnost da se to uradi na nivou Bosne i Hercegovine. To je nemoguće uraditi na nivou RS-a. Zamislite sada, kada Bosna i Hercegovina, kao članica Ujedinjenih nacija, sada bi odlučila da poništi odluku koju je donijela Generalna skupština Ujedinjenih nacija. Mislim, to jednostavno nije zdravorazumski.
Damir Mašić, 8.10.2021.
Da entiteti nisu u mogućnosti donijeti bilo koji entitetski zakon ili podzakonski akt koji bi bio u suprotnosti s odredbama zakona koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH, Istinomjer je pisao krajem prošlog mjeseca, kada je ovakve najave Milorada Dodika ocijenio neutemeljenim.
Naime, član 3. Ustava Bosne i Hercegovine, koji govori o nadležnostima i odnosima između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta, u tački 5. a), “Dodatne nadležnosti”, nalaže:
Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta; stvarima koje su predviđene u Aneksima 5 – 8 Opšteg okvirnog sporazuma; ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadležnosti među institucijama Bosne i Hercegovine”. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vršenje ovih nadležnosti.
Upravo su Oružane snage BiH (OSBiH) formirane na osnovu navedenog načela, odnosno Zakona o odbrani BiH, kojeg je usvojila Parlamentarna skupština BiH 2005. godine, a pri čemu je navedeno da je donesen “na osnovu člana III. 5. a) i IV.4. a) Ustava Bosne i Hercegovine”.
U Poglavlju II, “Prava i dužnosti institucija BiH”, Zakon o odbrani BiH navodi, između ostalih, nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH, Predsjedništva BiH, Ministarstva odbrane BiH, Zajedničkog štaba Oružanih snaga itd, dok nadležnosti entiteta u bilo kom smislu ne postoje.
Kada se radi o entitetima, njima je članom 82, “Stavljanje zakonskih propisa van snage”, naloženo da “entitetski parlamenti donesu zakone kojima će se 1. januara 2006. staviti van snage Zakon o odbrani Republike Srpske, Zakon o vojsci Republike Srpske, Zakon o odbrani Federacije BiH i Zakon o službi u Vojsci FBiH”, te se u nastavku dodaje:
Drugi državni i entitetski zakoni i podzakonski akti koji zadiru u pitanja iz oblasti odbrane uskladit će se s odredbama ovog zakona. U slučaju da je bilo koji entitetski zakon ili podzakonski akt u suprotnosti s odredbama ovog zakona, odredbe ovog zakona imaju prednost, a nedosljedne odredbe entitetskog zakona ili podzakonskog akta neće biti pravosnažne ni važeće. Entitetski zakoni i podzakonski akti bit će usklađeni s odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
I dok je u prvom dijelu izdvojene izjave Mašić tačno ustvrdio da entiteti nemaju nadležnost “poništiti zakone koji su doneseni na nivou Bosne i Hercegovine”, nastavak, u kojem je izvršio usporedbu između odnosa države s Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija (UN), nije istinit.
Naime, iako je Generalna skupština UN-a po broju članica najveći organ ove organizacije, ona nema mogućnost donositi odluke koje su obavezujuće za države članice. Kako je definisano u članu 10. Povelje UN-a, “Generalna skupština može raspravljati o svim pitanjima ili o svim predmetima u okviru ove Povelje ili o pitanjima koja se odnose na ovlaštenja i zadatke svakog organa predviđenog Poveljom i može, sa izuzetkom predviđenim u članu 12, da daje preporuke članovima Ujedinjenih nacija ili Vijeću sigurnosti, ili i prvima i drugom istovremeno o svim takvim pitanjima i predmetima”.
Dakle, Generalna skupština UN-a, u skladu sa svojom nadležnosti, može dati preporuke članicama, ali ne i donositi odluke kojih se države moraju pridržavati. Članice UN-a dužne su se pridržavati samo odluka Vijeća sigurnosti UN-a, kako to nalaže Povelja UN-a u članu 25.
Uzevši u obzir da entiteti ne mogu poništiti zakone koji su doneseni na nivou Bosne i Hercegovine, ali i da Generalna skupština UN-a ne donosi odluke, nego pravno neobavezujuće preporuke, Istinomjer tvrdnju Damira Mašića ocjenjuje poluistinitom.
(Istinomjer.ba)