U oblasti zdravstva Istinomjer je u protekle dvije godine mandata Vlade Republike Srpske pratio 12 obećanja. Vlada RS-a do sada je započela aktivnosti na realizaciji ukupno pet obećanja, a jedno je kvalifikovano kao neutemeljeno. Ocjenu u progresu dobila su obećanja koja se odnose na obnovu i rekonstrukciju bolnice u Foči i izgradnju bolnice u Doboju.
Ukupno četiri obećanja dobila su ocjenu nezapočeto.
Također, započele su i aktivnosti na izgradnji bolnice u Trebinju, koja bi trebala biti završena do 2022. godine. Kako su saopćili predstavnici Vlade RS-a početkom septembra 2020. godine, već je završena projektna dokumentacija za izgradnju novog kliničko-bolničkog centra u Trebinju, a za ovu namjenu, kako su naveli, Vlada Republike Srpske obezbijedit će 30 miliona KM.
Neka od obećanja čija realizacija nije započela tokom dvije godine mandata Vlade RS-a su: smjena načelnike zdravstvenih ustanova koje posluju sa gubitkom i “eliminisanje stranački postavljanih upravljačkih kadrova” u zdravstvenim ustanovama RS-a, ukidanje listi čekanja za operacije i dijagnostiku, zakonsko regulisanje privatne ljekarske prakse i njeno izjednačavanje sa javnim zdravstvom i dr.
Vlada RS-a do sada nije provodila aktivnosti na realizaciji datog obećanja koje se odnosi na iniciranje smjene rukovodstva niti upravnih i nadzornih odbora zdravstvenih ustanova koje negativno posluju.
Republika Srpska ukupno ima 54 zdravstvene ustanove. Prema revizorskim izvještajima, više od pola zdravstvenih ustanova ima ogromna dugovanja i poteškoće u poslovanju.
Uvidom u do sada održane sjednice, Vlada Republike Srpske jedino je na svojoj 1. sjednici, održanoj 27. 12. 2018. godine, donijela Rješenje o razrješenju Gorana Todorovića dužnosti direktora JZU Bolnice „Srbija” Istočno Sarajevo, i to “na lični zahtjev”, te donijela Rješenje o imenovanju Nebojše Šešlije za vršioca dužnosti direktora pomenute bolnice, na period do 60 dana.
Direktor Doma zdravlja u Bijeljini Duško Milovanović smijenjen je u julu 2020. godine zbog, kako je navedeno, propusta koji su se odnosili na mjere za suzbijanje pandemije COVID-19.
Nakon izlaska DNS-a iz koalicije na republičkom nivou, započeo je proces smjene kadrova DNS-a, a što je za posljedicu imalo i smjenu pojedinih direktora zdravstvenih ustanova.
Strukovni sindikat doktora medicine Republike Srpske izrazio je oštar protest povodom, kako su saopćili, neosnovanih smjena direktora JZU Bolnice “Sveti vračevi” u Bijeljini i direktora JZU Doma zdravlja u Bijeljini.
Ove smjene, kao i okolnosti pod kojima su one sprovedene, potpuno jasno dokazuju kako i na koji način se imenuju i smjenjuju direktori javnih zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj, što je model ponašanja na koji vladajući političari, pozivajući se na navodnu brigu o građanima koji su ugroženi opasnim virusom, naročito drsko i bahato gospodare značajnim zdravstvenim resursima Republike Srpske, iako su potpuno svjesni kakve posledice ovakvog nezakonitog djelovanja mogu nastupiti ili su već nastupile za građane, pacijente i zaposlene radnike u javnim zdravstvenim ustanovama. Za Strukovni sindikat doktora medicine Republike Srpske je potpuno jasno da nema pravo, a i ne želi da se bavi imenovanjem direktora javnih zdravstvenih ustanova, ali kao sindikat ima pravo da traži i zahtjeva od osnivača javnih zdravstvenih ustanova da na funkcije direktora moraju imenovati stručne, kvalifikovane i ugledne zdravstvene profesionalce i to na način da se omogući javna konkurencija koju propisuje Ustav Republike Srpske i zakonski propisi.
Strukovni sindikat doktora medicine radnika RS-a, saopćenje za javnost, 14. 7 .2020.
Obećanje koje se odnosi na osavremenjivanje rada zdravstvenih ustanova tokom druge godine mandata Vlade RS-a dobilo je ocjenu započeto. Naime, integrisani zdravstveni informacioni sistem (IZIS), pored Bolnice “Gradiška” i tri pripadajuća doma zdravlja, počeo je da se primjenjuje 9. decembra 2020. godine u zdravstvenim ustanovama u Bijeljini, Zvorniku, Loparama, Ugljeviku, Nevesinju. Primjena ovog sistema uskoro bi trebala početi i u Foči.
U skladu sa planovima i strateškim opredeljenjem stalnog jačanja kapaciteta naših bolnica, potrebno je jačati i kapacitete u Hercegovini, koja ima dobar potencijal i gde će se u budućnosti sigurno javiti potreba za povećanjem broja usluga, kako za domaće pacijente, tako i za turiste. Uprkos izazovima koje je donela pandemija virusa korona u ovoj godini, gde je najveći teret podneo upravo zdravstveni sistem, nastavili smo sa projektima koje smo planirali i veliki deo njih već je i završen. To su projekti izgradnje nove bolnice u Doboju, kardiohirurgije i specijalističkih ambulanti u UKC RS, izgradnja i dogradnja bolnice u Zvorniku, dogradnja i modernizacija bolnice Foča i Specijalne bolnice Mlječanica.
Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS-a, 7. 9. 2020.
IZIS bi trebao omogućiti lakšu komunikaciju zdravstvenih ustanova i osiguranika, a da se pri tome ne ostvaruje direktni kontakt između osiguranika i zdravstvene ustanove.
Jedan od najsloženijih projekata u Srpskoj, koji bi zdravstvu trebao da donese brojne prednosti za sada, uprkos složenoj situaciji zbog pandemije virusa korona, odlično funkcioniše u praksi. Primjera radi, od početka primjene IZIS -a, odnosno od oktobra, pa do danas, Dom zdravlja Bijeljina preko aplikacije IZIS evidentirali su više od 76.000 posjeta, a propisali su više od 76.260 elektronskih uputnica. Slična situacija je i sa Bolnicom Bijeljina jer su za period od kraja oktobra do danas evidentirali preko aplikacije IZIS 2.646 pregleda iz konsultativno specijalističke zdravstvene zaštite. To je posebno značajno u periodu pandemije virusa korona i kada je preporuka da pacijenti bez prijeke potrebe ne dolaze u zdravstvene ustanove.
Fond zdravstvenog osiguranja RS-a, 9. 12. 2020.
Zdravstveni sistem u Republici Srpskoj i prije izbijanja pandemije COVID-19 suočavao se sa ozbiljnim izazovima u pogledu finansiranja i pružanja usluga. Nakon radnog sastanka resornog ministra Alena Šeranića sa Vladom Đajićem, direktorom Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske (UKC RS), održanog u novembru ove godine, saopćeno je da su u proteklom periodu napravljeni putevi da se nigdje ne ukrštaju inficirani i neinficirani pacijenti, da je ubrzano opremanje stare hirurgije gdje su premješteni pacijente onkologije, hematologije i dijela pulmologije, te da je organizovana i dodatna edukacija zdravstvenih radnika, kao i da je situacija u zdravstvenom sistemu RS-a stabilna.
Samo solidarnost i kolektivitet nas može pogurati u pravom pravcu, a pri tome mislim i na našu individualnu odgovornost. Ako imate 600 pacijenata, u tom trenutku 50 će tražiti bolničko liječenje, što je samo procjena, broj se kreće od 50 do 70 pacijenata. Ali to će svakako značiti da ćemo morati da redukujemo određene druge zdravstvene usluge, ne zbog prostora, nego zbog ljudi koji moraju da rade sa tim pacijentima.
Alen Šeranić, 8. 11. 2020.
Tokom 2020. godine vlasti u RS-u, djelimično i zbog i pandemije COVID- 19, zalagale su se za uspostavljanje i primjenu informaciono-komunikacionih tehnologija u bolnicama, u smislu primjene modernih integrisanih informacionih sistema, koji bi, kako je pojašnjeno, trebali omogućiti kvalitetnije upravljanje, jednostavniji klinički rad, kontinuirano praćenje pacijenata, efikasniji administrativni rad, povećanu bezbjednost zaposlenih i pacijenata, olakšanje finansijskog upravljanja, lakšu primjenu mehanizama interne kontrole, brže izvještavanje i monitoring i evaluaciju i dr.
Navedene aktivnosti ostavljaju prostora za optimizam da će, barem u ovom segmentu, zdravstveni sistem u RS-u biti unaprijeđen, a što nije slučaj kada je riječ o postavljanju stručnih, odnosno smjenama nekompetentnih čelnika zdravstvenih ustanova, a što je također jedno od datih obećanja. Kada je u pitanju pružanje usluga građanima/kama, prema riječima resornog ministra, već sada je izvjesno da će i u narednom periodu obim zdravstvenih usluga u RS-u biti redukovan.
(Istinomjer.ba)