Odluke koje su u pravcu integracija u NATO donesene od strane nadležnih institucija na državnom nivou, o kojima je Istinomjer u više navrata pisao, ugrađene su u pravnu stečevinu BiH, te su kao takve i obavezujuće. Formiranje vlasti na svim nivoima jeste također obaveza nadležnih u BiH, ali je obaveza i poštivanje Ustava, zakona, usvojenih obavezujućih strategija, te potpisanih međunarodnih ugovora i obaveza koje je BiH tim putem preuzela.
Principi za formiranje vlasti na nivou BiH potpisani od strane lidera SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a, na pitanju ANP-a su, barem u ovom momentu, postali mrtvo slovo na papiru. Podsjećamo, samo nekoliko dana nakon što je generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg 05.12.2018. godine obavijestio javnost u Bosni i Hercegovini da je naša zemlja dobila zeleno svjetlo za Akcioni plan za članstvo u NATO-u (MAP), Istinomjer je u svojoj analizi Hoće li aktivacija MAP-a biti korištena za produbljivanje krize u BiH javnosti u BiH pokušao skrenuti pažnju na mogući razvoj situacije.
“Proteći će mnogo vode i proći mnogo godina od aktiviranja Akcionog plana za članstvo BiH u NATO-u do priče o članstvu”, te da “da RS ima svoj stav o tom putu koji je pokazan u rezoluciji o neutralnosti” izjavila je tada predsjednica Republike Srpske, Željka Cvijanović nagovijestivši tako da stav visokih zvaničnika koalicije okupljene oko SNSD-a u skorije vrijeme neće biti promijenjen, što se u utorak, 20.08.2019. godine na sjednici Predsjedništva BiH na kojoj se trebalo raspravljati o ANP-u pokazalo tačnim.
Tako je član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, Milorad Dodik uoči sjednice ponovio svoj stav da neće glasati za ANP, dok su predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić i treći član, Šefik Džaferović također ostali dosljedni svojim stavovima, te je rasprava o ANP-u skinuta sa dnevnog reda, a vanredna sjednica na kojoj se trebalo odlučivati o imenu mandatara za sastav Vijeća ministara BiH, otkazana.
Svemu je prethodilo različito tumačenje tačke 3. Principa za formiranje vlasti što je, kako je vrijeme odmicalo, postajalo sve vidljivije.
Na upit novinara “hoće li Zoran Tegeltija kao budući predsjedavajući ovim sporazumom biti obavezan da pošalje ANP u NATO”, Izetbegović je odgovorio da će “buduće Vijeće ministara BiH biti obavezano da sarađuje u definisanom okviru”, ali i još jednom podvukao da to neće biti ranije najavljivanim intenzitetom.
Sa druge strane, na konferenciji za medije koju je netom nakon potpisivanja sporazuma organizovao, Dodik je na sljedeći način interpretirao pomenuti dio Principa:
Mi smo se oko toga dogovorili u okviru formulacije koju možete naći u okviru tačke 3. gdje smo rekli da će se saradnja i integracija odvijati u skladu sa Ustavom i zakonima, uvažavajući sve relevantne nivoe vlasti u okviru Bosne i Hercegovine. Da će se nastaviti saradnja sa NATO-om, što mi nikada nismo ni sporili, i da će se u okviru relevantnih odluka Predsjedništva, Parlamentarne skupštine i Vijeća ministara, odvijati ta saradnja, a dosadašnji rad Komisije za saradnju sa NATO-om koju formira Vijeće ministara, rekli smo da će oni predlagati odluke koje će donositi Predsjedništvo i Vijeće ministara na tom planu. Sa stanovišta pozicije koju smo osigurali kroz ovaj član, mislim da su stvoreni svi uvjeti da se pristupi odlučivanju u okviru Predsjedništva, i da se ranije, kroz konsultacije, pominani kandidat za predsjedavajućeg Vijeća ministara može u relevantnoj odluci Predsjedništva da se imenuje.
Milorad Dodik, 05.08.2019.
Međutim, već nakon sastanka koalicije okupljene oko SNSD-a koja je održana samo dan poslije, način na koji ova grupacija političkih partija interpretira tačku tri sporazuma postao je jasniji. Tako je potpredsjednik SP-a, Živko Marjanac rekao da u sporazumu nigdje ne stoji da će se ANP poslati, ali da “postoji to da se ide u integracije, ali u Evropsku uniju, ne u NATO”, dok je predsjednik DNS-a, Marko Pavić izjavio da “što se tiče tog člana i evroatlantskih integracija, imamo raniji stav da to treba koordinisati sa Srbijom”.
Predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić izjavio je “da je sporazum dobar i da doprinosi napretku i miru”, te u kontekstu ANP-a naveo:
Saradnja za koju smo uvijek govorili nije sporna. Prije svega sa NATO, onda i sa drugim organizacijama, ali članstvo za nas nije prihvaljtivo. Mogli ste da vidite u sporazumu da odredbe nema i naravno da svi odgovori iz Republike Srpske iza sebe imaju rezoluciju NSRS.
Nenad Stevandić, 06.08.2019.
I predsjednik NDP-a, Dragan Čavić iznio je svoju interpretaciju sporazuma rekavši da je u članu tri “jasno precizirano da će se integrativni procesi voditi u skladu sa Ustavom i zakonima, usklađujući pri tom interese i stavove svih nivoa vlasti”.
“U članu tri potpuno je jasno definisano da je Rezolucija Narodne skupštine Republike Srpske kao nižeg nivoa vlasti u odnosu na parlament BiH sa svojom definicijom vojne neutralnosti uključena u prvi stav člana tri ovog sporazuma”, naveo je Čavić te dodao:
To po automatizmu znači da su definisani mehanizmi koje je svaki nivo vlasti unio u ovaj sporazum i to nije samo član tri, već postoje i oni koji su veoma bitni za hrvatsku stranu i niže nivoe.
Dragan Čavić, 06.08.2019.
Ovdje treba naglasiti da Rezolucija o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti koju je 18.10.2017. godine usvojila Narodna Skupština Republike Srpske, u skladu sa odlukom Ustavnog suda RS-a “ne sadrži opšte pravne norme i da, shodno tome, nema obavezujući karakter”.
I dok su visoki zvaničnici EU pozdravili potpisani sporazum i pozvali na njegovu implementaciju, iz Ambasade SAD-a u Sarajevu, pored ostalog, zatražena su i dodatna pojašnjenja:
Mi ovaj korak pozdravljamo i namjeravamo raditi sa političkim strankama i članovima Predsjedništva BiH da bi pojasnili kako će nove vlasti tumačiti ovaj sporazum, što posebno uključuje pitanje da li postoji jasan konsenzus po pitanju ranog podnošenja Nacionalnog akcionog plana BiH (ANP) NATO savezu.
Ambasada SAD-a u BiH, 07.08.2019.
Sa druge strane, nakon sastanka sa ambasadorom Ruske Federacije u BiH, Petrom Ivancovim uoči sjednice Predsjedništva BiH Dodik je izjavio da “razmišlja i o scenariju koji će uslijediti nakon što istekne taj rok i da će ideje izložiti Narodnoj skupštini Republike Srpske”.
Ja ću biti u utorak na sjednici Predsjedništva BiH i moj stav je veoma jasan. Rekao sam da ćemo sačekati da istekne trideset dana. Nakon toga, imam razne ideje koje ću predložiti Narodnoj skupštini. Republika Srpska, Federacija BiH i tri konstitutivna naroda su strane za dogovor u BiH. U okviru tog ustavnog uređenja mi ćemo imati prijedloge prema Federaciji i drugim narodima.
Milorad Dodik, 15.08.2019.
U ovom momentu, 14 dana prije isteka roka važenja potpisanih Principa za formiranje vlasti na nivou BiH čini se da su se stvari vratile na početak. SNSD sa svojim koalicionim parterima u RS-u je ponovio da neće podržati ANP, dok su i stavovi Komšića i Džaferovića također nepromijenjeni.
Odluke koje su u pravcu integracija u NATO donesene od strane nadležnih institucija na državnom nivou, o kojima je Istinomjer u više navrata pisao, ugrađene su u našu pravnu stečevinu, te su kao takve i obavezujuće. Formiranje vlasti na svim nivoima jeste također obaveza nadležnih u BiH, ali je obaveza i poštivanje Ustava, zakona, usvojenih obavezujućih strategija, te potpisanih međunarodnih ugovora i i obaveza koje je BiH tim putem preuzela.
I dok se javnost bavi špekulacijama o mogućim načinima izlaska iz krize, građani su ti koji po ko zna koji put plaćaju najveću cijenu.
Na kraju, Istinomjer podsjeća na svoju analizu pod nazivom “Treba li u BiH uvesti mogućnost vanrednih izbora?”, postavljajući u kontekstu uspostave nove vlasti, još jednom to isto pitanje.
(Istinomjer.ba)