Hoće li aktivacija MAP-a biti korištena za produbljivanje krize u BiH?

U narednom periodu treba očekivati da tema integracije naše zemlje u NATO bude konstantno prisutna u javnosti, ali ne treba biti iznenađen ukoliko se odluka o aktivaciji MAP-a pokuša iskoristi za produbljivanje već ionako ozbiljne političke krize koja je zahvatila Bosnu i Hercegovinu.

Nakon što su na samitu NATO-a u Talinu, u aprilu 2010. godine, pred Bosnu i Hercegovinu postavljeni uslovi koji su trebali biti ispunjeni da bi se aktivirao Akcioni plan za članstvo (MAP), u dijelu koji govori o knjiženju perspektivne vojne imovine na državu Bosnu i Hercegovinu, oni nisu ispunjeni do kraja.

I pored toga, generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg je 05.12.2018. godine obavijestio javnost u Bosni i Hercegovini da je naša zemlja dobila zeleno svjetlo za Akcioni plan za članstvo u NATO-u (MAP):

Danas su ministri vanjskih poslova NATO-a izrazili spremnost da pomognu BiH u reformama. Spremni smo prihvatiti podnošenje nacionalnog programa BiH, to su mjere koje uključuju ekonomske i političke reforme koje će dovesti do članstva. Sada je do BiH da napravi finalni korak i iskoristi ovu priliku.

Jens Stoltenberg, 05.12.2018.

Mnogi se slažu da je ova vijest jedna od najvažnijih koja je u proteklih nekoliko godina stigla u našu zemlju, te je kao takva i izazvala veliki broj reagovanja domaćih političkih subjekata.

Ako se reakcije glavnih aktera domaće političke scene na ovu odluku NATO-a posmatraju u kontekstu dijela navedene Stoltenbregove izjave u kojoj kaže “da je sada do BiH da napravi finalni korak i iskoristi ovu priliku”, te novih obaveza koje Bosna i Hercegovina preuzima aktivacijom MAP-a, jasno je da i pored ovog pozitivnog signala upućenog od strane Sjevernoatlantskog saveza, stari problemi i dalje stoje.

Tako će za ispunjavanje obaveza iz MAP-a, pored Vijeća ministara BiH, zaduženo biti i Ministarstvo odbrane BiH, Oružane snage BiH, Predsjedništvo BiH, ali i čitav državni aparat. Samom aktivacijom MAP-a Bosni i Hercegovini je već upućen zahtjev za izradu prvog bh. Godišnjeg nacionalnog programa o pripremama za buduće članstvo koji pored političkih, treba obuhvatati i odbrambene, sigurnosne, pravne ali i ekonomske aspekte.

Osim navedenog, jedan od prvih koraka trebalo bi biti i imenovanje nacionalnog koordinatora BiH za NATO. Međutim, nakon izjava zvaničnika iz Republike Srpske, poput one koju je dao mandatar za sastav nove vlade Republike Srpske, Radovan Višković u kojoj se poziva na Rezoluciju Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti Srpske, veliko je pitanje da li će u periodu ispred nas Bosna i Hercegovina uspješno ispuniti svoje zadatke u vezi aktivacije MAP-a.

“Ako Srbija u određenom momentu iz nekih njima poznatih razloga promijeni stav, smatramo da građani Republike Srpske na referendumu treba da iznesu stav po pitanju angažovanja BiH u NATO-u”, rekao je tako Višković, te dodao:

Svaki izabrani zvaničnik koji predstavlja bilo koju instituciju u Republici Srpskoj i BiH dužan je da poštuje tu rezoluciju.

Radovan Višković, 05.12.2018.

Ovakav stav iznio je i trenutni predsjedavajući Predsjedništva BiH, Milorad Dodik dodajući još da “ništa što se tiče NATO-a s njegove strane neće biti podržano“.

Također, u tom pravcu pridružila im se i predsjednica Republike Srpske, Željka Cvijanović poručujući da će proteći mnogo vode i proći mnogo godina od aktiviranja Akcionog plana za članstvo BiH u NATO-u (MAP) do priče o članstvu”, te da “da RS ima svoj stav o tom putu koji je pokazan u rezoluciji o neutralnosti”.

Očigledno je dakle da, i pored činjenice da Rezolucija o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti koja je usvojena na 22. redovnoj sjednici Vlade RS, nema obavezujući karakter, što je odlučujući o vitalnom nacionalnom interesu bošnjačkog naroda u vezi sa navedenim dokumentom Ustavni sud RS u svojoj odluci i naveo, zvaničnici iz Republike Srpske taj dokument javnosti žele da predstave kao obavezujući.

Sa druge strane, odluke koje su u pravcu integracija u NATO donesene od strane nadležnih institucija na državnom nivou, o kojima je Istinomjer u više navrata pisao, ugrađene su u našu pravnu stečevinu, te su kao takve i jedine obavezujuće. Ovom prilikom podsjetiti ćemo samo na Zakon o odbrani BiH koji u svom članu 84. kaže:

Parlamentarna skupština, Savjet ministara, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provešće potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a.

Zakon o odbrani BiH

Obzirom da su aktivacijom MAP-a novi zadaci postavljeni pred institucije na državnom nivou, nakon ovakvih reakcija koje su došle iz Republike Srpske s pravom se postavlja pitanje da li će i kada naša zemlja biti u stanju da, za početak, imenuje nacionalnog koordinatora za NATO, te usvoji Godišnji nacionalni program o pripremama za buduće članstvo u Sjeveroantlantski savez.

Trenutni saziv Vijeća ministara BiH još uvijek je u mandatu, dok sa druge strane javnost u Bosni i Hercegovini očekuje da se stvore zakonski uslovi za punu implementaciju rezultata minulih Opštih izbora 2018. godine, te nakon toga i uspostavi nova izvršna vlast na državnom, ali i drugim nivoima.

Ima li sadašnji saziv Vijeća ministara BiH kapacitet i želju da pokrene procese i počne izvršavati obaveze koje je Bosna i Hercegovina preuzela aktiviranjem MAP-a, ili će to ostati kao zadatak nekog novog saziva, ostaje da se vidi.

U svakom slučaju, u narednom periodu treba očekivati da tema integracije naše zemlje u NATO bude konstantno prisutna u javnosti, ali ne treba biti ni iznenađen ukoliko se odluka o aktivaciji MAP-a pokuša iskoristi za produbljivanje već ionako ozbiljne političke krize koja je zahvatila Bosnu i Hercegovinu.

(Istinomjer.ba)

Izrada Strategije za mlade u FBiH i dalje na čekanju

Zastupnici/ce u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH (PD PFBiH) podržali su u junu ove godine inicijativu...

Nakon tri godine mandata 12 lidera jedinica lokalne samouprave u BiH ispunilo 152 od ukupno 735 datih predizbornih obećanja

Od ukupno 735 obećanja koja su dali načelnici i gradonačelnici 12 jedinica lokalne samouprave u BiH, a čije ispunjavanje prati Istinomjer, u tri godine u potpunosti je ispunjeno njih 152, dok gotovo...


Novi pad Bosne i Hercegovine po pitanju lakoće poslovanja

Bosna i Hercegovina je u novom izvještaju Grupacije Svjetske banke ‘Doing Business 2020’ ponovo zabilježila pad kada je upitanju lakoća poslovanja. BiH je sada rangirana na 90. mjestu, a u izvještaju...