Hoće li aktivacija MAP-a biti korištena za produbljivanje krize u BiH?

U narednom periodu treba očekivati da tema integracije naše zemlje u NATO bude konstantno prisutna u javnosti, ali ne treba biti iznenađen ukoliko se odluka o aktivaciji MAP-a pokuša iskoristi za produbljivanje već ionako ozbiljne političke krize koja je zahvatila Bosnu i Hercegovinu.

Nakon što su na samitu NATO-a u Talinu, u aprilu 2010. godine, pred Bosnu i Hercegovinu postavljeni uslovi koji su trebali biti ispunjeni da bi se aktivirao Akcioni plan za članstvo (MAP), u dijelu koji govori o knjiženju perspektivne vojne imovine na državu Bosnu i Hercegovinu, oni nisu ispunjeni do kraja.

I pored toga, generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg je 05.12.2018. godine obavijestio javnost u Bosni i Hercegovini da je naša zemlja dobila zeleno svjetlo za Akcioni plan za članstvo u NATO-u (MAP):

Danas su ministri vanjskih poslova NATO-a izrazili spremnost da pomognu BiH u reformama. Spremni smo prihvatiti podnošenje nacionalnog programa BiH, to su mjere koje uključuju ekonomske i političke reforme koje će dovesti do članstva. Sada je do BiH da napravi finalni korak i iskoristi ovu priliku.

Jens Stoltenberg, 05.12.2018.

Mnogi se slažu da je ova vijest jedna od najvažnijih koja je u proteklih nekoliko godina stigla u našu zemlju, te je kao takva i izazvala veliki broj reagovanja domaćih političkih subjekata.

Ako se reakcije glavnih aktera domaće političke scene na ovu odluku NATO-a posmatraju u kontekstu dijela navedene Stoltenbregove izjave u kojoj kaže “da je sada do BiH da napravi finalni korak i iskoristi ovu priliku”, te novih obaveza koje Bosna i Hercegovina preuzima aktivacijom MAP-a, jasno je da i pored ovog pozitivnog signala upućenog od strane Sjevernoatlantskog saveza, stari problemi i dalje stoje.

Tako će za ispunjavanje obaveza iz MAP-a, pored Vijeća ministara BiH, zaduženo biti i Ministarstvo odbrane BiH, Oružane snage BiH, Predsjedništvo BiH, ali i čitav državni aparat. Samom aktivacijom MAP-a Bosni i Hercegovini je već upućen zahtjev za izradu prvog bh. Godišnjeg nacionalnog programa o pripremama za buduće članstvo koji pored političkih, treba obuhvatati i odbrambene, sigurnosne, pravne ali i ekonomske aspekte.

Osim navedenog, jedan od prvih koraka trebalo bi biti i imenovanje nacionalnog koordinatora BiH za NATO. Međutim, nakon izjava zvaničnika iz Republike Srpske, poput one koju je dao mandatar za sastav nove vlade Republike Srpske, Radovan Višković u kojoj se poziva na Rezoluciju Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti Srpske, veliko je pitanje da li će u periodu ispred nas Bosna i Hercegovina uspješno ispuniti svoje zadatke u vezi aktivacije MAP-a.

“Ako Srbija u određenom momentu iz nekih njima poznatih razloga promijeni stav, smatramo da građani Republike Srpske na referendumu treba da iznesu stav po pitanju angažovanja BiH u NATO-u”, rekao je tako Višković, te dodao:

Svaki izabrani zvaničnik koji predstavlja bilo koju instituciju u Republici Srpskoj i BiH dužan je da poštuje tu rezoluciju.

Radovan Višković, 05.12.2018.

Ovakav stav iznio je i trenutni predsjedavajući Predsjedništva BiH, Milorad Dodik dodajući još da “ništa što se tiče NATO-a s njegove strane neće biti podržano“.

Također, u tom pravcu pridružila im se i predsjednica Republike Srpske, Željka Cvijanović poručujući da će proteći mnogo vode i proći mnogo godina od aktiviranja Akcionog plana za članstvo BiH u NATO-u (MAP) do priče o članstvu”, te da “da RS ima svoj stav o tom putu koji je pokazan u rezoluciji o neutralnosti”.

Očigledno je dakle da, i pored činjenice da Rezolucija o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti koja je usvojena na 22. redovnoj sjednici Vlade RS, nema obavezujući karakter, što je odlučujući o vitalnom nacionalnom interesu bošnjačkog naroda u vezi sa navedenim dokumentom Ustavni sud RS u svojoj odluci i naveo, zvaničnici iz Republike Srpske taj dokument javnosti žele da predstave kao obavezujući.

Sa druge strane, odluke koje su u pravcu integracija u NATO donesene od strane nadležnih institucija na državnom nivou, o kojima je Istinomjer u više navrata pisao, ugrađene su u našu pravnu stečevinu, te su kao takve i jedine obavezujuće. Ovom prilikom podsjetiti ćemo samo na Zakon o odbrani BiH koji u svom članu 84. kaže:

Parlamentarna skupština, Savjet ministara, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provešće potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a.

Zakon o odbrani BiH

Obzirom da su aktivacijom MAP-a novi zadaci postavljeni pred institucije na državnom nivou, nakon ovakvih reakcija koje su došle iz Republike Srpske s pravom se postavlja pitanje da li će i kada naša zemlja biti u stanju da, za početak, imenuje nacionalnog koordinatora za NATO, te usvoji Godišnji nacionalni program o pripremama za buduće članstvo u Sjeveroantlantski savez.

Trenutni saziv Vijeća ministara BiH još uvijek je u mandatu, dok sa druge strane javnost u Bosni i Hercegovini očekuje da se stvore zakonski uslovi za punu implementaciju rezultata minulih Opštih izbora 2018. godine, te nakon toga i uspostavi nova izvršna vlast na državnom, ali i drugim nivoima.

Ima li sadašnji saziv Vijeća ministara BiH kapacitet i želju da pokrene procese i počne izvršavati obaveze koje je Bosna i Hercegovina preuzela aktiviranjem MAP-a, ili će to ostati kao zadatak nekog novog saziva, ostaje da se vidi.

U svakom slučaju, u narednom periodu treba očekivati da tema integracije naše zemlje u NATO bude konstantno prisutna u javnosti, ali ne treba biti ni iznenađen ukoliko se odluka o aktivaciji MAP-a pokuša iskoristi za produbljivanje već ionako ozbiljne političke krize koja je zahvatila Bosnu i Hercegovinu.

(Istinomjer.ba)

Pitanja vezana za granicu između BiH i Republike Srbije i dalje bez odgovora

Problem oko demarkacije postojeće međudržavne granice između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije proteklih je dana...

Gradnja HE „Dabar“ nije počela u junu

Premijer RS Radovan Višković najavio je još u svom ekspozeu kako će u 2019. godini započeti gradnja HE „Dabar“, a početkom februara ove godine je izjavio da bi izvođač radova trebao bi biti poznat do...



Čemu služi Parlament?

Konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH održana je 6. decembra 2018. godine, dva mjeseca nakon održanih Opštih izbora. Od tada do danas u više od pola godine ovaj dom...