Analize

Štrajk rudara, prefarbavanje ćirilice i latinice te neistine u vezi s Ustavnim sudom BiH i državnim budžetom

Minulu sedmicu na Istinomjeru obilježile su neistinite tvrdnje predsjednika SDP-a BiH Nermina Nikšića, delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Olivera Solde (HDZ BiH), zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PD PSBiH) Predraga Kojovića (Naša stranka) te federalnog ministra raseljenih osoba i izbjeglica Edina Ramića (SDA).

U kontekstu Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (BiH) o zahtjevu Željka Komšića i Šefika Džaferovića te izboru novih sudija Ustavnog suda BiH, Nikšić je iznio dvije netačne tvrdnje.

Prvu o tome da Ustavni sud BiH trenutno broji osam sudija, a druga se odnosila na proceduru izbora nedostajućih sudija Ustavnog suda BiH, pri čemu je Nikšić ustvrdio da je, pored ostalog, riječ o izboru sudije “iz reda hrvatskog naroda”.

Komentarišući također navedenu odluku Ustavnog suda BiH po apelaciji Komšića i Džaferovića, Oliver Soldo izjavio je da Željko Komšić kao član Predsjedništva BiH ima pravo da pokrene “vitalni nacionalni interes”. Da je riječ o neistinitoj tvrdnji, svjedoče Ustav BiH i Poslovnik o radu Predsjedništva BiH na osnovu kojeg članovi Predsjedništva ne mogu “povlačiti vitalni nacionalni interes”, već određene odluke, ukoliko ne dođe do konsenzusa, mogu proglasiti destruktivnim po vitalni interes entiteta za teritoriju s koje je izabran.

Komentarišući Zakon o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu, usvojen krajem marta ove godine, Predrag Kojović izjavio je da je taj budžet za skoro 30% veći u odnosu na prethodnu godinu, ali i da je veliki dio budžeta sada usmjeren za ojačavanje Oružanih snaga BiH i njihove saradnje s NATO savezom u smislu opreme, a ne samo obuke. Međutim, nakon uvida u dokument, s obzirom na činjenicu da se 1,5% ukupnog budžeta Ministarstva odbrane odnosi na nabavku opreme, odnosno da se većina ovogodišnjeg uvećanja budžeta ovog ministarstva odnosi na plate i naknade uposlenika/ca, a ne na nabavku opreme, Istinomjer je Kojovićevu tvrdnju ocijenio neistinitom.

Četvrtu neistinitu tvrdnju kojom se Istinomjer bavio protekle sedmice iznio je Edin Ramić komentarišući sankcije američke administracije bivšem direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA BiH) Osmanu Mehmedagiću Osmici.

U tom kontekstu, Ramić je izjavio da Centralna izborna komisija BiH nikada nije utvrdila da je SDA primala nelegalne donacije, a Istinomjer je podsjetio na odluke CIK-a BiH koje demantuju njegove tvrdnje.

Pažnju Istinomjera privukao je i javni istup predsjednika RS-a Milorada Dodika koji je, gostujući na televiziji K3, govorio o zakonima i djelovanju USAID-a, optuživši, pored ostalog, tu organizaciju za podršku “mešetarima”. Uzevši u obzir ranije izjave Milorada Dodika u kojima je izrazio zahvalnost i podršku radu USAID-a u Bosni i Hercegovini, Istinomjer je njegov stav po ovom pitanju ocijenio nedosljednim.

Početkom prošle sedmice članovi Sindikalnog odbora Sindikata Zavisnog društva Rudnici mrkog uglja Zenica započeli su štrajk glađu zbog neisplaćene plate za februar i toplog obroka za januar, što je povod za analizu Istinomjera “Rudari između populizma i dugova”.

U analizi smo predstavili genezu problema uz konstataciju da, nakon što je Gradska uprava Grada Zenica blokirala račun Rudnika mrkog uglja Zenica zbog zaostalog duga za kamate nastale po osnovu duga za korištenje komunalnog gradskog zemljišta, dug nastavlja da raste, a rudari su i dalje bez svojih zarađenih plata.

Na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (DN PSBiH), održanoj prošle sedmice, u prvom čitanju usvojen je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja kojim se predviđaju oštrije kazne za prefarbavanje natpisa na jednom od dva prisutna pisma – latiničnom, odnosno ćiriličnom. U analizi “Prefarbavanje pisama na saobraćajnim znacima kao poruka drugima da su nepoželjni” podsjetili smo da prošle godine isti prijedlog nije usvojen “zbog držanja lekcija”, ali i da je širom BiH prefarbavanje jednog od pisama na saobraćajnim znacima i dalje prisutno. Po mišljenju stručnjaka i predlagača zakona, riječ je, između ostalog, i o slanju poruke da je onaj dio građana/ki koji je na osnovu svoje nacionalne pripadnosti na toj teritoriji u pravilu u manjini – nepoželjan.

Ministar unutrašnjih poslova RS Siniša Karan polovinom marta 2023. godine obećao je da će se ove godine početi ponovo s uvođenjem srednje škole unutrašnjih poslova.

Nakon što je prošle sedmice Vlada RS donijela Odluku o osnivanju Javne ustanove Srednja škola unutrašnjih poslova, Istinomjer je navedenom obećanju dao ocjenu radi se na tome te ćemo nastaviti pratiti da li će Srednja škola unutrašnjih poslova početi s radom u školskoj 2023/24. godini.

(Istinomjer.ba)

 

Pitajte Istinomjer!